Švedska će formalno podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u u narednih nekoliko dana, rekla je premijerka Magdalena Anderson, ali je njen proces pridruživanja, kao i Finske, naišao na prepreku kada je predsjednik Turske, članice NATO-a, rekao da neće odobriti nijednu kandidaturu.
Švedskoj i Finskoj je potrebno da svaka od 30 članica NATO-a odobri njihove aplikacije. Očekivalo se da će proces ratifikacije trajati do godinu dana, iako su prigovori Turske to doveli u sumnju.
Na konferenciji za novinare, turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan rekao je da Švedska i Finska ne bi trebalo da se muče sa slanjem delegacija u Ankaru da ubijede Tursku da podrži njihove kandidature.
"Nijedna od ovih zemalja nema jasan, otvoren stav prema terorističkim organizacijama", rekao je Erdogan. "Kako da im vjerujemo?"
On je Švedsku nazvao "mrjestilištem" za terorističke organizacije sa teroristima u parlamentu, prenosi agencija Rojters.
Ruska invazija na Ukrajinu uzdrmala je evropsku bezbjednosnu arhitekturu i primorala Švedsku i Finsku da izaberu stranu nakon što su tokom Hladnog rata ostale van NATO alijanse koju predvode SAD.
Švedska socijaldemokratska vlada, zabrinuta da će zemlja biti ranjiva dok se razmatra njena primjena, nadala se brzom procesu ratifikacije, navodi Rojters.
Ali prigovori Turske, za koje su se lideri NATO-a u početku nadali da neće izazvati veće odlaganje, sada izgledaju kao ozbiljna prepreka.
Portparol švedske ministarke spoljnih poslova An Linde odbila je da komentariše prigovor Turske.
Istorijska odluka
Odluke Finske i Švedske da se prijave za NATO postavile su dvije zemlje na put ka okončanju politike vojnog nesvrstavanja koja je definisala njihove odbrambene strategije od početka Hladnog rata.
"Ostavljamo jednu eru iza sebe i ulazimo u novu", rekla je Anderson na konferenciji za novinare.
Ona je rekla da bi švedska prijava mogla da bude podnijeta u narednih nekoliko dana i da će biti sinhronizovana sa Finskom.
"NATO će ojačati Švedsku, Švedska će ojačati NATO", rekla je ona.
Odluka da se napusti vojna nesvrstanost koja je bila centralno načelo švedskog nacionalnog identiteta dva vijeka odražava veliku promjenu u percepciji javnosti u nordijskom regionu nakon ruskog napada na Ukrajinu, navodi Rojters.
Anderson je rekla da Švedska ne želi stalne vojne baze NATO-a ili nuklearno oružje na svojoj teritoriji ako joj se odobri članstvo.
Ruski predsjednik Vladimir Putin ponudio je blag odgovor na odluke, rekavši:
"Što se tiče proširenja, uključujući nove članice, Finsku i Švedsku, Rusija nema problema sa ovim državama – nikakvih".
On je, međutim, optužio Sjedinjene Države da koriste proširenje na "agresivan" način da pogoršaju ionako tešku globalnu bezbjednosnu situaciju. On je rekao da će Rusija odgovoriti ako alijansa pomjeri oružje ili trupe naprijed.
General Mikael Bajden, komandant švedskih oružanih snaga, rekao je na konferenciji za novinare da je odluka o primjeni bila ispravna iz vojno-strateške perspektive i da bi odbrana Švedske, jednostrano ili u saradnji sa drugim državama, bila lakša sa Švedskom koja je dio NATO-a.
"Znam, na osnovu mojih razgovora i odnosa koje imam sa kolegama, da je Švedska dobrodošla u NATO. Ali mi nismo samo dobrodošli – znam i da Švedska kao članica čini NATO jačim", rekao je Bajden.
Švedska je dobila uvjeravanja o podršci od Sjedinjenih Država, Velike Britanije, Njemačke i Francuske, ali ne i nikakve pravno obavezujuće garancije vojne pomoći.
U zajedničkoj izjavi u ponedjeljak, nordijski susjedi Danska, Norveška i Island takođe su obećali podršku.
Bonus video:
