Potpredsjednica Evropske komisije Jourova očekuje otpor u EU novim propisima o slobodi medija

Jourova je naglasila da zakon ne reguliše same medije, već okruženje u kome funkcionišu i eliminiše one administrativne mjere vlasti koje utiču na slobodu i nezavisnost medija

2043 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Potpredsjednica Evropske komisije Vera Jourova očekuje otpor nekih članica Evropske unije novim propisima o slobodi medija koje će Evropska komisija predstaviti 13. septembra, a kojima Brisel nastoji da napravi što veću distancu političara od medija.

"Pretpostavljam da put tog zakona kroz legislativni proces neće biti jednostavan. EK će ga predstaviti 13. septembra. Kod nekih članica očekujem da će imati zamjerke upravo zato što pravimo što veći razmak između politike i medija. Moguće je da se nekim zemljama neće svidjeti taj aspekt. Nekim se neće svidjeti to što EU uopšte želi to da reguliše", kazala je Jourova u intervjuu češkom javnom servisu Radiožurnal.

Jourova je naglasila da zakon ne reguliše same medije, već okruženje u kome funkcionišu i eliminiše one administrativne mjere vlasti koje utiču na slobodu i nezavisnost medija.

"To se dešava na razne načine, bilo direktno tako da se smanji finansiranje javnih servisa ili se u njih postave ljudi lojalni vladi. Dešava se raznim poreskim manevrima u oblasti finansiranja. Tu su i skrivene metode koje uzrokuju to da neki mediji nepopularni kod političara imaju problem da prežive. Vidjeli smo npr. u Poljskoj prijedlog zakona o oporezivanju nekih medija na koji su mediji sami reagovali crnim naslovnim stranicama", rekla je Jourova.

Evrokomesarka upozorila je i na praksu zloupotrebe javnog novca da se obezbijedi uticaj na medije, a takođe i na kupovinu medija, koncentraciju i njihovu monopolizaciju.

"Iz godine u godinu se trend pogoršava, i to i u zemljama gdje situacija nije bila ozbiljna. Npr. u Sloveniji su bili problemi sa finansiranjem novinske agencije. U nizu zemalja pogoršava se retorika političara prema medijima. Kako se pogoršava atmosfera u društvu, mediji postaju nešto kao javni neprijatelj", rekla je evropska zvaničnica.

Jourova je kao pozitivan primjer zaštite nezavisnosti medija navela skandinavske zemlje i Njemačku.

"Interesantno je da kada smo davali preporuke članicama da upotrijebe novac izdvojen za mjere protiv posljedica kovida upravo te zemlje u kojima mediji funkcionišu pod solidnom zaštitom koristile su i evropski novac da održe medije ekonomski vitalnim", rekla je Jourova.

Ona očekuje podršku Evropskog parlamenta novom zakonu, koji je prema njenim rečima jasno postavljen na ubjeđenju da su demokratiji potrebni mediji, da mediji treba da vrše kontrolnu funkciju u demokratskom sistemu, dok su sada pod sve većim političkim i ekonomskim pritiskom.

Bonus video: