Da li je Ukrajina uz pomoć Zapada dijelom zaustavila rusku invaziju?

Dok ruska vojska raketama napada ukrajinske gradove, zastalo je široko granatiranje duž fronta. Stručnjaci smatraju da je došlo do prekretnice, zahvaljujući pomoći Zapada, prije svega SAD. Osim toga, aktivni su i partizani

11360 pregleda 6 komentar(a)
Ukrajinski vojnik u Hersonu, Foto: Reuters
Ukrajinski vojnik u Hersonu, Foto: Reuters

Evropska komanda vojske Sjedinjenih američkih država (EUCOM), nalazi se u Faihingenu, dijelu Štutgarta u blizini aerodroma i autoputa. SAD, zajedno sa više od 50 zemalja, odatle koordiniraju vojnu pomoć za napadnutu Ukrajinu, koja bi ovih nedjelja možda mogla da iznudi prekretnicu u ratu. Tu stižu stižu stalni zahtjevi ukrajinske vojske.

Od početka jula komandant je general SAD Kristofer G. Kavoli. Rođen je 1964. u Vircburgu, u južnoj Njemačkoj, u porodici koja je radila za vojsku SAD i bila tamo stacionirana. Diplomirao je istočnoevropske studije na Univerzitetu Jejl i smatra se stručnjakom za Evropu i Rusiju. General Kavoli je taj koji treba da sprovede jačanje istočnog krila NATO kao odgovor na ruski rat protiv Ukrajine.

Nekoliko medija iz SAD koji su imali pristup kasarni oružanih snaga SAD u Štutgartu opisuje: To je velika, zaštićena sala sa kablovima za prenos podataka, uniformisani oficiri iz brojnih zapadnih zemalja, koji sjede sa svojim laptopovima i komuniciraju na više jezika sa svojim višim rukovodstvom u matičnoj zemlji i sa ukrajinskom vladom.

„Atmosfera kao u vrijeme saveznika u Drugom svjetskom ratu", pisao je između ostalog Vašington post krajem jula.

Polazna tačka bila je donatorska konferencija za Ukrajinu koju su 26. aprila sazvale SAD u svojoj bazi ratnog vazduhoplovstva u Ramštajnu u Njemačkoj. Više od 50 država sada podržava Ukrajinu isporukom oružja - pod vođstvom SAD. U takozvanoj kontakt grupi, oni su se mjesecima dogovarali o tome koja država može da isporuči koje oružje, kao i kako isporučiti teško naoružanje do ukrajinskog fronta.

Rusija sada mora da reaguje na poteze Ukrajine

Ova združena pomoć je sada možda dovela do prekretnice, kaže u razgovoru za DW njemački stručnjak za Ukrajinu Niko Lange:

„Odlučujuće ovih dana je da je Rusija sada prinuđena da reaguje na izjave i akcije Ukrajinaca. Do sada je bilo obrnuto: Ukrajinci su bili prinuđeni da reaguju na sve što Rusija radi".

Ciljanom paljbom američkog HIMARS-a na skladišta municije i komandne jedinice ruske vojske, Ukrajinci su uspjeli da barem za pet ili šest puta smanje područje bombardovanja granatama na istoku i jugu zemlje, potvrdio je savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihail Podoljak u intervjuu za DW.

„Rusija je sada pomjerila znatne snage na jug, kako u pravcu Hersona, tako i u pravcu Zaporožja, kako bi se tamo ojačala i koncentrisala na obezbjeđenje i držanje osvojenih oblasti", kaže Lange.

Prema obavještajnom izvještaju britanskog Ministarstva odbrane, ruske jedinice koriste za zaštitu područje oko najveće nuklearne elektrane u Evropi u blizini Zaporožja.

„Ruske snage su vjerovatno koristile širu lokaciju objekta, posebno susjedni grad Enerhodar, za odmor svojih trupa", navodi se u dnevnom biltenu. Rusija koristi „zaštićenu lokaciju nuklearne elektrane da smanji rizik za svoju opremu i osoblje od ukrajinskih napada noću".

Početkom avgusta šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) je očigledno iz tog razloga ponovo zahtijevao pristup nuklearnom objektu.

„Ovo pokazuje da se rat mijenja", kaže ekspert za Ukrajinu Niko Lange, „i da je Rusija sada prinuđena da reaguje na stvari koje Ukrajina radi". Mit da Rusija može da „eskalira u nedogled” opovrgnut je činjenicom da Rusija ima „ogromne” vojne poteškoće. „I sjeverno od Harkova i južno od Hersona, Rusi su prešli u odbranu i pokazuju čvrstu volju da drže ovu oblast."

Ukrajinska kontraofanziva i sa partizanima?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski već sedmicama najavljuje kontraofanzivu na jug svoje zemlje.

Ekspert za istočnu Evropu Lange vjeruje: „Ukrajinski napad neće ličiti na ruski razorni valjak sa baražnom vatrom. Koristiće i partizane, sa ustancima u okupiranim gradovima, sa mobilnim operacijama iza neprijateljskih linija."

Leci iz Hersona koji je okupirala Rusija pojavljuju se nadruštvenim mrežama, prikazujući postere koji upozoravaju ruske okupatore: „Svi znamo vaše rute patrola" i „Herson je ukrajinski".

„Rusi imaju velike probleme sa kontrolom ovih područja. U okupiranom dijelu Zaporoške oblasti ima dosta partizanskih aktivnosti: noću ubijaju ruske patrole. U Melitopolju, kao i u Hersonu, ima plakata i letaka protiv ruskih okupatora. Uvijek visi nešto novo", kaže Lange.

Ukrajinski guverner oblasti Lugansk, koja je uglavnom okupirana od strane Rusije, piše na Tviteru o partizanskoj akciji u opštini Bilovodsk: ukrajinski partizani su navodno pucali i ranili gradonačelnika i njegovog zamjenika koje je postavila Rusija. Ruska potraga za ukrajinskim borcima bila je neuspješna. Takve informacije se ne mogu nezavisno potvrditi.

Mjesto tog dešavanja je zapanjujuće: Bilovodsk se nalazi duboko u ruskoj okupiranoj teritoriji samo 40 kilometara od ruske granice, sjeverno od nekadašnje takozvane kontakt linije, koja je od 2014. do ruskog napada 24. februara dijelila okupirani dio istočne Ukrajine od oblasti pod kontrolom Ukrajine. Tvit regionalnog guvernera se takođe može posmatrati kao signal zapadnim pristalicama: partizanska borba dobija na zamahu i u udaljenim regionima.

Zahtjev za ATACMS raketama

Bilovodsk je izvan dometa M31 HIMARS raketa sa maksimalnim dometom od 84 kilometra koje su isporučile Sjedinjene Države. Međutim, ti artiljerijski sistemi mogu da lansiraju i rakete ATACMS (Army Tactical Missile System) dometa od 300 kilometara.

Ukrajina takođe traži ovo oružje od zapadne kontakt grupe i njenog operativnog centra pri EUCOM-u u Štutgartu. Do sada su se SAD izjašnjavale protiv toga jer bi ukrajinska vojska tako mogla da gađa i rusku teritoriju.

Međutim, posljednjih mjeseci se povećala spremnost da se isporuče inteligentniji sistemi oružja. Iz perspektive Ukrajine, taj proces odlučivanja je „kao u kompjuterskoj igrici“, rekao je ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba u intervjuu. „Morate da stignete na sljedeći nivo, ali pre nego što to uradite, obično umrete nekoliko puta. Problem sa stvarnim životom je što ne možete umrijeti više puta pre nego što pređete na sljedeći nivo."

Bonus video: