krstarica "moskva" - bila je ponos ruske mornarice

Rođena u Ukrajini, potonula u ratu protiv Ukrajine

Krstarica je bila opremljena troslojnim sistemom protivvazdušne odbrane koji je - ako je pravilno funkcionisao - trebalo da joj pruži tri mogućnosti da se odbrani od napada raketom "Neptun"

12086 pregleda 7 komentar(a)
Foto: Reuters
Foto: Reuters

Početkom osamdesetih godina prošlog vijeka na brodogradilištu u Mikolajivu, u ukrajinskom dijelu Sovjetskog saveza, "rođena" je krstarica "Slava", kasnije nazvana "Moskva" - ponos Crnog mora, sovjetske, a potom i ruske mornarice.

Četrdesetak godina kasnije svoj put je završila na dnu Crnog mora - i to dok je korišćena u ratu protiv Ukrajine, zemlje u kojoj je napravljena.

Ruska vodeća crnomorska krstarica potonula je u četvrtak veče nakon što je "ozbiljno oštećena" javljali su ruski državni mediji, Ministarstvo odbrane tvrdilo da je municija na "Moskvi" eksplodirala u neobjašnjivom požaru i da je brod potonuo kad su ga vukli nazad u luku, dok Ukrajinci tvrde da su je pogodili svojim projektilima "Neptun".

Krstarica Moskva
foto: Reuters

Osim u ovom ratu Rusija je "Moskvu" prethodno angažovala u sukobu u Siriji, gdje je bila pomorska zaštita za ruske snage na kopnu, piše BBC.

Bila je opremljena sa preko desetak protivbrodskih projektila "Vulkan" i niz protivpodmorničkih i minsko-torpednih oružja, dodaje BBC i podsjeća da je to drugi veliki ruski brod za koji se zna da je uništen od početka invazije. Prvi je bio "Orsk" u Berdjansku.

Krstarica Moskva bila je treće najveće plovilo u aktivnoj ruskoj floti i jedan od njenih najbolje branjenih brodova, rekao je za BBC pomorski stručnjak Džonatan Benthem sa Međunarodnog instituta za strateške studije.

Krstarica je, kako se navodi, bila opremljena troslojnim sistemom protivvazdušne odbrane koji je - ako je pravilno funkcionisao - trebalo da joj pruži tri mogućnosti da se odbrani od napada raketom "Neptun".

Pored odbrane srednjeg i kratkog dometa, "Moskva" je mogla da angažuje i šest sistema naoružanja kratkog dometa (CIVS) kao posljednje sredstvo.

Krstarica Moskva
foto: Reuters

Benthem dodaje da je "Moskva" trebalo da ima pokrivenost protivvazdušnom odbranom od 360 stepeni.

"Sistem CIVS može da ispali 5.000 metaka u minuti, stvarajući u suštini zid od zrna oko krstarice, što je njegova posljednja linije odbrane", rekao je on.

Ako se dokaže da je pogođena raketom Neptun, Benthem smatra da to "pokreće pitanja u vezi sa mogućnostima modernizacije ruske flote - da li je imala dovoljno municije i da li je imala inženjerskih problema".

"U suštini, osjećaj je da je sa tim trostepenim sistemom protivvazdušne odbrane zaista teško pogoditi Moskvu", zaključio je Benthem.

Krstarica Moskva
foto: Reuters