"hiljade malih strelica zabodenih u zgrade i automobile"

The Economist: Brutalno oružje u ratu protiv Ukrajine

"Zašto Rusija koristi flešetne bombe čija upotreba nije uobičajena u savremenim ratovima?"

7837 pregleda 0 komentar(a)
Buča, Foto: Shutterstock
Buča, Foto: Shutterstock

Britanski magazin The Economist navodi da su stanovnici Buče, grada na periferiji Kijeva, pronašli hiljade malih strelica zabodenih u zgrade i automobile, prenosi Al Džazira.

Economist pojašnjava da su metalni projektili, dužine manje od tri centimetra i poznati kao "flechettes" (francuska riječ za "male strijele") brutalno oružje čija upotreba nije uobičajena u modernom ratovanju. Pa zašto ga Rusija onda koristi u Ukrajini?

Izvještaj magazina skreće pažnju na istoriju ovog oružja, poznatog i kao ekser-bombe, koje je izumljeno u Italiji početkom 20. vijeka, a koristile su ga sve strane u Prvom svjetskom ratu. Dužina strelica korištenih u to vrijeme iznosila je 12 centimetara sa perajama radi stabilnosti i fiksiranja na mete koje su gađane. Iz aviona su bacani deseci ili stotine kanistera ispunjenih tim strelicama na neprijateljske mete. Pošto su bile neefikasne, ubrzo su zamijenjene eksplozivnim bombama.

Amerika je potom razvila novu, smrtonosniju generaciju 1950-ih, u programu pod kodnim nazivom "Lijeni pas".

Izvještaj Economista objašnjava da je nova unaprijeđena generacija bombe bila teška 225 kilograma, koja eksplodira i ispusti više od 10.000 projektila, a svaki je dug 44 milimetra. Imali su snagu i brzinu metka, dok bomba ima sposobnost da pogodi devet meta po kvadratnom metru, tako da ima dobre šanse da ubije bilo koga na području gdje eksplodira.

Za razliku od drugih bombi, "Lijeni pas" ne ispušta glasan zvuk, osim pucketanja izazvanog čeličnom kišom koju bomba ispušta.

Posljedica logističkih problema ili zastrašivanje Ukrajinaca

Amerika je u ratu u Vijetnamu takođe koristila flešetne granate ispaljene iz artiljerije koje su bile poznate kao "Pčelinja košnica" zbog zujanja strelica koje su ispaljivane prema ciljevima. O tom oružju su kružile užasne priče, većinom izmišljene, poput toga da su žrtve koje su pronađene bile prikovane za stabla drveća.

Prema izvještaju, studije koje je provela američka vojska na životinjama pokazuju da male strijele prodiru velikom brzinom kada uđu u tijelo, a to uzrokuje ozbiljne povrede koje nijesu srazmjerne njihovoj maloj veličini, te mogu proći i kroz kosti.

U izvještaju se navodi da je Izrael koristio flešetne bombe protiv Palestinaca početkom 2000-ih, a organizacije za ljudska prava su bezuspješno pokušavale zaustaviti izraelsku vojsku da koristi flešete protiv ciljeva na okupiranoj Zapadnoj obali. Njihovi napori da se na ove bombe primjenjuju posebni međunarodni zakoni, poput kasetnih bombi i nagaznih mina, propali su.

Economist je citirao Neila Gibsona, stručnjaka u Fenix Insightu, konsultantskoj kući specijaliziranoj za odlaganje eksploziva, koji je rekao da su flešetne granate u Buči ispaljene iz ruske artiljerije kalibra 122 mm.

Magazin navodi da fotografije snimljene u blizini Buče pokazuju uništenu haubicu kalibra 122 mm sa neispaljenim mecima 3sh1 razbacanim okolo.

Economist navodi da je Rusija možda dala svojim snagama u Ukrajini ograničenu količinu flešetnog streljiva u odbrambene svrhe. Njegova upotreba može biti posljedica logističkih problema, jer su ruske snage možda pribjegle neselektivnom korištenju svoje municije. Časopis ne isključuje mogućnost da je Rusija koristila ovu municiju kako bi zastrašila Ukrajince.