Ima oružja, ima i vojske. Ali ruski plan za Ukrajinu prije svega predviđa hibridni rat: informacijama, hakerskim udarima, iscrpljivanjem ekonomije. Sagovornici Dojče velea (DW) kažu da je cilj da se Ukrajina vrati u "rusku orbitu".
Odavno se ne radi samo o ruskim jedinicama na granici. Kijev je prije nekoliko dana optužio Moskvu i za hakerske udare na Ministarstvo odbrane i dvije najveće ukrajinske banke.
Klijenti širom Ukrajine nisu mogli da podižu novac, niti da obavljaju bankarske poslove preko interneta.
Sa položaja na istoku Ukrajine dolaze vijesti o pojačanim vojnim aktivnostima ukrajinske vojske i proruskih pobunjenika iza kojih, oružjem, obukom i vojnicima, stoji Moskva. I postoje naznake da bi ruski parlament, Duma, mogao da prizna samoproglašene republike.
U Donbasu i Moskvi ponovo se govori o "genocidu" nad Rusima uz snimke navodnih masovnih grobnica, za koje ima naznaka da su fabrikovane.
Nakon što je početak sedmice donio naznake smirivanja, američki predsjednik Džozef Bajden i dalje govori da će Rusija napasti Ukrajinu.
Popis hibridnog rata koji Rusija već osam godina vodi protiv Ukrajine mnogo je duži. Za građane Ukrajine to je svakodnevica. "Kada govorimo o načelima hibridnog ratovanja, posebno su važna ne-vojna sredstva", kaže Margarete Klajn, iz berlinske Fondacije za nauku i politiku (SWP), zadužena za istočnu Evropu.
"Ne radi se prvenstveno o vojnom osvajanju teritorija, nego o tome da se obezbijedi uticaj. Demonstracije vojne moći, poput raspoređivanja trupa, vojne vježbe u Bjelorusiji, ali i dogovorena vojna komunikacija, recimo prilikom najave povlačenja, dio su šireg spektra tog načina vođenja rata. Takođe se radi o određivanju narativa", kaže ona.
Klajn dodaje da je ruski predsjednik Vladimir Putin "majstor" u vladanju tim mehanizmima.
Uznemirenost širom svijeta, opuštenost u Kijevu
Ko ovih dana prati o čemu se govori po ukrajinskim društvenim mrežama ili priča sa ljudima na ulici, mogao bi da ostane pomalo zatečen.
Dok svjetska politika uzbuđeno raspravlja o ruskoj agresiji na Ukrajinu, mnogi na terenu iznenađujuće su mirni.
Naravno, ima i porodica koje su zabrinute i sada čak razmišljaju o odlasku iz zemlje – da se pridruže rodbini u Njemačkoj ili Poljskoj. Izrael navodno čak priprema opsežnu kampanju evakuacije Jevreja koji žive u Ukrajini.
Ali u samom Kijevu je opušteno. Možda jer sve predugo traje, još od smjene vlasti u Kijevu nakon protesta prije osam godina.
"To je strategija iscrpljivanja, pokušaja pritiska na Ukrajinu, prvenstveno na unutrašnjem planu, kako bi se dugoročno vratila na proruski kurs", kaže Klajn.
Ona dodaje da je jedan od ciljeva i zasićenje zapadnih medija Ukrajinom.
"Cilj je da se prije svega američko vođstvo prikaže kao paranoično. To uključuje i najavu povlačenja jedinica sa granice upravo u trenutku kada je kancelar Olaf Šolc bio u posjeti Moskvi", nastavlja Klajn.
Pri tom, kako kaže, još nismo vidjeli dovoljno dokaza o značajnijem povlačenju, posebno jedinica koje su dovedene izdaleka, iz Sibira ili sa Dalekog istoka. "To bi zapravo bio signal za povlačenje. Umjesto toga, povlače se samo jedinice koje mogu brzo ponovo da se rasporede."
Putin želi da udari na privredu Ukrajine
Vojno taktiziranje ima dublji uticaj na sudbinu Ukrajine i na privrednom planu.
Zbog ratne opasnosti, stvarne ili ne, nacionalna aviokompanija u kratkom je roku izgubila osiguranje i najavila da će premjestiti avione u inostranstvo.
Vlada planira osnivanje bezbjednosnog fonda za aviokompaniju od pola milijarde eura.
Margarete Klajn kaže da proevropski put Ukrajine ima prije svega privrednu podršku Zapada, naročito Evropske unije. Jedan od Putinovih ciljeva u hibridnom ratu je stoga "udariti ukrajinsku privredu".
Primarna briga Rusije nije da stvori bezbjednosni tampon protiv istočnoevropskih članica NATO, nego da okonča ukrajinsko okretanje prema Zapadu.
"Kroz hibridni rat stvoriće se neizvjesnost, što bi, između ostalog, trebalo da uplaši i investitore", dodaje Klajn.
Privredno gledano, Ukrajina je iznenađujuće uspješna na putu prema Zapadu. Prošle godine se trgovinski bilans između Njemačke i Ukrajine oporavio od šoka pandemije. Sada se vratio na iznos od 7,7 milijardi eura.
"Sve je jači utisak da Ukrajina može da se oporavi vlastitim snagama", kaže čelnik Njemačko-ukrajinske privredne komore Aleksander Markus.
O Putinovom hibridnom ratu Markus kaže: "Mislim da to neće funkcionisati."
U Ukrajini prije svega vidi "mlade ljude koji žele nešto da postignu".
Duh revolucije Majdana je ono što Ukrajinu čini tako zanimljivom za zapadne investitore. Mnogi od demonstranata su tada bili školarci i studenti, danas je među njima dosta osnivača start-ap firmi i mladih preduzetnika. Nedavno je na Tviteru moglo da se pročita da ima stranih novinara koji su očekivali rat i bili iznenađeni "mnogim hipsterima" u Kijevu.
Tako gledano je jasno zašto Kremlj trenutno toliko zahuktava hibridni rat protiv Ukrajine. Skriven iza pitanja članstva Ukrajine u NATO, Putin je dao do znanja da se proevropski uspesi u Ukrajini itekako prate u Kremlju: "Kažu nam‚ Ukrajina sjutra neće biti primljena'. Kada će biti primljena? Kada za to bude spremna. Onda je možda već prekasno za nas", rekao je Putin.
Bonus video:
