Njemci između čekića i nakovnja

U krizi oko Ukrajine, njemačka vlada suočena sa teškim odlukama za gasovod Sjeverni tok 2

17241 pregleda 5 komentar(a)
Šolc suočen i sa neslaganjima u vladi oko sankcija, Foto: MICHELE TANTUSSI
Šolc suočen i sa neslaganjima u vladi oko sankcija, Foto: MICHELE TANTUSSI

Njemačka bi se mogla naći u nezavidnoj situaciji ako Rusija napadne Ukrajinu. Kancelar Olaf Šolc bi se suočio sa pritiskom Sjedinjenih Država i drugih zapadnih saveznika da na bilo kakvu invaziju odgovori sprečavanjem puštanja u rad nedavno završenog gasovoda Sjeverni tok 2 od Rusije do Njemačke.

Time bi rizikovao pogoršanje krize u snabdijevanju gasom u Evropi za koju se uveliko okrivljuje nedostatak gasa iz Rusije, i koja je izazvala skok cijena energenata u Evropi, piše Rojters.

Porast cijena je snažno pogodio kompanije i potrošače širom kontinenta, naročito njemačke radnike sa niskim zaradama od čijih glasova zavise Šolcove Socijaldemokrate (SPD).

"Njemačka se nalazi između čekića i nakovnja," kaže Marsel Dirsus sa Instituta za bezbjednosnu politiku Univerziteta u Kilu.

"Šolcova vlada želi da udovolji Amerikancima jer su oni najvažniji saveznici Njemačke izvan Evrope. Ali, oni takođe ne žele da naljute Ruse. To je teško postići."

Rusija je nagomilala trupe blizu granice sa Ukrajinom i traži bezbjednosne garancije od Zapada, ali poriče da planira da napadne svog susjeda. Bilo kakva invazija bi vjerovatno izazvala nove međunarodne sankcije protiv Rusije, pri čemu se mjere protiv Sjevernog toka 2 uveliko smatraju jednim od najsnažnijih instrumenata za vršenje pritiska na Moskvu.

Projekat još čeka regulatorno odobrenje
Projekat još čeka regulatorno odobrenjefoto: reuters

Izrazivši sumnju u mogućnost isključenja ruskih banaka iz Swift-a, globalnog sistema plaćanja, ministarka spoljnih poslova Analena Berbok juče je rekla: "Kancelar i ja smo jasno stavili do znanja da su na stolu sva sredstva i mjere, a to uključuje i Sjeverni tok 2."

Međutim, Šolc je već suočen sa neslaganjima u koalicionoj vladi oko toga dokle bi trebalo da idu njemačke sankcije za gasovod u slučaju ruske invazije na Ukrajinu, navodi Rojters.

Zeleni žele da se od odustane od projekta, koja još čeka regulatorno odobrenje, s obzirom na to da se protive fosilnim gorivima. Oni takođe žele da pošalju signal ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da vojna agresija u inostranstvu i nedemokratske prakse kod kuće neće biti nagrađivane gasnim ugovorima, piše u analizi britanske agencije.

Slobodne demokrate (FDP) su takođe poslale signal da žele oštriji odnos prema Rusiji.

Najveća ekonomija EU rizikuje da izgleda podijeljeno, a Šolc da djeluje slabo ako ne pokaže čvrsto liderstvo tokom krize

Šolc se nada, kako ističe Rojters, da će naći kompromis koji zadovoljava i njegove koalicione partnere i visoke funkcionere njegove stranke poput ministarke odbrane Kristine Lambreht, koja je rekla da Sjeverni tok 2 ne bi trebalo uvlačiti u ukrajinsku krizu.

Najveća ekonomija Evropske unije rizikuje da izgleda podijeljeno, a Šolc da djeluje slabo ako ne pokaže čvrsto liderstvo tokom krize, ocjenjuje Rojters.

"Šolc djeluje previše pasivno i odsutno," kazala je Gvendolin Sase iz organizacije Karnegi Evropa, sugerišući da bi kancelar trebalo da pokuša da preuzme veću ulogu u EU.

SPD sebe vidi kao prirodnog nasljednika njemačke "ostpolitike" otvaranja prema SSSR-u 1970-ih. Međutim, druge evropske zemlje žele da Njemačka učini više na projektovanju uticaja Evrope i zaštiti istočnih susjeda koje uznemirava ono što smatraju ruskom agresijom, dodaje se u analizi.

Šolc možda ima na umu i ankete koje pokazuju da oko 60 odsto Njemaca podržava Sjeverni tok 2, kaže Torsten Bener iz Globalnog instituta za javnu politiku (GPPi).

"Šolc je zabrinut i povodom pravičnosti: SAD je glavni uvoznik ruske sirove nafte, ali se nisu obavezale da će stopirati uvoz, dok se od Njemačke očekuje da otkaže Sjeverni tok 2", rekao je Bener.

Povezani članci

21. Januar 2022.

Šef CIA tajno bio u Evropi

Američki list "Vol strit žurnal" objavio je u četvrtak da je direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) posjetio Berlin i Kijev uoči ovondjeljnog dolaska šefa diplomatije SAD Entonija Blinkena u Evropu. Vilijam Berns je navodno poručio Njemcima da bi trebalo da zatvore Sjeverni tok 2 u slučaju da Rusija izvrši invaziju na Ukrajinu.

Cijene energenata u Njemačkoj u decembru bile su veće za 69 odsto u odnosu na decembar 2020. Ruska vojna akcija u Ukrajini bi vjerovatno izazvala dodatni skok.

Vlada bi se u tom slučaju suočila sa pritiskom da obezbijedi subvencije za Njemce sa niskim primanjima i proizvođače koji zavise od gasa, što bi dodatno opteretilo javne finansije.

Neki evropski političari kažu da Rusija može učiniti više da smanji cijene i račune potrošača u Evropi i optužuju Moskvu da situaciju s energentima koristi u političke svrhe.

"Priliv prirodnog gasa iz Rusije je na najnižem nivou u istoriji", kaže Hans Kenig iz firme za analizu trišta energije, Aurora Energy Research.

"Prioritet Rusije su njene rute i ona šalje puno manje kroz ostale nego što je činila u prošlosti."

Rusija poriče da manipuliše zalihama, a ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je ove nedjelje njemačkoj koleginici Berbok da će pokušaji Zapada da politizuje Sjeverni tok 2 biti kontraproduktivni.

Dirsus smatra da Šolc vjerovatno neće poništiti projekat, nego će uvesti moratorijum u slučaju invazije.

"To bi bio korak sa ciljem da pokaže Amerikancima i drugim saveznicima da je Njemačka odgovorila, ali će u isto vrijeme poslati signal Rusiji da projekat može biti oživljen," rekao je za Rojters.

SAD i Rusija će nastaviti pregovore

Šefovi diplomatije SAD i Rusije nisu postigli značajniji napredak na jučerašnjim razgovorima o Ukrajini, ali su se saglasili da nastave razgovore u pokušaju da riješe krizu.

Nakon susreta u Ženevi, državni sekretar SAD Entoni Blinken je upozorio na "brz i oštar" odgovor ako Rusija napadne Ukrajinu. Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov je rekao da Moskva još čeka pisani odgovor na njene zahtjeve za bezbjednosnim garancijama.

Blinken i Lavrov juče u Ženevi
Blinken i Lavrov juče u Ženevifoto: reuters

Međutim, obojica su kazali da su otvoreni za nastavak dijaloga, a Blinken da vidi osnov da se nadaju da obostrana zabrinutost za bezbjednost može biti riješena.

On je razgovore opisao kao "iskrene i sadržajne" i poručio da je Rusija sada suočena sa izborom.

"Može izabrati put diplomatije koje može voditi ka miru i bezbjednosti, ili put koji će viditi samo u sukob, teške posljedice i međunarodnu osudu," rekao je Blinken novinarima.

Lavrov je poručio da je lopta u dvorištu Vašingtona.

Opisujući sastanak kao otvoren i koristan, rekao je da će Moskva znati jesu li razgovori na pravom putu kada od SAD dobije odgovor na opsežne bezbjednosne zahtjeve.

Bonus video: