PŠENICA JOŠ NE ISPLOVLJAVA IZ UKRAJINSKIH LUKA

Prepreke na putu do ublažavanja krize sa hranom

Biće potrebno da se iz ukrajinskih luka isporuče mnogo veće količine žitarica da bi došlo do značajnog uticaja na globalno snabdijevanje

17120 pregleda 1 komentar(a)
Brod "Ocean Lion" sa zastavom Liberije juče isplovljava iz luke Čornomorsk, Foto: Rojters
Brod "Ocean Lion" sa zastavom Liberije juče isplovljava iz luke Čornomorsk, Foto: Rojters

Još dva broda koja prevoze žito isplovila su juče iz ukrajinske luke Čornomorsk u okviru sporazuma za deblokadu luka te zemlje u kojem su posredovale Ujedinjene nacije i Turska.

Cilj sporazuma, na osnovu kojeg je formiran zaštićeni koridor, je da ublaži globalne nestašice hrane, pri čemu su kupci Ukrajine neke od najsiromašnijih svjetskih zemalja, poput Eritreje.

Do sada je, međutim, veći dio izvoza činio kukuruz, koji se generalno koristi za stočnu ishranu ili za proizvodnju biogoriva etanol.

Šta se izvozi?

Sporazumom je stvoren bezbjedan pomorski kanal za izvoz iz tri luke u Ukrajini, a prvobitni fokus je da se pripremi put za brodove koji su bili zarobljeni u ratom razorenoj zemlji od početka ruske invazije u februaru.

Agencija Rojters piše da je do sada otpremljeno oko 370.000 tona poljoprivrednih proizvoda, pretežno kukuruza, ali i male količine soje, suncokretovog ulja i suncokretove sačme. Još nije bilo pošiljki pšenice.

To je, kako navodi Rojters, odraz tajminga ruske invazije jer je veći dio prošlogodišnjeg prinosa pšenice već izvezen u februaru, jer se žanje nekoliko mjeseci prije kukuruza i obično ranije šalje brodom.

Procjenjuje se da se u lukama nalazi tri miliona tona žita koje treba prvo prebaciti, što će vjerovatno trajati do sredine novembra.

Hoće li to ublažiti krizu sa hranom?

Biće potrebno da se isporuče mnogo veće količine da bi došlo do značajnog uticaja na globalno snabdijevanje.

Ukrajina ima oko 20 miliona tona žita, preostalog od prošlogodišnje žetve, nagomilanih širom zemlje, kao i ovogodišnji rod pšenice, koji se procjenjuje na dodatnih 20 miliona tona.

Tri luke obuhvaćene sporazumom - Odesa, Černomorsk i Pivdenij - zajedno mogu da otpreme oko tri miliona tona mjesečno, a neki očekuju da bi taj nivo izvoza mogao biti dostignut u oktobru.

Međutim, biće potreban ogroman broj brodova da preveze tako veliku količinu žita, a neki brodovlasnici bi mogli oklijevati da uđu u ratnu zonu, naročito zbog prijetnje od mina i i visokih troškova osiguranja.

Šta je s morskim minama?

Rusija i Ukrajina se međusobno optužuju za postavljanje velikog broja mina koje sada plutaju po Crnom moru. One, podsjeća Rojters, predstavljaju veliku prijetnju, a jedan član posade prvog broda, "Razoni" pod zastavom Sijera Leonea, naveo ih je u ponedjeljak kao nešto čega se plaši.

Mine su se pomjerile daleko od obala Ukrajine, a rumunski, bugarski i turski vojni ronilački timovi deaktiviraju one koje su završile u njihovim vodama.

Rojters ističe da bi mogli proći mjeseci dok se one očiste i nije bilo dovoljno vremena da se to uradi prije nego što je sporazum o žitaricama stupio na snagu.

Žetva pšenice u Kijevskoj oblasti
Žetva pšenice u Kijevskoj oblastifoto: Reuters

Šta je s osiguranjem?

Zajednički koordinacioni centar sa sjedištem u Istanbulu, koji nadgleda sporazum, a čine ga turski, ruski, ukrajinski i zvaničnici UN, u ponedjeljak je objavio dugo očekivane procedure za brodski prevoz, koje imaju za cilj da ublaže zabrinutost osiguravača i brodovlasnika. Osiguravači su ranije rekli da su spremni da obezbijede pokriće ako postoje dogovori za pratnju međunarodnih brodova i jasna strategija za rješavanje problema s minama.

U jednom od prvih koraka nakon sporazuma od 22. jula, londonska osiguravajuća kompanija Ascot i broker Marsh uspostavili su osiguranje za žitarice i prehrambene proizvode koji isplovljavaju iz ukrajinskih crnomorskih luka s pokrićem od 50 miliona dolara za svako putovanje. Međutim, trošak ukupnog osiguranja za brodove, koje uključuje odvojene segmente pokrića, koji uplovljavaju u ukrajinske luke, vjerovatno će ostati visok, navodi Rojters.

Posade

Pronalaženje dovoljnog broja pomoraca voljnih da rade na brodovima zaglavljenim u ukrajinskim lukama, kao i brodovima s posadom koji pristaju u ukrajinske luke, predstavlja još jedan izazov.

Na početku sukoba, oko dvije hiljade pomoraca iz cijelog svijeta bilo je zaglavljeno u ukrajinskim lukama, a taj broj je sada manji od 450, ističe Rojters.

Kakav je ulog?

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš rekao je da će sporazum donijeti olakšanje zemljama u razvoju "na ivici bankrota i najugroženijim ljudima na ivici gladi".

Ukrajina može prevesti do dva miliona tona žitarica mjesečno kamionima i željeznicom, što je otprilike polovina od četiri miliona tona koje je isporučivala kroz svoje morske luke prije sukoba.

Svjetski program za hranu je upozorio da će cijene ostati visoke čak i u slučaju da se održi sporazum o izvozu ukrajinskog žita.

Oštar pad pošiljki iz Ukrajine igrao je ulogu u skoku globalnih cijena hrane u vrijeme kada je glad u svijetu u porastu. Pandemija kovida-19 i klimatski šokovi takođe su doprinijeli inflaciji cijena hrane.

Kako bi sporazum mogao ublažiti inflaciju?

Ruska invazija na Ukrajinu podstakla je inflaciju cijena hrane tako što je povećala cijene i žitarica i energenata. Rusija je usporila izvoz prirodnog gasa u Evropu, tvrdeći da su sankcije Zapada uzrok tehničkih problema u isporuci. Zapadni lideri su optužili Moskvu za ucjenu. Skuplje gorivo povećava troškove uzgoja, transporta, obrade i pakovanja hrane.

Ako uspije plan izvoza žitarica, uveliko se očekuje pad globalnih cijena žitarica i uljarica. Ipak, zalihe su i dalje oskudne, a žetva u Ukrajini ove godine će biti manja nego prošle jer je rat poremetio poljoprivredu.

Svjetski program za hranu je upozorio da će cijene ostati visoke čak i u slučaju da se održi sporazum o izvozu ukrajinskog žita.