Dva pothranjena lava i dva tigra iz Ukrajine prebačena su danas u sklonište na sjeveru Holandije, saopštila je holandska organizacija koja ih je preuzela na granici između Ukrajine i Poljske.
"Riječ je o dva mužjaka lava od tri i godinu i po dana, šestomjesečnom mužjaku tigra i petogodišnjoj tigrici", navelo je holandsko udruženje Fondacija lava (Stichting Leeuw).
Životinje su "teško traumatizovane" i pothranjene, rekao je za AFP predstavnik organizacije i procijenio da životinje nisu jele jednu do dvije nedjelje.
Dodao je da se tačno ne zna gdje su životinje bile u Ukrajini navodeći da su prešle težak put u autobusu punom raznih životinja iz te zemlje u ratu.
Tigrica je prema navodima organizacije u najgorem stanju i ne zna se da li će preživjeti.
Životinje će morati prvo u jednomjesečni karantin u Holandiji a njihovo krajnje odredište je Južna Afrika gdje će biti prebačeni tek kada se u potpunosti oporave.
Ulične borbe se nastavljaju u centru strateške južne ukrajinske luke Mariupolj, dok ruske snage pokušavaju da preuzmu kontrolu nad gradom, javlja BBC, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Čak 300.000 civila nije u mogućnosti da se evakuiše.
Neki od rijetkih civila koji su uspjeli da pobjegnu opisali su užasne uslove, bez struje i vode, a zalihe hrane ponestaju.
Sestra ukrajinskog poslanika Jaroslava Železnjaka je prije nekoliko dana uspjela da izađe iz Mariupolja.
"Poslije dvije nedjelje nisu imali hranu, a prodavnice su se zatvorile, tako da je ona rekla da ima izbor da pokuša da nađe, na primjer, da ukrade hranu – ili da umre bez hrane", rekao je Železnjak za Bi-Bi-Si.
Nacionalisti planiraju hemijski napad u nekoliko ukrajinskih regiona, u slučaju da ruske trupe uđu na ove teritorije, izjavio je u danas načelnik ruskog Nacionalnog centra za upravljanje odbranom Mihail Mizincev, prenosi Tanjug.
"Nacionalisti su postavili mine u skladišta amonijaka i hlora u hemijskoj fabrici Sumihimprom u Sumiju, kako bi otrovali stanovnike ove oblasti u slučaju da ruske trupe uđu u grad", rekao je Mizincev, prenosi TAS S.
Kako je precizirao, "u naselju Kotljarovo, Mikolajivska oblast, militanti iz nacionalističke jedinice planiraju provokaciju uz upotrebu toksičnih hemikalija".
Rusija je otvorila 10 humanitarnih koridora u Kijevu, Mariupolju, Černihovu, Sumi i Harkivu, a Kijev je pristao na samo tri i ponudio još 11 drugih ruta, rekao je načelnik ruskog Centra za upravljanje nacionalnom odbranom Mihail Mizincev, prenosi Radio Slobodna Evropa.
"Humanitarni koridori se otvaraju svakodnevno od deset ujutru u Kijevu, Mariupolju, Černihovu, Sumi i Harkivu prema Rusiji i teritorijama prema zapadnim granicama Ukrajine, koje kontroliše Kijev", rekao je Mizincev, prenosi TASS.
On kaže da su se ukrajinske vlasti složile samo sa tri rute koje je ponudila ruska strana, ali da nisu potvrdili nijedan humanitarni koridor ka Rusiji.
Mizincev je dodao da je ukrajinska strana u subotu zatražila 11 humanitarnih koridora u Kijevu, Žaporožju, Hersonu i Harkivu.
"Skoro 16.400 ljudi evakuisano je tokom dana iz opasnih zona u Ukrajini, kao i iz Luganske i Donjecke Narodne Republike, bez učešća Kijeva", naveo je Mizincev.
Gradonačelnik Mariupolja kaže da je nekoliko hiljada stanovnika opkoljenog grada poslato u Rusiju, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Vadim Bojčenk je u poruci na Telegramu rekao da su neki preusmjereni u udaljene gradove u Rusiji, dok je sudbina drugih ostala nepoznata, prenio je BBC koji je naveo da nije mogao da potvrdi tu tvrdnju.
"Ono što danas rade okupatori poznato je starijoj generaciji, koja je vidjela stravične događaje iz Drugog svjetskog rata, kada su nacisti nasilno zarobljavali ljude“, rekao je Bojčenko.
"Teško je zamisliti da će u 21. veku ljudi biti nasilno deportovani u drugu zemlju".
Oko 300.000 ljudi je zarobljeno u gradu, pošto ponestaju zalihe hrane i medicinske pomoći, a Rusija blokira ulazak humanitarne pomoći, navodi Radio Slobodna Evropa.
U ruskim napadima pogođeni su bolnica, crkva i nebrojeni stambeni blokovi, a lokalni zvaničnici procjenjuju da je oko 80 odsto stambenih zgrada oštećeno ili uništeno, od kojih je trećina nepopravljiva.
Lokacija lučkog grada, na Azovskom moru, je strateška za Rusiju, jer bi joj pomogla da stvori kopneni koridor između istočnih regiona Donjecka i Luganska, koje kontrolišu separatisti koje podržava Rusija, i Krima, poluostrva koje je anektirala 2014.
Poglavar Rimokatoličke crkve, papa Franjo posjetio je danas ukrajinsku djecu koja se liječe u vatikanskoj pedijatrijskoj bolnici Bambino Gesu u Rimu.
Povezani članci
Ruski vazdušni napadi na Mikolajiv odvijaju se tokom cijelog dana, rekao je regionalni zvaničnik, prenosi BBC, navodi Radio Slobodna Evropa.
Ruske snage su prethodnog dana gađale vojnu kasarnu u ovom gradu na jugu Ukrajine. Prema izvještajima u kasarni je spavalo oko 200 vojnika kada su je tri ruske rakete pogodile.
Vitalij Kim, šef regionalne administracije, rekao je da nije bilo dovoljno vremena ni da se podigne uzbuna.
"Poruka (uzbune) i bombaški napadi stižu u isto vrijeme", naveo je on na društvenim mrežama. Nije iznio detalje o razmjerama štete niti o eventualnim žrtvama.
Agencija Frans pres je ranije danas javila pozivajući se na očevice da je nekoliko desetina ljudi ubijeno u napadu na vojnu kasarnu u Mikolajivu.
Supruga ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Olena Zelenska pozvala je danas Svjetski savjet crkava, organizaciju koja predstavlja 580 miliona hrišćana širom svijeta, da pomogne u organizovanju "istinskih humanitarnih koridora" u Ukrajini.
"Poznajući iskustvo Svjetskog savjeta crkava u rješavanju humanitarnih kriza, molimo vas da pomognete Ukrajini i Ukrajincima koji trenutno bježe od rata. Molim vas prije svega da postanete posrednici u organizaciji istinskih humanitarnih koridora", navodi se u pismu koje je prenijelo ukrajinsko predsjedništvo.
Svjetski savet crkava okuplja 352 crkve i druge crkvene zajednice iz oko 100 zemalja i teritorija, uključujući većinu pravoslavnih crkava, kao i veliki broj anglikanskih, baptističkih, luteranskih, metodističkih i reformističkih crkava.
Više od 3,3 miliona izbjeglica napustilo je Ukrajinu preko njenih zapadnih granica, saopštila je potpredsjednica vlade Irina Vereščuk.
Ona je rekla da je još oko dva miliona ljudi raseljeno unutar zemlje.
Vereščuk je dodala da je Ukrajina evakuisala oko 190 hiljada civila iz ratom ugroženih oblasti kroz humanitarne koridore od početka konflikta, prenosi Tanjug.
„Koridori u Kijevu i Luganskoj oblasti danas su funkcionisali, ali je planirani koridor za Mariupolj bio samo djelimično operativan, pošto ruske trupe nijesu propuštale autobuse“, navela je Vereščuk.
Borba za Ukrajinu nikada nije prestala
Povezani članci
Medicinska sestra se vraća u Ukrajinu kako bi se priključila borbi (VIDEO)
Povezani članci
Ukupno 6.623 ljudi evakuisano je danas iz ukrajinskih gradova kroz humanitarne koridore, rekao je visoki zvaničnik, što je znatno manje nego što je uspjelo da pobjegne prethodnog dana, prenosi Rojters.
Kirilo Timošenko, zamjenik šefa kabineta predsjednika, rekao je u onlajn objavi da je 4.128 ljudi napustilo opkoljeni grad Mariupolj.
On je u petak rekao da je 9.145 ljudi uspjelo da napusti gradove širom zemlje tokom dana.
Gradske vlasti Kijeva saopštile su danas da je u prijestonici od početka ruske invazije na Ukrajinu ubijeno 228 ljudi, uključujući četvoro djece, prenosi Rojters.
Još 912 ljudi je ranjeno, navodi se u saopštenju gradske uprave Kijeva.
Rojters navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi podatke o žrtvama.
Smisleni pregovori o miru i bezbjednosti za Ukrajinu su jedina šansa za Rusiju da smanji štetu od sopstvenih grešaka, poručio je predsjednik Ukrajine, Volodimir Zelenski.
Povezani članci
FOTO Ukrajinske majke i djeca našli utočište u pozorištu u poljskom gradu: "Ovdje smo barem bezbjedni"
Povezani članci
Britanski premijer Boris Džonson izjavio je danas da je ruska invazija na Ukrajinu prekretnica za svijet i da bi pobjeda snaga ruskog predsjednika Vladimira Putina najavila novo doba zastrašivanja.
Džonson je na konferenciji Konzervativne stranke rekao da je Putin prestravljen da će primjer slobodne Ukrajine izazvati prodemokratsku revoluciju u Rusiji.
On je rekao da pobjednički Putin neće stati u Ukrajini, a kraj slobode u Ukrajini će značiti gašenje svake nade u slobodu u Gruziji i Moldaviji, značiće početak novog doba zastrašivanja širom istočne Evrope od Baltika do Crnog mora.
Kancelarija Ujedinjenih nacija (UN) za ljudska prava (OHCHR) saopštila je danas da je najmanje 847 civila ubijeno i 1.399 ranjeno u Ukrajini do 18. marta, prenosi Rojters.
Većina žrtava bila je od eksplozivnog oružja kao što je granatiranje iz teške artiljerije i višecjevnih raketnih sistema, kao i od raketnih i vazdušnih udara, saopštio je OHCHR.
Smatra se da je stvarni broj znatno veći jer OHCHR, koji ima veliki tim za praćenje u zemlji, još nije mogao da provjeri izvještaje o žrtvama iz nekoliko teško pogođenih gradova, navodi se u saopštenju.
Radio Slobodna Evropa (RSE) prenosi da su borbe stigle do centra grada u južnoj luci Mariupolj.
Ruske snage prodiru u Mariupolj: "Umiru djeca, stari. Grad je uništen i zbrisan sa lica zemlje"
Povezani članci
Guverner ukrajinske oblasti južnog ukrajinskog grada Mikolajiva danas je rekao da su u toku spasilački radovi na mjestu vazdušnog udara na objekat u kome su spavali ukrajinski vojnici, prenosi Rojters.
Govoreći na nacionalnoj televiziji, guverner Vitalij Kim rekao je da se napad dogodio u petak, ali nije naveo više detalja o lokaciji ili broju mogućih žrtava.
Lokalni mediji izvijestili su da je napad pogodio kasarnu u glavnom gradu regiona.
Agencija Frans pres je ranije danas javila pozivajući se na očevice da je nekoliko desetina ljudi ubijeno u napadu na vojnu kasarnu u Mikolajivu.
Bonus video:
