Dvije sedmice nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, cijene ključnih poljoprivrednih proizvoda iz tih zemalja naglo su porasle, dok stručnjaci upozoravaju da se svijet približava krizi s hranom koja bi mogla uticati na milione ljudi, pišu svjetski mediji.
Pošiljke iz svjetskih žitnica
Ruska invazija na Ukrajinu znači da inflacije cijena hrane koja je mučila globalne potrošače sada prelazi u potpunu krizu, potencijalno nadmašujući čak i posljedice pandemije i gurajući milione drugih u glad, ukazuje Blumberg dodajući da su obje zemlje poznate kao svjetske žitnice te da je malo drugih mjesta na planeti gdje bi ovakav sukob mogao da izazove tako razoran udarac u snabdijevanju hranom.
Rusija i Ukrajina proizvode ogroman dio svjetskih poljoprivrednih zaliha, izvozeći toliko pšenice, kukuruza, suncokretovog ulja i druge hrane po čemu obje zemlje čine četvrtinu svjetskog izvoza. Oni su također jeftini proizvođači, te je njihov izvoz omiljen za uvoznike s Bliskog istoka i sjeverne Afrike, ističe Blumberg dodajući da su sada pošiljke iz obje zemlje praktično presušile.
Cijene na robnim tržištima rastu – cijena pšenica je porasla za oko 50 odsto za dvije sedmice, a kukuruz je dostigao najviši nivo u deceniji. Sve veći troškovi bi mogli na kraju da utiču na valute na tržištima u razvoju, gdje hrana predstavlja veći udio u korpi potrošačkih cijena. Analitičari predviđaju da će izvozni tokovi i dalje biti poremećeni mjesecima čak i ako se rat završi sjutra.
Kriza se proteže dalje od kritičnog uticaja izvoza žitarica, naglašava Blumberg i dodaje da je Rusija također ključni dobavljač đubriva od kojeg zavisi svaki veći usjev na svijetu a bez stalnog toka, poljoprivrednicima će biti teže da uzgajaju sve, od kafe do riže i soje.
Nesigurnost vezana za hranu se udvostručila u posljednje dvije godine, a Svjetski program za hranu procjenjuje da je 45 miliona ljudi na ivici gladi. Trenutna kriza će, ukazuje Blumberg na ocjene analitičara, pogoršati stvari koja bi mogla prouzročiti nezabilježenu glad, jer sukob pretvara milione ljudi u izbjeglice i utiče na konstantan rast cijena hrane.
"To je nevjerovatan šok za industriju hrane", rekao je Abdolreza Abasian, nezavisni analitičar tržišta i bivši viši ekonomista Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu. "Ne znam za ovakvu situaciju u 30 godina koliko sam uključen u ovaj sektor", rekao je.
Najgori skok cijena hrane od Velike recesije
Ruska invazija na Ukrajinu izaziva najgori skok globalnih cijena hrane od perioda Velike recesije (2008.), koji bi mogao da produbi globalne probleme sa snabdijevanjem i cijenama, da rasplamsa pošast svjetske gladi i izazove veća politička previranja izvan zone sukoba, ukazuje u svojoj analizi Vašington post.
Suočen s opsadom svojih gradova i ratom, Kijev je zaustavio izvoz mesa, raži, ovsa, heljde, šećera, prosa i soli i uveo određena ograničenja na pšenicu i kukuruz. Rusija bi mogla privremeno zabraniti izvoz žitarica u grupu bivših sovjetskih zemalja, kao i neki izvoz šećera, što bi dodatno povećalo troškove proizvodnje hrane na globalnom nivou.
Nasuport tome, ističe list, druge zemlje - da bi zaštitile svoje zalihe hrane – okreću se trgovinskom protekcionizmu. Indonezija je postavila nova ograničenja na izvoz palminog ulja, Mađarska je zabranila sav izvoz žitarica, dok je Srbija zabranila izvoz pšenice, kukuruza, brašna i jestivog ulja. Egipat je u 10. marta uveo kontrolu nad izvozom žitarica jer je cijena hljeba već počela da raste, dok su Sirija i Liban počele racionalizirati potrošnju pšenice, šećera i jestivog ulja.
U novom izvještaju Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), objavljenom 11. marta, procjenjuje se da bi cijene hrane i stočne hrane mogle porasti za sedam do 22 odsto iznad već povišenih cijena zbog rata. Ako rat zaustavi sadnju u Ukrajini, nestašica pšenice će se pogoršati u narednim mjesecima. Preliminarna procjena FAO-a je da zbog rata do 30 odsto sjemena pšenice, kukuruza i suncokreta ili neće biti zasađeno ili pobrano u Ukrajini tokom predstojeće sezone.
Stručnjaci upozoravaju da bi veće cijene hrane mogle da izazovu globalne nemire. Tokom krize 2007-2008., neredi su izbili od Haitija do Bangladeša dok su se društvene pobune Arapskog proljeća, naglašava list, također desile u pozadini gnjeva javnosti zbog visokih cijena hrane. Porast cijena hrane će također zakomplikovati globalne napore da se suzbije glad u nestabilnim zemljama ili zemljama u sukobu, od Afganistana do Haitija.
Iako su žitarice globalna roba, a cijene brašna, hljeba i druge hrane će porasti širom svijeta, zemlje koje će vjerovatno biti najviše pogođene su, napisao je Vašington post, one koje najviše zavise od ukrajinske i ruske pšenice - uključujući Egipat, Tursku, Bangladeš, Indoneziju, Eritreju, Kazahstan, Mongoliju, Jermeniju, Azerbejdžan, Gruziju, Liban i Somaliju.
Očekivanja evropskih poljoprivrednika
Dok stručnjaci upozoravaju potrošače širom svijeta da će osjetiti "ogroman uticaj" ruskog rata na Ukrajinu kroz naglo veće cijene hrane i značajne poremećaje u poljoprivrednim lancima snabdijevanja, evropski poljoprivrednici očekuju konkretne planove od vlada i Brisela o eventualnim subvencijama i poreznim olakšicama, ističe Fajnenšl tajms.
Evropa unija (EU) dobija polovinu kukuruza iz Ukrajine, a trećinu đubriva iz Rusije, dok je Bjelorusija još jedan ključni dobavljač đubriva – čije su cijene naglo porasle, ističe londonski list dodajući kako su lanci snabdijevanja iz Ukrajine i Rusije značajno "pokidani" i zbog zatvaranja crnomorskih luka.
"Iz perspektive EU, ova kriza nam je pokazala da imamo dva posebna sektora u kojima smo ranjivi - biljni proteini i đubrivo", rekao je nedavno španski ministar poljoprivrede Luis Planas.
On je kazao da Španija nema problema s nabavkom hranom, ali ima "ozbiljan problem s hranom za životinje", pri čemu oko 22 odsto kukuruza kojom se hrani stoka dolazi iz Ukrajine. Pozvao je EU da ublaži ograničenja na ostatke insekticida i GMO-a kako bi omogućio veći uvoz iz Argentine i SAD.
U Briselu će, kako ističe Fajnenšl tajms, zemlje članice EU 21. marta glasati o planu pomoći poljoprivrednicima pogođenim visokim troškovima i gubitkom izvoza. Januš Vojćehovski, evropski komesar za poljoprivredu, rekao je da plan uključuje dopuštanje poljoprivrednicima da uzgajaju usjeve hrane za životinje na zemlji koja je ostala zapuštena kako bi se kvalifikovala za subvencije i promjenu pravila o državnoj pomoći.
Takođe je rekao da ne postoji opasnost od nestašice hrane u EU, upozorivši da će Evropska komisija preduzeti pravne mjere protiv onih poput Mađarske koji su zabranili izvoz žitarica.
Klimatski slom i pandemija
Ono što krizu s hranom čini još gorom je to što su efekti klimatskog sloma i pandemije korona virusa već stvorili globalne poremećaje na ključnim tržištima hrane, naglašava Gardijan.
Cijene durum pšenice, koja se koristi za pravljenje tjestenina, porasle su za 90 odsto krajem prošle godine nakon široko rasprostranjene suše i rekordnih toplotnih talasa u Kanadi, jednom od najvećih svjetskih proizvođača žitarica. Istovremeno, dodaje list, ključne poljoprivredne oblasti u SAD prošle godine su iskusile šumske požare i ekstremne vremenske prilike, dok je u područjima Latinske Amerike bila suša.
U nekim od najugroženijih regiona na svijetu, ljudi su se već suočavali s akutnom nestašicom hrane zbog vremenskih uslova za koje je utvrđeno da se pogoršavaju kao rezultat klimatske krize.
Suša već pogađa Afrički rog i prijeti glađu, ističe list. Tri uzastopne neuspjele kišne sezone desetkovale su usjeve i izazvale nenormalno visoko uginuće stoke. Nedostatak vode i pašnjaka tjera porodice da napuste svoje domove i dovode do povećanog sukoba među zajednicama, piše Gardijan i dodaje da prognoze sugerišu da će se nedostatak padavina pogoršati, što će negativno uticati na ionako strašne uslove u narednim mjesecima.
Desetini ljudi na svijetu, ukazuje Gardijan, već nedostaje dovoljno hrane za jelo, a korona virus je pogoršao problem jer je pandemija poremetila tržišta i mreže transporta hrane u zemljama u razvoju, kao i pogoršala siromaštvo.
"Nastavak sukoba (u Ukrajini), koji je već tragedija za one koji su direktno uključeni, biće katastrofalan za cijeli svijet, a posebno za one koji se već bore da prehrane svoje porodice", rekao je predsjednik Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj Gilbert Houngbo uz ocjenu da bi to moglo ugroziti globalnu sigurnost hrane i povećati geopolitičke tenzije.
Bonus video:
