U Vestministerskoj opatiji, zgradi u kojoj su engleski i britanski monarsi hiljadama godina krunisani, vjenčavani i sahranjivani, svjetski lideri, kraljevi, kraljice, sultani i jedan car odali su juče poštu kraljici Elizabeti.
Bila je to jedna od najgrandioznijih državnih sahrana i remek-djelo diplomatske koreografije, navodi portal “Politiko”.
Dva sata prije prije početka sahrane svjetski lideri su počeli da pristižu. Stizali su u talasima - a hijerarhija je bila očigledna. Za većinu, dolazak u Vestminstersku opatiju staru 750 godina, preko puta Vestminsterske palate, podrazumijevao je oprezan silazak iz zajedničkog VIP autobusa na londonski trotoar.
Predsjednik SAD Džo Bajden je jedan od rijetkih koji nije koristio zajednički prevoz namijenjen stranim zvaničnicima i sa suprugom Džil u Vestministersku opatiju stigao je u njegovoj oklopnoj limuzini poznatoj kao “zvijer”. Međutim, čak ni zbog predsjednika SAD pažljivo planirani protokol kraljičine sahrane nije smio biti poremećen.
Prema pisanju “Gardijana”, Bajdenovi su stigli sa zakašnjenjem od nekoliko minuta zbog čega su 79-godišnji predsjednik SAD i 71-godišnja prva dama morali da sačekaju da prođe povorka vlasnika najvećih vojnih odlikovanja. Nakon neprijatnog stajanja na glavnom ulazu, Bajdenovi su konačno sprovedeni na njihova mjesta.
Predsjednik SAD i njegova supruga su smješteni u 14. red. Bajden je sjeo iza Andžeja Dude, predsjednika Poljske a ispred Petra Fijale, premijera Češke Republike. Sa njegove lijeve strane, Džil Bajden je sjedjela pored Ignjasija Kasisa, predsjednika Švajcarske.
Ispred njih mjesta su dobili lideri teritorija Komonvelta - zemalja u kojima je kraljica Elizabeta ostala šef države. Kanadski predsjednik Džastin Trudo, premijerka Novog Zelanda Jasinda Ardern i novi lider Australije Entoni Albaneze dobili su uglednija sjedišta.
Oni su, kako piše “Politiko” zajedno stigli na sahranu, a Ardernova je tokom vikenda potvrdila da će više nego rado prihvatiti zajednički prevoz autobusom. Uprkos negodovanju pojedinih stranih ambasada povodom organizacije prevoza uoči jučerašnje sahrane, veliki broj svjetskih lidera prihvatio je zajednički prevoz. Kenijski mediji objavili su fotografiju predsjednika Vilijama Rutoa kako pozira unutar autobusa na putu do Bakingemske palate u nedjelju veče.
Francuski predsjednik Emanuel Makron stigao je zajedničkim prevozom sa drugim evropskim liderima, uključujući i predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela. Predsjednik Irske Majkl D. Higins, predsjednik Brazila Žair Bolsonaro i predsjednik Južne Koreje Jun Suk-jeol takođe su stigli u isto vrijeme.
Među posljednjima je stigao italijanski predsjednik Serđo Matarela koji je došao u “maseratiju” registarskih oznaka “ITA1”, piše “Politiko”.
U zemlji poznatoj po protokolima i spektakularnim ceremonijama, jučerašnja sahrana koja je nesumljivo pripremana decenijama je, prema ocjenama komentatora, uprkos ogromnim izazovima prvenstveno bezbjednosne prirode sprovedena besprekorno.
Britanski mediji ističu da specijalni tretman koji je tražila Bijela kuća u vezi sa prevozom predsjednika SAD nije najveća poteškoća sa kojom se suočio vojvoda od Norfolka, koji je bio zadužen za planiranje državne sahrane, prve od 1965. kada je ta čast priređena za Vinstona Čerčila.
Mada je saudijski prijestolonasljednik princ Mohamed bin Salman izbjegavanjem sahrane poštedio Britaniju i kraljevsku porodicu negativnog publiciteta, odluka da pozovu osramoćenog španskog kralja Huana Karlosa i zatim ga smjeste pored njegovog sina kralja Felipea VI i njegove supruge kraljice Leticije, mogla bi izazvati nevolje španskoj kraljevskoj porodici kod kuće.
Felipe 54, je došao na vlast kada je njegov otac abdicirao 2014. godine usljed niza skandala zbog finansijskih aranžmana starog kralja. Ovaj 89-godišnjak većinu vremena provodi u samonametnutom egzilu u Abu Dabiju.
Herardo Pisarelo, poslanik katalonskog ogranka ljevičarske partije Podemos objavio je na Tviteru: “Felipe tvrdi da ne želi ništa da ima sa ocem; da se odrekao nasljedstva i da ne zna ništa o finansijskim malverzacijama. Onda odu i sjede zajedno kao da se ništa nije dogodilo, a sve to dok je Huan Karlos pod istragom u Engleskoj. Sramno”.
U Vestministerskoj opatiji juče je bilo dosta plemića i lidera koji nijesu u dobrim odnosima, a bilo je i onih koji se decenijama nijesu pojavljivali u javnosti. Među prisutnima je bio i japanski car Naruhito, koji rijetko putuje u inostranstvo, i carica Masako koja se gotovo nikada ne pojavljuje nakon što poslije rođenja njihovog jedinog djeteta princeze Aiko patila od, kako je saopšteno, “poremećaja prilagođavanja”.
Pripadnici evropskih kraljevskih porodica, koji su takođe stigli VIP autobusima, dobili su najbolja mjesta u opatiji, a kralj Vilijam Aleksandar od Holandije i pripadnici španske kraljevske porodice smješteni su blizu oltara. Kraljica Margareta od Danske smještena je direktno preko puta kralja Čarlsa.
Bivši britanski premijeri - Džon Mejdžor, Toni Bler, Gordon Braun, Dejvid Kameron, Tereza Mej i Boris Džonson - stigli su odvojeno u floti crnih BMW-a. Sjedili su zajedno, blizu kraljevske porodice.
Sa liste zvanica očekivano su izostavljeni predsjednik Rusije Vladimir Putin i predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko. Pozivnice takođe nijesu uručene liderima Venecuele i Sirije jer London nema diplomatske odnose sa tim državama.
Selekciju su međutim prošli kineski potpredsjednik Vang Kiđan, predsjednik Brazila Žair Bolsonaro i autoritarni lider predsjednik Egipta Abdel Fatah al Sisi.
Kolumnistikinja “Gardijana” Marina Hajd napisala je juče da je veliki broj nadobudnih svjetskih lidera suočen sa grandioznošću jučerašnjeg događaja vjerovatno pomislio da će u poređenju sa tim njihov ispraćaj biti skroman. “Ali ipak su odali počast, a čak se i japanski car povinovao zahtjevu da zajedničkim autobusom dođe u Opatiju”. Sa druge strane uprkos tome što je bila poznata po tome da nije sujetna, zajednički prevoz bi bio nezamisliv za samu kraljicu, primijetila je Hajdova i istakla da ostaje nešto nepobitno jedinstveno u vezi sa posljednjim ispraćajem britanske kraljice.
”Sve zastave na javnim zgradama u Sjedinjenim Državama vijore se na pola koplja punih 10 dana. Znamenitosti širom svijeta zasijale su crveno, bijelo i plavo, ili su potamnile. Teško je zamisliti drugu ličnost za koju bi sve te stvari bile urađene”, piše kolumnistkinja “Gardijana” i postavlja pitanje da li je kraljica Elizabeta bila veća i od monarhije.
”Postoji nešto u samoj dugovječnosti vladavine i širini istorijskih preokreta u kojima je ona ipak ostala ikona i konstanta koja se čini jednostavno neponovljivom... Mnogima se danas činilo ne samo da gledaju trenutak u istoriji, već da gledaju kako otjelotvorenje sada nestale prošlosti konačno prelazi u istoriju. Od Dejvida Bekama, preko nepoznatih ožalošćenih do stranih političara i lokalnih gradonačelnika, upečatljivo je da se toliko različitih ljudi našlo pred kamerama u posljednjih 10 dana i ponovilo rečenicu: “Više niko neće biti kao ona”, zaključuje kolumnistkinja.
Građani se oprostili od “jedne ere”
Veliki broj građana koji su se juče povodom sahrane krajice Elizabete okupili u Londonu kazali su da je spektakularna državna sahrana odgovarajući oproštaj od kraljice koja je preminula 8. septembra u 97. godini.
”Teško mi je da riječima izrazim ovo čemu smo upravo svjedočili. Ovo je zaista posebno i za pamćenje”, kazala je za Rojters 53-godišnja Kamila Mur iz Notingema nakon što je pratila pogrebnu službu u Londonu. “Ovo je užasno tužno. Tako tužno. Kraj jedne ere”.
Kloi Džeson, 59, koja je u London stigla iz Mančestera kazala je da je pogrebna ceremonija za nju bila veoma emotivna. “Osjećate tugu za zemlju i njenu porodicu. U isto vrijeme to je bila proslava njenog života... povremeno sam plakala, ali nijesam bila tužna”, kazala je ona. “Najbolje je to što je bilo ljudi iz svih sfera života, svih rasa i religija i svi su došli ovdje da odaju počast”.
Više od sat vremena prije početka pogrebne službe objavljeno je da su sve oblasti predviđene za posmatranje pune. Vlasti su saopštile da očekuju da milion ljudi stigne u prijestonicu.
Melani Odi, 60, nastavnica, kampovala je u šatoru sa kćerkama i unucima nakon što je stigla u nedjelju popodne. “Ovo je jedinstvena prilika u životu da budemo dio istorije, da odamo poštu”, kazala je ona.
Pojedini prisutni bili su tihi i ozbiljni, odjeveni u crno. Drugi su nosili svijetle boje i kazali da žele da proslave život kraljice.
En Ketrin iz Ričmonda nikada nije upoznala niti vidjela kraljicu. Ipak ona kaže da njena porodica osjeća ličnu povezanost sa njom.
”Kao da nam je preminuo neko u porodici, nijesmo ovo mogli propustiti”, kazala je ona. “Bila je svijetla tačka u životu svih i sada djeluje kao da se svjetlo ugasilo”.
“Okosnica monarhije i faktor stabilnosti Komonvelta”
U Hong Kongu, stotine ljudi pratile su sahranu kraljice Elizabete na telefonima dok su satima čekali u redu da odaju poštu.
U Sidneju građani su se okupili u pabovima kako bi partili ceremoniju.
U Parizu vlasnik kafića Tibo Dupon pokazao je novu tetovažu kraljice na ruci.
”Ona nije bila naša kraljica, ali je vladala Britanijom preko 70 godina. Jedino je toliko dugo vladao Luj XIV. Dakle to je zajednička istorija”, kazao je on za Rojters.
Širom svijeta građani su se okupljali ispred britanskih ambasada i konzulata, kafića i barova i na drugim javnim mjestima kako bi pratili spektakl koji se odvija hiljadama milja daleko od njihovih domova. “Njeno prisustvo je bukvalno svuda”, kazao je profesor informacionih tehnologija Viktor Lai ispred britanskog konzulata u Hong Kongu, gdje ljudi posljednjih deset dana čekaju u redu kako bi se upisali u knjigu žalosti.
”Imamo bolnice, škole pa čak i puteve koji nose njeno ime”, dodao je ovaj 30-godišnjak.
U blizini konzulata, posjetioci ostavljaju cvijeće, rukom pisane poruke, fotografije, svijeće i druge predmete u centru grada koji i dalje ima obilježja 156-ogodišnje britanske kolonijalne uprave. Sahrana kraljice u Hong Kongu je više od događaja koji ima istorijski odjek. Kraljica je u Hong Kongu 45 godina bila šefica države i to tokom perioda brzog razvoja koji pojedini smatraju zlatnim dobom.
U Sjedinjenim Državama, sahrana je prenošena na kablovskim kanalima i bila je udarna vijest u informativnim emisijama.
Preko granice u Otavi, Kanađani - većina u kišnim mantilima sa kišobranima posmatrali su vojnu paradu u čast kraljice koja je takođe bila šef njihove države.
”Ona je bila faktor stabilnosti u Komonveltu, i to je radila sa legendarnom gracioznošću”, kazao je Erik Sladik, 53-godišnji inženjer iz Otave.
U hotelu Lord Dadli u Sidneju, Nina Vitfeld pratila je sahranu sa drugim gostima. “Ovo je istorijski trenutak. Ona je bila okosnica monarhije i lijepak koji je sve držao na okupu. Nedostajaće”, kazala je Votfild za Rojters.
”Najviše od svega gubimo nasljeđe”, kazao je Kristofer Vilken koji je sahranu pratio u pabu u Ouklendu na Novom Zelandu.
Bonus video:
