Rat u Ukrajini

Zelenski: Ukrajinska vojska napreduje brzo i moćno, oslobođene desetine mjesta na jugu i istoku

Invazija Rusije na Ukrajinu - 223. dan

36941 pregleda 19 komentar(a)
Zelenski, Foto: Reuters
Zelenski, Foto: Reuters
Ažurirano: 04.10.2022. 22:26h
Završeno
21:55h

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je danas da je ukrajinska vojska napravila veliki, brz napredak protiv ruskih snaga i oslobodila od okupacije desetine gradova na jugu i istoku zemlje.

"Ukrajinska vojska napreduje na prilično brz i moćan način na jugu zemlje u kontekstu trenutne odbrambene operacije", rekao je Zelenski u svom noćnom video obraćanju, prenosi Rojters.

"Samo ove nedjelje, od ruskog pseudoreferenduma, oslobođeno je na desetine naseljenih mjesta u Hersonskoj, Harkovskoj, Luganskoj i Donjeckoj oblasti", poručio je ukrajinski predsjednik.

21:51h

Sjedinjene Američke Države (SAD) nemaju indikacije da se Rusija sprema da upotrijebi nuklearno oružje, izjavila je sekretarka za medije Bijele kuće Karin Žan Pjer (Karine Jean-Pierre).

Karin Žan Pjer
Karin Žan Pjerfoto: Reuters

Predsjednik Rusije Vladimir Putin je eskalirao sedmomjesečni rat u Ukrajini vojnom mobilizacijom i upozorenjima o upotrebi nuklearnog oružja, prenosi Radio Slobodna Evropa. "Mi ovdje veoma ozbiljno shvatamo bilo kakvo nuklearno oružje ili prijetnju njegovom upotrebom, ali želim da kažem da nismo vidjeli nijedan razlog da prilagodimo sopstveni strateški nuklearni stav, niti imamo bilo kakve naznake da se Rusija sprema da neminovno upotrijebi nuklearno oružje", rekla je Žan-Pjer novinarima.

Istovremeno je jedan zvaničnik NATO saopštio da NATO nije primijetio promjene u nuklearnom držanju Rusije.

"Nismo vidjeli nikakve promjene u nuklearnom držanju Rusije, ali NATO i saveznici ostaju na oprezu", rekao je zvaničnik koji je odbio da bude imenovan.

Putin je u prošlonedjeljnom obraćanju naciji rekao da njegova zemlja ima "razno razorno oružje" i da će "upotrijebiti sva raspoloživa sredstva koja su joj na raspolaganju", dodajući da "to nije blef".

20:24h

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izdao je danas ukaz kojim je i formalno isključio mogućnost pregovora sa Rusijom poslije njene aneksije ukrajinskih teritorija.

Zelenski je u ukazu naveo da je pregovaranje sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom postalo nemoguće nakon njegove prošlonedjeljne odluke da pripoji četiri ukrajinske oblasti – Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporožje.

Kremlj je odgovorio Zelenskom navodeći da će čekati da Ukrajina pristane na pregovore o okončanju sukoba, uz napomenu da se to možda neće dogoditi dok ne dođe do smjene na čelu ukrajinske države.

Današnjim dekretom Zelenskog je takođe potvrđena odluka ukrajinskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu da ojača odbranu države i da zatraži dodatno oružje od zapadnih saveznika, kao odgovor na najnoviji potez Moskve, prenosi N1.

Gornji dom ruskog parlamenta ratifikovao je ranije danas sporazume o pripajanju četiri ukrajinske oblasti.

Očekuje se da će ih i Putin potpisati, što bi bio završni čin aneksije.

18:25h

Ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu izjavio je danas da je ruska vojska angažovala više od 200.000 rezervista u okviru djelimične mobilizacije, započete prije dvije nedjelje.

Ruski rezervista na treningu u Rostovskom regionu
Ruski rezervista na treningu u Rostovskom regionufoto: Reuters

Šojgu je rekao da su rezervisti prošli obuku na 80 poligona prije negoo što su raspoređeni na linije fronta u Ukrajini, gdje su ruske snage u povlačenju u nekim oblastima.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin naredio je djelimičnu mobilizaciju 21. septembra da bi ojačale snage koje ratuju u Ukrajini.

Šojgu je ranije rekao da će ruska vojska pozvati do 300.000 rezervista, ali je Putinova naredba ostavila otvorenu mogućnost mobilizacije i većeg broja obveznika.

Neki ruski mediji spekulišu da vojska planira da pozove milion ili više rezervista.

Odluka o mobilizaciji je izazvala proteste širom Rusije i podstakla desetine hiljada ljudi da pobjegnu iz Rusije.

Izmjena: 20:26h
18:24h

Američki predsjednik Džozef Bajden razgovarao je sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, saopštio je zvaničnik Bijele kuće, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Zvaničnik nije iznio detalje, prenosi Rojters.

Agencija dodaje da se očekuje da će Bajdenov sljedeći paket bezbjednosne pomoći Ukrajini biti objavljen u utorak.

Ukrajina se od 24. februara nalazi pod ruskom agresijom.

16:38h

"Mirovni plan" Ilona Maska izazvao bijes Kijeva: Predložio da Ukrajina ustupi Rusiji dio teritorije

16:30h

Rat u Ukrajini umanjuje izglede za ekonomski oporavak od pandemije, kako za ekonomije rastućih, tako i zemalja u razvoju u Evropi i Centralnoj Aziji, navedeno je u danas objavljenom Ažuriranom ekonomskom izvještaju Svjetske banke (SB) za taj region.

Ekonomska aktivnost ostaće u dubokoj depresiji tokom sljedeće godine, sa minimalnim očekivanim rastom od 0,3 odsto tokom 2023. godine, pošto šokovi izazvani cijenama energije i dalje utiču na region.

Ipak, prema izvještaju, region je do sada bolje podnio efekte ruske invazije na Ukrajinu nego što se predviđalo.

Očekuje se smanjenje regionalne ekonomske aktivnosti za 0,2 odsto ove godine, odražavajući rast iznad očekivanja u nekim od najvećih ekonomija u regionu i oprezno proširenje podsticajnih programa iz ere pandemije koje će sprovesti neke vlade.

Ovogodišnji očekivani pad ukrajinske ekonomije sada je projektovan na 35 odsto. Ekonomska aktivnost je pogođena uništavanjem proizvodnih kapaciteta, oštećenjem poljoprivrednog zemljišta i smanjenom ponudom radne snage, jer se procjenjuje da je više od 14 miliona ljudi raseljeno.

Po nedavnim procjenama Svjetske banke, potrebe za oporavkom i rekonstrukcijom Ukrajine u društvenim, proizvodnim infrastrukturnim sektorima iznose najmanje 349 milijardi američkih dolara, što je 1,5 puta više od veličine ukrajinske predratne privrede u 2021. godini.

"Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je jednu od najvećih izbjegličkih kriza i nanijela težak udarac životima ljudi i privredi", rekla je potpredsjednica Svjetske banke za region Evrope i Centralne Azije Ana Bjerde.

Ona je naglasila da je Ukrajini i dalje potrebna ogromna finansijska podrška za projekte oporavka i rekonstrukcije.

Aktivnost u Eurozoni se, kako je navedeno u izvještaju, značajno pogoršala u drugoj polovini 2022. godine, zbog narušenih lanaca snabdijevanja, povećanih finansijskih pritisaka i pada povjerenja potrošača i preduzeća.

Kao najštetniji efekat invazije na Ukrajinu, Svjetska banka je navela porast cijena energije usljed velikog smanjenja ruskog snabdijevanja energijom.

"Produžena ili intenzivirana ratna dešavanja mogla bi izazvati značajno veću ekonomsku i ekološku štetu i imati veći potencijal za fragmentaciju međunarodne trgovine i investicija. Rizik od finansijskog stresa takođe ostaje povišen, s obzirom na visoke nivoe duga i inflaciju", navela je Svjetska banka.

U dodatku izvještaja istražuje se i uticaj energetske krize u kojem se navodi da je rast cijena nafte, gasa i uglja od 2021. godine, doveo inflaciju do nivoa koji "decenijama nije viđen u regionu".

Navodi se da ova kriza bez presedana utiče i na potrošače i na vlade tako što im ograničava mogućnost budžetskog finansiranja, produktivnost preduzeća i dobrobit domaćinstava.

Po izvještaju Svjetske banke, najteže će biti pogođene zemlje koje se u srednjoj ili velikoj mjeri oslanjaju na uvoz prirodnog gasa za grijanje (što čini 30 odsto tražnje energenata), industriju ili električnu energiju, kao i zemlje blisko povezane sa energetskim tržištima EU.

U izvještaju su u fokusu i sistemi socijalne zaštite u regionu, koji su imali ključnu ulogu u podršci domaćinstvima i preduzećima tokom pandemije i od izbijanja rata u Ukrajini. U izvještaju se ocjenjuje efikasnost mjera zaštite prihoda i radnih mjesta, gdje je veća potrošnja na mjere zaštite radnih mjesta povezana sa većom zaposlenošću i manjim siromaštvom.

09:56h

Gornji dom ruskog parlamenta Savjet Federacije danas je jednoglasno ratifikovao zakon o pripajanju ukrajinskih regiona Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporožje, nakon sličnog glasanja obavljenog juče u Državnoj Dumi, donjem domu Rusije.

Dokumenti se, prenosi Rojters, sada vraćaju Kremlju na konačni potpis predsjednika Vladimira Putina kako bi se završio proces formalnog pripajanja četiri regiona, koji predstavljaju oko 18 odsto međunarodno priznate teritorije Ukrajine.

Rusija je proglasila aneksiju nakon održavanja, kako je nazvala, referenduma u ​​okupiranim oblastima Ukrajine.

Izmjena: 10:54h
09:42h

Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) razmotriće u četvrtak zahtjev Ukrajine za hitno finansiranje u iznosu od 1,3 milijarde dolara, dok se rat Rusije protiv te zemlje nastavlja, rekla su dva izvora upoznata sa ovim pitanjem.

Osoblje MMF-a, prenosi Rojters, pripremilo je neophodna dokumenta i vjeruje da je Ukrajina dobila dovoljna finansijska garancija od svojih globalnih partnera da ispuni zahtjeve MMF-a za održivost duga i da se kvalifikuje za hitna sredstva, rekli su izvori Rojtersu.

Predviđeno je da se osoblje MMF-a sastane sa ukrajinskim vlastima u Beču 17. oktobra radi tehničkih razgovora o ekonomskim planovima Ukrajine, dodao je jedan od izvora.

Izmjena: 10:54h