Savjet bezbjednosti UN nije odobrio rusku rezoluciju u kojoj se ističu rastuće humanitarne potrebe Ukrajine ali bez pominjanja ruske invazije koja je izazvala krizu.
Da bi prošla rezoluciji je bilo potrebno najmanje devet glasova u tijelu od 15 članova, i da nema veta od ostala četiri člana sa pravom da ga ulože. Ali u današnjem glasanju Rusija je dobila podršku samo od Kine, a 13 ostalih članova Savjeta bezbjednosti je bilo uzdržano.
Poraz ruske rezolucije bio je istog dana kada je Generalna skupština UN počela razmatranje rezolucije koju su sastavili Ukrajina i dvadesetak zemalja iz cijelog svijeta i čiji su kosponozori 100 zemalja gdje se jasno kaže da je ruska agresija odgovorna za rastuću humanitarnu hitnu situaciju u Ukrajini.
Generalna skupština treba takođe da razmatra rivalsku južnoafričku rezoluciju gdje se ne pominje Rusija i slična je rezoluciji koja nije prošla u Savjetu bezbjednosti.
Rusija je predlog rezolucije podnijela 15. marta a glasanje o njoj je više puta odlagano.
Ruski istraživački sajt Insajder saopštio je je njegova reporterka ubijena u Kijevu kada su ruske snage granatirale predgrađe gdje je snimala štetu od ranijeg napada.
"Novinarka Oksana Baulina umrla je tokom bombardovanja u Kijevu dok je obavljala zadatak... Sa njom je poginuo još jedan civil“, navodi se na sajtu Insajdera, čija se redakcije nalaze u Letoniji.
Najmanje pet novinara je poginulo otkako su ruske snage napale Ukrajinu prošlog mjeseca, prenosi Rojters.
Baulina je ranije radila za Fondaciju za borbu protiv korupcije kritičara Kremlja Alekseja Navaljnog koji je trenutno u zatvoru.
Predsjednik SAD Džozef Bajden doputovao je u Brisel gdje će lideri zemalja članica NATO raspravljati o posljedicama invazije Rusije na Ukrajinu, ali i o ulozi Kine u ovoj krizi i odlučili o sljedećim koracima na jačanju odbrane i odvraćanja u Alijansi.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović otputovao je danas u Brisel gdje će na poziv generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga učestvovati na vanrednom Samitu NATO.
Prva pošiljka iz novog paketa oružja za Ukrajinu, vrijednog 800 miliona dolara, koju je američki predsednik Džo Bajden odobrio prošle sedmice, počeće da se doprema iz SAD narednih dan i neće trebati dugo da stigne do Ukrajine, rekao je visoki zvaničnik američke odbrane
Zvaničnik, koji je razgovarao sa novinarima pod uslovom da ostane anoniman, nije precizirao koji sistemi će biti uključeni u prve isporuke Ukrajini, ali je rekao da će prioritet biti dat vrstama odbrambenog oružja koje već koriste ukrajinske trupe, prenosi agencija Rojters.
"Mi već prikupljamo zalihe u Sjedinjenim Državama i spremamo se da ih otpremimo tamo", rekao je zvaničnik.
Ukupno 4.554 ljudi evakuisano je danas iz ukrajinskih gradova kroz humanitarne koridore, rekao je visoki zvaničnik, što je znatno manje nego što je uspjelo da pobjegne prethodnog dana.
Kirilo Timošenko, zamjenik šefa kabineta predsjednika, rekao je da je 2.912 ljudi napustilo opkoljeni grad Mariupolj privatnim vozilima.
On je u utorak rekao da je 8.057 ljudi uspjelo da pobjegne iz gradova širom zemlje.
Rusija je obavijestila Vašington da će izbaciti određeni broj američkih diplomata kao odgovor na izbacivanje ruskog osoblja iz stalne misije pri Ujedinjenim nacijama, prenijela je novinska agencija Interfax.
Agencija je, prenosi Rojters, takođe navela da je ministarstvo inostranih poslova poručilo SAD da će svi neprijateljski postupci protiv Rusije izazvati odlučan odgovor.
Sjedinjene Države će u četvrtak objaviti paket sankcija vezanih za Rusiju, političke ličnosti i oligarhe, dok će se američki predsjednik Džo Bajden sastati sa liderima NATO-a o Ukrajini, rekao je američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Salivan.
Salivan je, govoreći novinarima dok je Bajden putovao za Brisel na samit NATO-a, rekao da će se lideri G-7 u četvrtak takođe dogovoriti da koordiniraju sprovođenje sankcija i planiraju da izdaju saopštenje.
Takođe je rekao da će zvaničnici u petak moći da kažu više o evropskim energetskim pitanjima.
Vlada Sjedinjenih Država ocjenjuje da su pripadnici ruskih snaga počinili ratne zločine u invaziji na Ukrajinu, izjavio je državni sekretar Entoni Blinken.
"Naša procjena je zasnovana na pažljivom pregledu dostupnih informacija iz javnih i obavještajnih izvora", naveo je Blinken u saopštenju.
"Kao i za svaki navodni zločin, sud koji je nadležan za zločin je na kraju odgovoran za utvrđivanje krivične krivice u određenim slučajevima“, rekao je on.
Mišel: Putin mora da bude pobijeđen – to je pitanje bezbjednosti cijelog svijeta
Opširnije OVDJE>>>
Mogućnost da Rusija upotrebi hemijsko oružje u ratu u Ukrajini je realna prijetnja rekao je danas predsjednik SAD Džozef Bajden pred svoj let za Evropu gdje će krajem ove nedjelje sa saveznicima razgovarati o ruskoj invaziji na Ukrajinu.
On je rekao da će se razgovarati i o opasnosti od hemijskog oružja po Ukrajinu.
Postoji bojazan da bi Rusija mogla da upotrebi hemijsko ili nuklearno oružje dok se njena invazija usporava zbog logističkih problema i žestokog ukrajinskog otpora.
Bajden će prvo posjetiti Brisel gdje će učestvovati na samitu NATO-a, a zatim na samitima Evropske unije i Grupe sedam najrazvijenih zemalja svijeta (G7).
On će u petak otputovati u Varšavu da bi se sastao s poljskim zvaničnicima.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je agenciji RIA Novosti da je specijalni izaslanik Anatolij Čubajs, arhitekta ruskih postsovjetskih ekonomskih reformi, podnio ostavku, dodajući da je to učinio po sopstvenoj volji.
Ranije danas, izvor je rekao agenciji Rojtersu da je Čubajs podnio ostavku na svoju funkciju, protivljeći se invaziji Rusije na Ukrajinu.
Italijanski premijer Mario Dragi rekao je danas da Evropska unija mora da komunicira sa Kinom kako bi osigurala da ona aktivno radi na posredovanju mira u Ukrajini i da prestane da podržava invaziju Moskve na njenog susjeda.
Dragi je u Parlamentu rekao da samit EU sa Kinom koji će biti održan 1. aprila mora da podvuče očekivanja bloka da će Peking biti konstruktivan i zagovarati mir.
"Osnovno je da EU bude 'kompaktna' u održavanju otvorenih prostora za dijalog sa Pekingom kako bi na konstruktivan način doprinijela naporima međunarodnog posredovanja" rekao je Dragi.
On je dodao da EU mora ponavljati njena očekivanja da se Peking uzdržava od podrške Moskvi i da aktivno i sa autoritetom učestvuje u mirovnim naporima
Kompanija Nestle prestala je da izvozi i uvozi neke prehrambene artikle kao što su Nespresso kafa ili voda S.Pellegrino iz i u Rusiju, rekao je portparol Rojtersu.
Švajcarska prehrambena grupa je već rekla da zaustavlja investicije u Rusiji.
Poljska je protjerala 45 ruskih diplomata, osumnjičenih da su se bavili obaveštajnim aktivnostima. Rusija tvrdi da su optužbe neosnovane.
Portparol poljskog ministarstva spoljnih poslova Lukaš Jasina rekao je na pres konferenciji da protjerane diplomate imaju pet dana da napuste tu zemlju. Jednom od njih dat je rok od 48 sati, dodao je.
"Rusija je naš susjed, neće nestati sa mape Evrope, ali agresija protiv Ukrajine je dokaz da se radi o neprijateljskoj državi", rekao je Jasina.
Kazao je da 45 protjeranih diplomata predstavlja oko polovine ukupno zaposlenih u ruskoj ambasadi.
Earlier, Special Services Spokesman Stanislaw Zaryn told reporters that 45 people had been identified by Poland's Internal Security Agency as working for Russian intelligence.
Ruski ambasador pozvan je u ministarstvo spoljnih poslova u Varšavi na razgovor. Rekao je da su optužbe protiv diplomata neosnovane.
"Moraće da idu. Ovo je samostalna odluka Poljske na koju imaju pravo", rekao je ambasador Sergej Andrejev novinarima ispred sjedišta ministarstva.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je danas pred japanskim parlamentarcima izrazio zadovoljstvo zbog toga što je Japan "prva zemlja u Aziji koja je izvršila pritisak" na Rusiju u rusko-ukrajinskom konfliktu.
Povezani članci
Ruske snage bombardovale su i uništile most u opkoljenom gradu Černigovu, rekao je regionalni guverner Vječeslav Čaus.
Kako prenosi AP, most je korišćen za evakuaciju civila i dopremanje humanitarne pomoći.
Most se nalazio preko reke Desna i povezivao je Černigov sa Kijevom, prenosi Tanjug.
Vlasti Černigova saopštile su u utorak da nema vode i struje u tom gradu i nazvale tamošnju situaciju "humanitarnom katastrofom".
Njemački kancelar Olaf Šolc ponovio je danas da njegova zemlja neće podržati uvođenje zone zabrane letova iznad Ukrajine niti slati trupe da intervenišu u invaziji Rusije na Ukrajinu.
Povezani članci
Oko 100.000 ljudi i dalje je zarobljeno pod ruskim bombama u opkoljenom Marijupolju, skoro mjesec dana nakon početka invazije Rusije na Ukrajinu.
Povezani članci
Šef kabineta ukrajinskog predsjednika Mihailo Podoljak obratio se zapadnim silama na Tviteru. Naveo je da su potrebna četiri koraka da bi se okončao rat.
Prema Podoljaku, Ukrajini je potrebna moderna protivvazdušna odbrana, krstareće rakete, totalni naftni embargo prema Rusiji i zatvaranje luka širom svijeta za ruske brodove.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je da slanje mirovnih snaga u Ukrajinu može dovesti do direktne konfrontacije između Rusije i NATO-a, prenosi Rojters.
Poljska je prošle nedjelje rekla da bi međunarodna mirovna misija trebalo da bude poslata u Ukrajinu i da joj se daju sredstva za odbranu.
"Nadam se da razumiju o čemu govore", rekao je Lavrov profesorima i studentima Moskovskog državnog instituta za međunarodne odnose.
"Ovo bi bio direktan sukob između ruskih i oružanih snaga NATO-a koji svi pokušavaju da izbjegnu, već su rekli da u principu ne treba da se dogodi".
Moskva je optužila Kijev da odugovlači mirovne pregovore dajući predloge koji su neprihvatljivi za Rusiju. Kijev je uzvratio da je spreman na pregovore, ali da se neće predati niti prihvatiti ruske ultimatume.
Lavrov je rekao da su ukrajinske vlasti odustajale od sopstvenih predloga na pregovorima, što otežava postizanje iskora.
"Pregovori su teški su jer ukrajinska strana stalno mijenja mišljenje i odustaje od sopstvenih predloga", istakao je Lavrov.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u srijedu da su razgovori sa Rusijom bili teški i ponekad na ivici sukoba.
Bonus video:
