"Konačni zvanični rezultati očekuju se 5. oktobra"

Djelimični rezultati pokazuju da partija bugarskog bivšeg premijera Borisova ima najviše glasova

Rezultati od 99 odsto prebrojanih glasačkih listića pokazali su 3. oktobra da je GERB osvojio 25,4 odsto glasova, dok je stranka Nastavljamo promjene (PP) bivšeg premijera Kirila Petkova na drugom mjestu sa 20,2 odsto na četvrtim izborima u Bugarskoj za manje od dvije godine

2419 pregleda 0 komentar(a)
Borisov, Foto: Shutterstock
Borisov, Foto: Shutterstock

Djelimični rezultati na vanrednim parlamentarnim izborima u Bugarskoj pokazuju da je partija desnog centra Građani za evropski razvoj Bugarske (GERB) dugogodišnjeg lidera Bojka Borisova završila sa najvećim procentom glasova.

Rezultati od 99 odsto prebrojanih glasačkih listića pokazali su 3. oktobra da je GERB osvojio 25,4 odsto glasova, dok je stranka Nastavljamo promjene (PP) bivšeg premijera Kirila Petkova na drugom mjestu sa 20,2 odsto na četvrtim izborima u Bugarskoj za manje od dvije godine.

Konačni zvanični rezultati kojima bi se zbrojili i listići iz inostranstva očekuju se 5. oktobra. Izlaznost birača 2. oktobra procijenjena je na oko 30 odsto. Petkov i bivši ministar finansija Asen Vasilev, kopredsjedavajući stranke PP, priznali su rezultate i izjavili da neće učestvovati u koaliciji sa GERB-om.

"Odgovornost GERB-a je da formira vladu. Obećali smo da nikada nećemo učestvovati u koaliciji sa GERB-om i Pokretom za prava i slobode (DPS) i održaćemo obećanje", rekao je Petkov. Vasilev je dodao da su GERB i DPS "simbol korupcije" u bugarskoj politici.

Bugarsku muči politički zastoj od 2020. godine, kada su je potresli protesti širom zemlje dok je gnjev javnosti zbog višegodišnje korupcije ključao. Veliki dio gnjeva bio je usmjeren na Borisova i GERB. Najnovija vlada, na čelu sa Petkovim, pala je u junu nakon samo šest mjeseci kada je jedan od njenih koalicionih partnera dao ostavku.

Petkov i proreformska PP su se borili da ispune svoje obećanje da će suzbiti korupciju. Petkov je takođe podržao Ukrajinu u njenoj borbi protiv Rusije u zemlji koja je tradicionalno prijateljski okrenuta prema Moskvi i optužio je Kremlj da pomaže u orkestriranju kolapsa njegove vlade, koja je odbila da plaća gas u rubljama kako je tražila Rusija.

Izbore je obilježio nedostatak političkog entuzijazma, sa odzivom od samo 25 odsto birača do 16 časova. Nakon što je glasao ranije 2. oktobra, Borisov je rekao novinarima da Bugarska treba da se jasno pozicionira u tekućem ratu Rusije u Ukrajini.

"Sa ovom agresijom, ovim ratom, sa jasnim agresorom u licu (ruskog predsjednika Vladimira) Putina - (nemam) ništa protiv ruskog naroda - sa ovom farsom sa referendumima, Bugarska mora biti vrlo jasna, kategorična i precizna o njenom mjestu u Evropskoj uniji i NATO-u“, rekao je on i dodao da bi ulazak Bugarske u eurozonu trebalo da bude prvi i najvažniji zadatak.

Među strankama koje su probile cenzus od četiri odsto potreban za ulazak u parlament je i stranka krajnje desnice Preporod koja je iskoristila talas populizma koji je zapljusnuo Evropu - o čemu svjedoče nedavni dobici krajnje desnih stranaka u Italiji i Švedskoj - podstaknuti ekonomskim strahovima i neizvjesnošću koje je prvo podstakla pandemija Kovid-19, a sada invazija Rusije na Ukrajinu.

Stranka je obećala da će Bugarsku izbaciti iz EU i NATO-a i unaprijediti politiku prijateljsku Kremlju. Dok mnogi eksperti odbacuju antizapadnu retoriku Preporoda kao nešto više od buke u kampanji, oni ipak upozoravaju da stranka ispunjava naloge Kremlja. Rani rezultati dali su Preporodu više od 10 odsto prebrojanih glasova.