Zvanični Kijev se distancirao od izjava

Ukrajinski ambasador u Berlinu opet hvali saradnika nacista: Banderu nazvao "borcem za slobodu"

"Bandera je bio ukrajinski nacionalista koji je tokom Drugog svjetskog rata jedno vrijeme sarađivao sa Vermahtom, ali je onda završio u koncentracionom logoru Zaksenhauzen, a kasnije ga je ubio KGB. U djelovima Ukrajine važi za nacionalnog heroja zbog borbe za nezavisnost zemlje od Sovjetskog Saveza", navodi se u članku Špigela

11757 pregleda 24 komentar(a)
Melnik, Foto: Screenshot/Youtube
Melnik, Foto: Screenshot/Youtube

Andrij Melnik, ukrajinski ambasador u Njemačkoj, ponovio je da je za njega Stepan Bandera "borac za slobodu", a ne fašista i masovni ubica. Zvanični Kijev se distancirao od izjava, a u njemačkim medijima ima kritika.

Ukrajinski ambasador u Njemačkoj Andrij Melnik "ponovo provocira" izjavama o Stepanu Banderi, piše nedjeljnik Špigel na svom portalu.

List podsjeća da među istoričarima uglavnom vlada konsenzus o tome da je Organizacija ukrajinskih nacionalista koju je predvodio Bandera (1909-1959) bila fašistička i rasistička.

"Ukrajinski ambasador Andrij Melnik polarizuje", ocjenjuje Špigel i podsjeća da je Melnik mnogo puta oštro kritikovao Berlin zbog navodno nedovoljne podrške Ukrajini koja je pod ruskom agresijom. Neki te njegove oštre apele cijene, piše Špigel, drugi ih vide kao neprimjerene, ali Melnikov odnos prema Banderi sve vreme je sporan.

"Bandera je bio ukrajinski nacionalista koji je tokom Drugog svjetskog rata jedno vrijeme sarađivao sa Vermahtom, ali je onda završio u koncentracionom logoru Zaksenhauzen, a kasnije ga je ubio KGB. U djelovima Ukrajine važi za nacionalnog heroja zbog borbe za nezavisnost zemlje od Sovjetskog Saveza", navodi se u članku.

"Drugi u Banderi vide fašistu i ratnog zločinca koji je sarađivao s nacionalsocijalistima. Sam Melnik važi za Banderinog pristalicu."

Tema je podgrijana nakon intervjua koji je Melnik dao nemačkom jutjuberu Tilu Jungu na kanalu Jung & Naiv, gdje je tvrdio da su priče o tome da je Bandera komandovao masovnom ubijanju Jevreja i Poljaka samo ruska propaganda prihvaćena i na Zapadu.

"Nema dokaza da su Banderine trupe ubile stotine hiljada Jevreja", rekao je Melnik. On je Banderu nazivao "borcem za slobodu" uporedivši ga sa Robinom Hudom.

Voditelj Jung je Melniku potom citirao letke u kojima navodno Bandera poziva na uništenje Rusa, Mađara, Poljaka i Jevreja, ali je ukrajinski ambasador ponovio da Bandera nije bio masovni ubica i zatvorio temu riječima: "Neću ti sada reći da se od tog viđenja distanciram. I to je to!"

Špigel navodi da je odnos prema Banderi jedna od tačaka sporenja Rusije i Ukrajine, te da je Kijev 2015. doneo zakon kojim je "uloga nacionalističkih gerilaca protumačena kao borba za slobodu Ukrajine".

Podsjeća se da je te godine Melnik položio cvijeće na Banderin grob, te da je, nakon početka rata u Ukrajini, žestoko nastupao na Tviteru protiv svih koji bi ga zbog toga kritikovali.

"Doduše, Banderin kult do danas nije mogao da se sasvim razvije: U zapadnoj Ukrajini ima mnoge pristalice, ali se u centralnoj i istočnoj Ukrajini odbacuje do danas", zaključuje Špigel.

Nemački mediji prenose i saopštenje Ministarstva spoljnih poslova Ukrajine koje se distancira od Melnikovih izjava navodeći da su to njegove lične pozicije, a ne zvanične.

Berliner cajtung prenosi neke od reakcija, uglavnom sa Tvitera, u kojima se Melnik oštro kritikuje zbog ovih izjava. "Pravi se da ne zna. Kakvo je ovo negiranje istorije. Kakva revizija istorije. Kakvo licemjerje. Stidite se", poručio je Melniku poznati pijanista Igor Levit.

Reditelj Tomas Bon napisao je da bi „svaki nemački političar, sportista, umetnik ili novinar, koji bi ovako govorio o poznatom fašisti i verovatnom masovnom ubici poput Bandere, u Nemačkoj bio izveden pred sud i sa pravom prezren“.

Ambasador Melnik je na Tviteru oštro odgovarao kritičarima, tvrdeći da Njemci nemaju pravo da kritikuju Banderu jer su njemački nacisti pobili deset miliona ljudi u Ukrajini.

On se u četvrtak na Tviteru oštro obratio i autorima jednog apela za prekid borbe u Ukrajini, nazivajući ih "gomilom pseudo-intelektualnih gubitnika" koji bi trebalo da se "tjeraju dođavola sa svojim defetističkim savjetima".

Prethodno je nedjeljnik Cajt objavio apel mahom njemačke grupe intelektualaca koji traže od Zapada da motiviše Ukrajinu na pregovore, umjesto da je naoružava. Prema njihovom viđenju, nije realistično da Ukrajina pobijedi u ratu i da sačuva cijelu svoju teritoriju, pa naoružavanje samo produžava agoniju i svijet izlaže riziku od šireg sukoba.

Među potpisnicima su publicista Jakob Augštajn, profesor Volfgang Merkel, ekonomista Džefri Saks, bivši general Erih Vad, spisateljica Juli Ceh i drugi.