Nemilosrdno nagomilavanje ruskih trupa, tenkova i raketa odvijalo se skoro četiri mjeseca naočigled svijeta.
Predsjednik SAD Džo Bajden je još 19. januara upozorio da će ruski predsjednik Vladimir Putin krenuti na Ukrajinu. Do 18. februara je bio ubijeđen da je Putin odlučio da pokrene invaziju za nekoliko dana i da napadne prijestonicu Kijev.
Međutim, grozničava diplomatija, prijetnje sankcijama i "informacioni rat" bez presedana, ispostavili su se kao nemoćni da spriječe ono što se konačno odigralo u ranim jutarnjim satima u četvrtak, dok su ruske rakete padale na ukrajinske gradove a njene trupe prelazile granice.
Agencija Rojters piše da je ključno to što je Putin znao da SAD i NATO neće intervenisati da se bore na strani Ukrajine. Zapadni lideri su javno isključili tu mogućnost s obzirom na to da Ukrajina nije članica Alijanse.
"To je bilo najveći dio koji je nedostajao. U trenutku kada kažete Putinu da se nećete boriti šta god da se desi, on je u prednosti. On je bio zadovoljan time što je preuzeo rizik sankcija jer je imao svoju računicu", kaže Džonatan Ejal iz instituta RUSI.
"Nije nas zbunio, nije nas zavarao, znali smo što smjera. Jedini problem je bio što nismo bili spremni da preuzmemo krajni rizik".
Rusija je nedjeljama javno ismijavala sve urgentnija upozorenja Zapada da bi mogla napasti u svakom trenutku, optužujući SAD za histeriju i ratno huškanje.
Portparol Kremlja je rekao da se Putin šalio na račun medijskih izvještaja u kojima su navođeni datumi planirane invazije, tražeći od pomoćnika da mu kažu u koje vrijeme će početi.
Sve vrijeme se približavao povlačenju okidača.
Zamka za Zapad
Rusko vojno nagomilavanje od novembra dešavalo se paralelno sa onim što je Putin predstavio kao veliku diplomatsku inicijativu da nametne ruske "crvene linije" i dobije pravno obavezujuće bezbjednosne garancije od Zapada.
Rusija je u decembru ispostavila zahtjeve SAD i NATO-u za koje su čak i analitičari bliski Kremlju rekli da je Moskva znala da će biti odbijeni. Među njima su i pozivi da se Ukrajina spriječi da ikad uđe u NATO i da se ukloni sva vojna infrastruktura koju je Alijansa postavila u istočnoj Evropi od 1997.
Rojters navodi da je to bila zamka za Zapad.
"Pregovori sa Rusijom, a kamoli ustupci, djelovali bi kao nagrada za njeno prijeteće ponašanje. Direktno odbijanje zahtjeva Moskve Putin bi iskoristio kao dokaz da su oponenti Rusije odbacili diplomatiju i da nema izbora do da uzme stvari u svoje ruke - što je upravo argument koji je iskoristio ove nedjelje", piše u analizi.
Kako se rusko vojno nagomilavanje intenziviralo, NATO je odgovorio slanjem hiljada dodatnih trupa u istočnu Evropu i snabdijevanjem Ukrajine oružjem, uključujući protivtenkovske rakete. Putin je i to predstavio kao dokaz agresivnih namjera Zapada.
Ruska taktika
SAD su vidjele šta se sprema, čak iako nisu bile sigurne u vezi sa veličinom i razmjerama predstojećeg ruskog napada. Državni sekretar Entoni Blinken je više puta rekao da Rusija slijedi istu vojnu i propagandnu taktiku koju je koristila prije nešto je osvojila ukrajinski Krim 2014.
Međutim, prijetnje sankcijama bez presedana ispostavile su se kao nedjelotvorne protiv države koja već godinama živi sa sankcijama, koja ja nagomilala 635 milijardi dolara u zlatu i deviznim rezervama i koja obezbjeđuje trećinu evropskog gasa.
Čak i dok su pojačavali ta upozorenja, zapadni lideri su se javno pitali hoće li Putin uopšte reagovati na njih.
U rijetkom i rizičnom potezu, SAD i Britanija su objavile obavještajna upozorenja na operacije "pod lažnom zastavom" koje Rusija planira da sprovede. Blinken je u Ujedinjenim nacijama rekao da bi one mogle obuhvatiti stvarni ili lažni hemijski napad za koji bi Rusija svalila krivicu na Ukrajinu.
Ejal je pohvalio taktiku američkih obavještajaca, rekavši da je ona vjerovatno iznenadila Putina i pokazala se kao efikasna u razotkrivanju njegovih namjera. Međutim, ocijenio je da neuspjeh pristupa sankcija leži u postavljanju mjerljive granice troškova sa kojima će se Putin suočiti, umjesto da ga puste da nagađa.
"On je uvijek imao kontrolu nad eskalacijom ove krize jer je znao koji maksimum može da očekuje od nas. Ni u jednom trenutku nismo uspjeli da ga ubijedimo da će naš odgovor biti toliko neizvjestan da ne bi trebalo da razmišlja o operaciji".
Lažni signali
Putin je istovremeno učestvovao u diplomatiji, uključujući dva telefonska razgovora sa Bajdenom i dugotrajne sastanke sa liderima Francuske i Njemačke u Kremlju. Francuski izvori su kazali da je Emanuela Makrona zapanjila Putinova opsjednutost istorijom i da je stekao utisak da je ruski lider drugačiji u odnosu na njihov susret prije tri godine.
Na konferenciji za novinare koja je uslijedila, Putin je rekao da je voljan da nastavi pregovore. Međutim, u jednoj u nizu gnjevnih javnih tirada, takođe je pomenuo prijetnju sukoba Rusija-NATO ako se Ukrajina pridruži Alijansi, pitajući jednog francuskog novinara: "Želite li da Francuska zarati sa Rusijom?".
Rojters navodi da je u posljednjih deset dana uoči invazije, Putin slao lažne signale. Njegov šef diplomatije Sergej Lavrov je na televiziji prikazan kako mu govori da su diplomatske mogućnosti "daleko od iscrpljenih" i preporučuje da se nastavi tim putem.
Neuspjeh pristupa sankcija leži u postavljanju mjerljive granice troškova sa kojima će se Putin suočiti, umjesto da ga puste da nagađa
U danima koji su uslijedili, rusko ministarstvo odbrane objavilo je video snimak na kojem su navodno prikazani ruski tenkovi, borbena vozila pješadije i samohodne artiljerijske jedinice kako se povlače iz oblasti oko Ukrajine. Finansijska tržišta su se nakratko oporavila, dok NATO i SAD nisu saopštili da Moskva zapravo dodaje još više jedinica i približava se granici.
Putinov finalni korak bilo je uspostavljanje kvazi-legalne osnove za intervenciju, isto kao što je uradio sa osvajanjem Krima, koje je opravdao insceniranijem referenduma, piše Rojters.
Lider Kremlja je u ponedjeljak priznao "nezavisnost" dviju proruskih separatističkih oblasti na istoku Ukrajine i potpisao ugovore koji omogućavaju da se tamo rasporede ruske snage i uspostave ruske baze.
Potpisivanju je prethodio govor koji je trajao skoro sat, u kojem je Putin rekao da je Ukrajina vještačka tvorevina koja "nikad nije imala tradiciju istinske državnosti". Sada je ona, kako je rekao, marinoneta SAD i odskočna daska za agresiju NATO protiv Rusije.
"Zahtijevamo od onih oni koji su zauzeli i drže vlast u Kijevu, da odmah prekinu neprijatljstva", rekao je Putin. "U suprotnom, sva odgovornost za mogući nastavak krvoprolića biće u potpunosti na savjesti režima koji vlada na teritoriji Ukrajine".
Nešto više od 48 sati nakon toga, ruske snage su napale Ukrajinu sa kopna, iz vazduha i sa mora.
Bonus video:
