Napori Turske za ublažavanje globalne prehrambene krize kroz pregovore o bezbjednom prolazu za izvoz žita zaglavljenog u crnomorskim lukama naišli su na otpor Ukrajine koja tvrdi da Rusija nameće nerazumne uslove i ne vjeruje da Turska može garantovati bezbjednost.
Turski šef diplomatije Mevlut Čavušoglu ugostio je juče ruskog kolegu Sergeja Lavrova u Ankari gdje su razgovarali o predlogu UN za oslobađanje ukrajinskih luka na Crnom moru kako bi 22 miliona tona žita koje se nalaze u silosima moglo biti izvezeno.
Rat između Rusije i Ukrajine, trećeg i četvrtog svjetskog izvođača žita, doveo je do rasta cijena hrane i ugrozio globalne zalihe, podsjeća agencija Rojters.
Rusija je tokom skoro 15 nedjelja rata zauzela velike djelove ukrajinske obale a njeni ratni brodovi kontrolišu Crno i Azovsko more, blokirajući izvoz ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda i izazivajući globalni rast cijena žita.
Ukrajina i Zapad optužuju Moskvu da koristi zalihe hrane kao oružje, dok Rusija sa druge strane tvrdi da su ukrajinske pomorske mine i međunarodne sankcije Moskvi glavni krivci.
Na konferenciji za novinare zajedno sa Lavrovim, Čavušoglu je kazao da su jučerašnji pregovori u Ankari, u kojima nije učestvovao predstavnik Ukrajine, bili plodonosni i da je ponovno uspostavljanje ukrajinskog izvoza žita duž morskog koridora moguće.
Ujedinjene nacije zajedno sa Kijevom i Moskvom rade na planovima za obnovu izvoza žita iz ukrajinskih crnomorskih luka, a moguće je da će Turska obezbijediti pomorsku pratnju i postarati se za bezbjedan prolaz.
”Ako treba da otvorimo ukrajinsko međunarodno tržište, mislimo da je legitimno ukloniti prepreke za ruski izvoz”, rekao je Čavušoglu.
Generalni sekretar UN Antonio Gutereš kazao je juče da su visoki zvaničnici UN održali pregovore sa Ankarom, Briselom, Kijevom, Moskvom i Vašingtonom u proteklih deset dana, ali nije želio da “ugrozi šanse za uspjeh” daljim komentarima.
”Ovo je jedan od onih trenutaka kada je tiha diplomatija neophodna - i dobrobit miliona ljudi širom svijeta možda zavisi od toga”, kazao je Gutereš novinarima.
Čavušoglu je rekao da je plan UN “razuman i ostvarljiv” i da “Ukrajina i Rusija treba da ga prihvate”.
Rusija je pozvala UKrajinu da ukloni mine iz oblasti blizu crnomorske luke Odese kako bi omogućila bezbjedan izvoz žita. Ruski predsjednik Vladimir Putin je obećao da Rusija neće iskoristiti deminirane koridore kako bi napala Odesu, međutim agencija AP podsjeća da je Putin ranije ove godine takođe tvrdio i da neće napasti Ukrajinu.
Lavrov je juče kazao da je Rusija spremna da ozvaniči garancije u vezi sa Odesom. On je obećao da Rusija neće “zloupotrijebiti” pomorsku prednost ukoliko ukrajinske luke budu deminirane i da će preduzeti neophodne korake kako bi se pobrinuli da brodovi slobodno prolaze”.
”Spremni smo da garantujemo bezbjednost brodova koji napuštaju ukrajinske luke... u saradnji sa našim turskim kolegama”, rekao je Lavrov.
Moskva, takođe, insistira na pravu da pretresa brodove koji dolaze u luke kako bi se uvjerila da umjesto žita ne prevoze oružje, što je prema riječima ukrajinskog ambasadora u Turskoj neprihvatljivo.
Ukrajina je takođe saopštila da rusko obećanje da neće iskoristiti bezbjedne pomorske koridore da napadne Odesu nije kredibilno.
Predsjednik udruženja ukrajinskih trgovaca žitom takođe je kritikovao napore Turske da pregovara o dogovoru sa Rusijom o obnovi ukrajinskog izvoza rekavši da Ankara nije dovoljno moćna da djeluje kao garant protiv Rusije.
”Turska nije dovoljno moćna na Crnom moru da garantuje bezbjednost tovaru i ukrajinskim lukama”, kazao je predsjednik udruženja Serhij Ivaščenko. On je takođe naveo da bi uklanjanje mina iz ukrajinskih luka moglo potrajati dva do tri mjeseca i da bi u tome trebalo da učestvuju turska i rumunska mornarica.
Ukrajinski lider Volodimir Zelenski kazao je ove nedjelje da je Ukrajina sa Britanijom i Turskom razmatrala ideju da mornarica treće zemlje garantuje bezbjedni prolaz ukrajinskom izvozu žita preko Crnog mora.
Rusija i Turska bi takođe imale koristi od plana za izvoz. Agencija AP ističe da bi isti koridor omogućio Rusiji da bezbjedno izvozi svoje prehrambene proizvode i đubrivo dok Turska tvrdi da će olakšati i zaštititi transport žitarica u Crnom moru što joj omogućava da isključi druge špeditere.
Čavušoglu je juče takođe ocijenio da je “legitimno” ublažavanje sankcija koje se odnose na ruski izvoz poljoprivrednih i nekih drugih proizvoda.
”Ako treba da otvorimo ukrajinsko međunarodno tržište, mislimo da je legitimno ukloniti prepreke za ruski izvoz”, rekao je Čavušoglu. “Ako je cijelom svijetu potreban izvoz proizvoda iz Ukrajine i Ruske Federacije onda treba uspostaviti metod”, kazao je on, dodajući da se nada da su “tehničke pripreme” moguće što prije.
Mada je izvoz žita izuzet iz zapadnih sankcija, Rusija tvrdi da je sankcije sprečavaju da pošalje žito na zapadna tržišta.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov kazao je juče novinarima da zalihe ruskog žita mogu biti isporučene na međunarodna tržišta samo ako sankcije budu ukinute. On je istakao da o tome “još nije bilo značajnijih pregovora”.
Zvaničnici EU i juče su naglasili da blok nije uveo sankcije na hranu.
”Kremlj koristi zalihe hrane kao oružje i oko svojih postupaka plete mrežu laži u sovjetskom stilu”, kazao je juče predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel.
U silosima nema mjesta za žito iz ovogodišnje žetve
Silosi za žitarice na teritoriji koja je pod kontrolom ukrajinskih vlasti do pola su puni uoči ovogodišnje žetve, što znači da bi usjevi mogli ostati nepožnjeveni ako Rusija nastavi sa blokadom luka, kazao je juče predsjednik Ukrajinskog udruženja za žitarice.
Oko 30 miliona tona žita je uskladišteno na teritoriji pod kontrolom Ukrajine što je više od polovine od ukupnog kapaciteta od 55 miliona tona, kazao je na međunarodnoj konferenciji u Londonu Mikola Gorbačov, dodajući da na teritoriji koja je pod kontrolom Rusiji ima skladišnih kapaciteta za 13 do 15 miliona tona.
Bez pristupa crnomorskim lukama, Ukrajina će u najbojem slučaju biti u prilici da izveze 20 miliona tona žita sljedeće godine, kazao je Gorbačov, dodajući da će tu vjerovatno biti više sjemenki suncokreta nego kukuruza i pšenice.
Ukrajina, koja je 2020/21. preko mora izvezla 44,7 miliona tona žita, trenutno pokušava da izvozi drumovima, rijekama i željeznicom, ali poteškoće u logistici ograničavaju količinu na maksimum dva miliona tona mjesečno.
”Mogu vam reći da nećemo naći rješenje za izvoz bez pristupa lukama u Crnom moru”, kazao je Gorbačov u Londonu.
”Žetva počinje za mjesec. Imamo snažne kapacitete za skladištenje pšenice i ječma. Problem će nastati u novembru kada počne žetva kukuruza”.
Gorbačov je procijenio da će polovina usjeva kukuruza ostati nepožnjevena ako Rusija zadrži blokadu luka na Crnom moru. Gorbačov je kazao da je malo vjerovatno da će pregovori između Turske i Rusije dovesti do bezbjednosnih garancija koje su neophodne za pomorski transport ukrajinskog žita i pozvao je Sjedinjene Države, Britaniju i Francusku da osiguraju bezbjedni koridor za brodove koji bi prevozili ukrajinske žitarice.
”Ne vjerujem da će bilo koja kompanija utovariti ukrajinsko žito ukoliko Rusi potpišu nešto sa Turcima. Osiguranje ne pokriva takve rizike. Potrebne su nam međunarodne garancije, samo u tom slučaju će krenuti transport žita”, kazao je on.
Bonus video:
