drugi odlazak van rusije nakon početka rata u ukrajini

Putin putuje u Teheran: Sastaće se sa Erdoganom i Raisijem

Ako sastanci prođu dobro za Putina, to će biti prilika da ojača vojnu i ekonomsku podršku za suprotstavljanje sankcijama Zapada i vojnoj pomoći koju Zapada pruža Ukrajini

5119 pregleda 2 komentar(a)
Putin i Erdogan tokom ranijih sastanaka, Foto: Reuters
Putin i Erdogan tokom ranijih sastanaka, Foto: Reuters

Predsjednik Rusije Vladimir Putin u svom drugom odlasku u inostranstvo otkad je naredio invaziju na Ukrajinu, sljedeće nedjelje u Teheranu će razgovarati s liderima Irana i Turske u nastojanju da ojača vojnu i ekonomsku podršku naspram zapadnih sankcija i vojne pomoći koju Zapad pruža Kijevu, pišu svetski mediji.

Drugi Putinov odlazak u inostranstvo

Putin će 18. juna posetiti Teheran gdje će se sastati s predsednicima Irana i Turske, Ebrahimom Raisijem i Redžepom Tajipom Erdoganom, prenijela je agencija Frans pres saopštenje Kremlja, a piše Radio Slobodna Evropa.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u utorak, 12. jula, da će tri predsjednika razgovarati o Siriji u okviru takozvanog "mirovnog procesa u Astani" u kojem tri zemlje vode pregovore za okončanje više od 11 godina sukoba u bliskoistočnoj zemlji.

Kremlj je saopštio da će se Putin u Teheranu takođe odvojeno sastati s Erdoganom, ne iznoseći više detalja, ukazuje AFP, dodajući da turski lider mjesecima poziva na susret s ruskim predsjednikom, dok Ankara pokušava da posreduje između Rusije i Ukrajine.

Putin je krajem prošlog mjeseca posetio Tadžikistan i Turkmenistan, ali će posjeta Teheranu biti njegovo prvo putovanje van bivših republika Sovjetskog Saveza otkako je 24. februara naredio rusku invaziju na Ukrajinu, ističe Blumberg (Bloomberg).

Najava samita u Teheranu je uslijedila poslije telefonskog razgovora Putina i Erdogana 11. jula u kojem su dva lidera razgovarala o "koordinaciji napora" da se omogući siguran izvoz žitarica iz crnomorskih luka, naveo je Kremlj.

Erdogan je 11. jula razgovarao i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, između ostalog o "formiranju sigurnih koridora" za izvoz žitarica preko Crnog mora, navodi se na sajtu turskog predsjednika.

Budući da Rusija traži veći udio na kineskom tržištu nafte kako bi ublažila uticaj sankcija Zapada zbog invazije na Ukrajinu, Iran je primoran da dodatno snizi cijenu svoje ionako jeftine nafte kako bi bio konkurentan, ukazuje Blumberg.

Izvoz ruske nafte u Kinu u maju je porastao na rekordan nivo, pošto je Rusija pretekla svog saveznika Saudijsku Arabiju iz kartela OPEK+ kao najveći snabdjevač najvećeg svjetskog uvoznika nafte.

Izglađivanje odnosa

Na svom prvom putovanju u inostranstvo od početka invazije na Ukrajinu, Putin se uporedio s Petrom Velikim, bio u centru pažnje među bliskim saveznicima u Centralnoj Aziji i insistirao da rat ide po planu. Njegovo drugo putovanje, ocjenjuje Njujork tajms (The New York Times), odvešće ga na daleko teži diplomatski teren – sastanke s liderima Irana i Turske, dvije države koje su ponekad usklađene, a ponekad u raskoraku i s Rusijom i međusobno.

Ako sastanci prođu dobro za Putina, to će biti prilika da ojača vojnu i ekonomsku podršku za suprotstavljanje sankcijama Zapada i vojnoj pomoći koju Zapada pruža Ukrajini. Putin će, međutim, kako navodi Njujork tajms, takođe možda morati da kontroliše štetu, pokušavajući da izgladi odnose s Iranom kome Rusija oduzima dio tržišta nafte, kao i sa Turskom, članicom NATO koja je, uprkos žestokim primjedbama Moskve, dozvolila da se Alijansa proširi duž ruskih granica.

Sirija je jedna od spornih tačaka u odnosima Irana i Turske, dvije zemlje koje bi mogle pomoći Putinu da zaobiđe sankcije Zapada ili da zabije klinove u odnose među zemljama koje su se ujedinile u podršci Ukrajini, ukazuje Njujork tajms, dodajući da bi Putinov odlazak u Teheran mogao biti i pokušaj da se suprotstavi diplomatskim naporima predsjednika SAD Džoa Bajdena koji će se ove nedjelje tokom posjete Bliskom istoku sastati s liderima Saudijske Arabije i drugih zalivskih zemalja.

Erdogan je godinama bio neugodan saveznik u NATO, pošto je često insistirao na svojoj agendi koja je ugrožavala konsenzus u zapadnoj Alijansi. Posljednjih godina se takođe približio Putinu i nedavno je nakratko blokirao pristup Švedske i Finske. Turska se ipak pokazala kao jedan od najaktivnijih posrednika između Putina i Zelenskog. Na početku rata Erdogan je organizovao sastanak delegacija dvije zemlje, dok sada traži pregovore za podizanje ruske blokade kako bi se omogućio izvoz ukrajinskih žitarica.

S druge strane, dok Rusija, prema navodima Bijele kuće, traži dronove od Irana za rat u Ukrajini, analitičari kažu da bi Iran mogao da ponudi Moskvi i ključnu trgovinsku rutu i ekspertizu za zaobilaženje sankcija i izvoz nafte. Očekuje se i da će se Iran na samitu u Uzbekistanu u septembru pridružiti multilateralnoj bezbjednosnoj grupi Šangajskoj organizaciji za saradnju, koja već uključuje Rusiju i Kinu.

Ipak, iako Iran i Rusija imaju dugu istoriju srdačnih odnosa, oni bi sada, kako navodi Njujork tajms, mogli biti zategnuti usljed nadmetanja za prodaju nafte. Iran, koji je dugo pod oštrim sankcijama Zapada, bio je primoran da se u velikoj mjeri oslanja na prodaju nafte Aziji, posebno Kini. Poslije invazije na Ukrajinu i Rusija se zbog sankcija okreće više ka tim tržištima.

Ključna uloga dronova

Poslije najave Putinovog odlaska u Teheran, Bijela kuća je saopštila da se Iran sprema da isporuči Rusiji stotine dronova za borbe u Ukrajini.

Iran je tokom decenija sankcija razvio naprednu vojnu industriju, uključujući proizvodnju sopstvenih projektila i dronova, ukazuje Fajnenšl tajms (The Financial Times).

SAD i arapske zalivske države optužuju Teheran da je slao dronove Huti pobunjenicima koji učestvuju u jemenskom građanskom ratu i tvrde da Iran stoji iza sofisticiranog napada raketama i dronovima na saudijsku naftnu infrastrukturu.

Dronovi su imali ključnu ulogu na obje strane rata u Ukrajini u razne svrhe – od ispaljivanja projektila iz daljine, preko bacanja malih bombi na mete, do izviđanja za artiljerijske snage i kopnene trupe, piše Gardijan (The Guardian).

Ukrajinske snage posebno su bile uspješne u korišćenju borbenih dronova Bajraktar turske proizvodnje, dok su SAD i drugi saveznici Kijevu isporučili različite vrste manjih dronova.

SAD kažu da se Iran sprema da pošalje dronove Rusiji protiv Ukrajine

Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džejk Salivan rekao je novinarima da SAD imaju informacije koje ukazuju na to da se Teheran "sprema da Rusiji obezbijedi do nekoliko stotina dronova".

"Naše informacije dalje ukazuju na to da se Iran sprema da obuči ruske snage za upotrebu tih dronova", rekao je Salivan, dodajući da nije poznato da li je Iran već isporučio neke od dronova Rusiji.

Gardijan navodi da je Rusija već dobila municiju i vojnu opremu iz Iraka uz pomoć iranske mreže za krijumčarenje oružja.

Iran je više puta iskazao spremnost da potpiše dugoročni ekonomski sporazum s Rusijom koja je pod neviđenim zapadnim sankcijama od početka rata u Ukrajini. Iransko-ruska trgovinska komora navodi da je izvoz Irana u Rusiju povećan od početka invazije.