Švedska je pružila utočište mnogima koji su pobjegli od režima turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.
Erdogan sada traži njihovo izručenje kao ustupak za ulazak Švedske i Finske u NATO. Da li će Stokholm biti prisiljen na ustupke?
Bulent Keneš je mislio da više neće imati briga kada se jednom domogne Švedske.
Tom bivšem uredniku lista "Today's Zaman" već je suđeno zbog kritika na račun turskog predsjednika, a nakon neuspjelog državnog udara 2016. znao je da će Erdoganov obračun s političkim protivnicima biti žestok.
Zato je uspio nekako da se izvuče iz Turske. U Stokholmu je, kaže, započeo novi život. "Duboko sam uzdahnuo i sebi rekao sebi: Opasnosti je prošla!" Ali, olakšanje je bilo kratkog vijeka.
U februaru 2022. švedske vlasti obavijestile su Keneša da turska vlada traži njegovo izručenje i da će morati pred sudom da obrazloži zašto mu je potrebna zaštita u Švedskoj. Saopštili su mu i da se njegov slučaj razmatra pred Vrhovnim sudom Švedske.
Turska vlada je 18. maja objavila da će blokirati zahtjev Švedske i Finske za pridruživanje NATO ako te dvije zemlje ne preduzmu određene aktivnosti, uključujući i izručenje ljudi sa "crne liste", koje Erdogan smatra "teroristima".
Turski predsjednik na kraju je dozvolio tim dvijema zemljama da započnu proces pristupanja vojnoj alijansi i na samitu NATO u junu u Madridu potpisan je odgovarajući, trilateralni memorandum.
Erdogan je pritom naglasio da je Švedska obećala da će Turskoj isporučiti još 73 osobe – u suprotnom će joj vrata vojnog saveza ostati zatvorena.
Memorandum o nesporazumu?
Međutim, u memorandumu iz Madrida se takva obaveza ne navodi i švedska vlada poriče da je tako nešto obećala. Nije jasno čija bi imena mogla da budu proslijeđena švedskim vlastima uz zahtjev za izručenje.
Bulent Keneš je siguran u jedno: kakva god "lista" da postoji, njegovo ime je vrlo vjerovatno na njoj. Kad pretražuje na internetu, on brzo pronalazi svoje ime među "osumnjičenima za terorizam".
Kaže da ga je režim u Ankari optužio za toliko zločina, da ih je naprosto nemoguće fizički počiniti. On ujedno negira da je sljedbenik Fetulaha Gulena, koji živi u SAD i kojeg je Erdogan proglasio za teroristu.
Keneš tvrdi da je "samo novinar i akademik" koji se usuđuje da kritikuje i naglašava da nije povezan ni sa jednom političkom organizacijom.
"Mislim da je bilo nepotrebno da švedska vlada za to pokreće sudski proces. No, on je sada u toku", kaže Keneš.
U normalnim okolnostima on ne bi sumnjao u pozitivan ishod, ali trenutno "nije sto posto siguran", s obzirom na to da je Švedska promijenila svoj stav po pitanju neutralnosti i želi da se pridruži NATO.
Švedska poslanica na meti
Keneš nije jedini kojeg muče takve brige.
Amineh Kakabaveh je švedska poslanica kurdsko-iranskih korijena i kaže da je "veoma, veoma zabrinuta" zbog dogovora koji Švedska pravi s Erdoganom.
Ona strahuje da će, uprkos obećanjima švedska vlade da neće mijenjati trenutnu praksu prema azilantima, neki ljudi ipak biti izručeni Turskoj što bi ugrozilo njihov život.
I poslanica Kakabaveh je dugo bila na meti Erdoganovih izliva bijesa.
Nazvao ju je "teroristkinjom" zbog njene podrške Kurdima.
Kaže i da su je posljednjih dana turski mediji pod kontrolom vlade označili kao članicu Radničke partije Kurdistana (PKK), koju su vlade EU zvanično proglasile terorističkom organizacijom.
Kakabaveh odbacuje te optužbe iz Ankare, dok istovremeno turski ambasador u Švedskoj ide toliko daleko da traži njeno izručenje, iako ona i nije turska državljanka.
Švedska poslanica kaže da joj telefon non-stop zvoni, zovu je "stotine i stotine ljudi" zabrinutih kako za njenu, tako i za svoju sopstvenu bezbjednost.
Strahuju prije svega od toga šta može da se dogodi ako se usude da otputuju van Švedske.
Kakabaveh upozorava da to što se nalazi na nekom od Erdoganovih spiskova čini stvar "veoma opasnom", jer bi je vlade zemalja prijateljski nastrojenih Erdoganu, na osnovu međunarodne potjernice koju je izdala Turska mogle da ih uhapse u inostranstvu.
Zastave PKK u Stokholmu
Iako se čini da je malo onih koji očekuju da će Švedska da promijeni svoju velikodušnu politiku azila zbog Erdoganovih zahtjeva, ipak vlada zabrinutost zbog toga što bi, na osnovu memoranduma iz Madrida Turska mogla da zahtijeva od švedskih vlasti da preduzmu korake koje one trenutno ne sprovode.
U tački 5 stoji: "Finska i Švedska obavezuju se da će spriječiti aktivnosti PKK, kao i svih drugih terorističkih organizacija i njihovih produženih ruku, ali i aktivnosti pojedinaca ili njihovih mreža povezanih s tim terorističkim organizacijama. Turska, Finska i Švedska dogovorile su se da će pojačati saradnju u sprečavanju aktivnosti tih terorističkih grupa."
Na nedavnim demonstracijama u Stokholmu, kada se i Kakabaveh obratila prisutnima, mahalo se zastavama PKK.
Analitičar Aras Lind sa Švedskog instituta za međunarodne odnose pretpostavlja da bi Erdogan mogao da odugovlači spor sve do juna naredne godine, odnosno dok ne bude ponovo izabran za predsjednika.
"To se veoma dobro uklapa u tamošnji. Mislim da je to pokušaj da se skrene pažnja sa veoma visoke inflacije koja otežava ljudima svakodnevni život, ali i sa predstojećih predsjedničkih i parlamentarnih izbora na kojima se Erdoganova partija AKP bori za glasove birača."
Aras Lind takođe dodaje: "Mislim da će Švedska nastaviti da obrađuje zahtjeve za izručenje na osnovu švedskog zakona i međunarodnog prava. Ne mislim da ćemo vidjeti bilo kakvu promjenu po tom pitanju. Takođe mislim da Turska to u neku ruku razumije."
Međutim, izbori u Turskoj održavaju se tek za godinu dana, a to je za Švedsku koja čeka članstvo u NATO predugo.
Bulent Keneš se nada da neće morati da čeka toliko. Očekuje da će do septembra saznati da li će ostati na bezbjednom, u Švedskoj, ili će se njegov "život dostojan čovjeka" okončati deportacijom u Tursku.
Bonus video:
