Bivši predsjednik Srbije Aleksandar Vučić priznao je sinoć poraz na vanrednim parlamentarnim izborima, koji su označili kraj 14-godišnje izborne dominacije njegove Srpske napredne stranke (SNS) i otvorili put smjeni vlasti.
“Jasno je da smo mi ove izbore izgubili. Pobijedila je studentsko-blokaderska lista”, rekao je Vučić na konferenciji za novinare.
On je naveo da će, prema procjenama zasnovanim na stratifikovanom uzorku, Studentska lista osvojiti između 135 i 140 poslaničkih mandata, dok bi lista “Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija” trebalo da ima oko 105 mandata.
Vučić je poručio da neće bježati, da će SNS nastaviti političku borbu i da se neće plašiti eventualnog progona. “Pošto su govorili kako će neko da bježi, da pakuje kofere, kako ih se neko plaši, kako će neko da se sklanja, lagali su sve što su govorili”, kazao je Vučić.
Prema preliminarnim rezultatima koje je objavila posmatračka organizacija CRTA, “Studentska lista - Studenti pobjeđuju” osvojila je 51,47 odsto glasova, dok je lista “Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija” dobila 40,42 odsto.
Lista “Ivica Dačić - Faktor stabilnosti” osvojila je 2,2 odsto glasova, a Savez vojvođanskih Mađara jedan odsto. Nijedna druga lista, osim manjinskih, nije prešla izborni cenzus.
Prema odvojenoj, konačnoj, projekciji CeSID-a i Ipsosa, zasnovanoj na 96 odsto obrađenog uzorka biračkih mjesta, Studentska lista je osvojila 140 poslaničkih mandata, a Vučićeva lista 103. Preostalih sedam mandata pripalo je listama nacionalnih manjina.
Studentska lista bi time imala samostalnu većinu u Narodnoj skupštini Srbije i mogla bi da formira vladu bez podrške drugih izbornih lista. Za većinu u parlamentu sa 250 poslanika potrebno je najmanje 126 mandata.
Srdanović: “Idemo ka civilizovanoj i boljoj Srbiji”
Vučićevo priznanje poraza dočekano je uz ovacije i suze u izbornom štabu Studentske liste. Prvi na Studentskoj listi lija Srdanović je poručio da Srbija pobijedila, dodajući da je ponosan na narod koji je znao da kaže “ne” tiraninu.
“Idemo ka civilizovanoj i boljoj Srbiji”, rekao je Srdanović.
On je sinoć za TV Vijesti najavio da će raditi na boljim odnosima sa susjedima i međunarodnom zajednicom.
“Zamislite koliki je to siguran rezultat, kad je osoba koja je u crni veo istorije zavila Srbiju, deceniju i po i duže, otišla zasluženo na smetlište. Ali nećemo o tome. Pravićemo bolju Srbiju, na dobrobit naših građana, na bolje međudržavne odnose sa susjedima i sa čitavom međunarodnom zajednicom. Hvala svima”, kazao je.
Kandidat na Studentskoj listi Jovo Bakić je izjavio da nije očekivao da će Vučić priznati poraz, ali da je očekivao ubjedljivu pobjedu studentskog pokreta na parlamentarnim izborima.
“Mi sada moramo krenuti što prije da se obračunavamo sa organizovanim kriminalom koji ugrožava našu državu”, rekao je Bakić za N1 nakon što je proglašena pobjeda.
Dragan Đilas, prvi na listi „Evropska Srbija - Marinika Tepić - Zdravko Ponoš“, čestitao je Studentskoj listi na pobjedi na izborima, ali i „cijeloj Srbiji na pobjedi nad režimom Aleksandra Vučića!“.
„Srbija je izabrala svoju budućnost. Iskreno vjerujem da je ta budućnost u Evropi“, napisao je u objavi na Iksu.
Predsjednik Demokratske stranke (DS) Srđan Milivojević ocijenio je pobjedu Studentske liste kao "najveću u istoriji Srbije", te čestitao građanima Srbije slobodu.
Predstavnici Studentske liste su poručili u pobjedničkom obraćanju da izborni rezultat označava početak novog poglavlja za Srbiju.
“Draga Srbijo, večeras se čuje glas naroda, večeras se čuje glas slobode”, poručili su.
“A sjutra? Sjutra počinje posao. Ozbiljan, odgovoran i težak posao izgradnje Srbije u kojoj zakon vrijedi jednako za sve, u kojoj se istina ne kažnjava, u kojoj se znanje poštuje, u kojoj mladi vide svoju budućnost i u kojoj se nijedan čovjek ne mora bojati zato što misli drukčije”, naveli su.
Naglasili su da ne očekuju jednostavan period, poručujući da neće zaboraviti ljude koji su im ukazali povjerenje i vrijednosti za koje su se borili.
“Nećemo zaboraviti da vlast nije privilegija, nego odgovornost prema narodu”, dodali su.
Srušen Ćacilend
U centru Beograda sinoć je vladala slavljenička atmosfera. Građani su izlazili na Terazije kako bi proslavili izborne rezultate, vozači su trubili prolazeći kroz centar grada, a okupljeni su, prema izvještaju N1, igrali kolo.
“Nevjerovatna sreća i radost! Konačno smo se riješili ove mafije. Toliko sam srećna da ne mogu da govorim”, rekla je Tanja, koja je slavila na ulicama Beograda.
Više stotina građana koji su slavili ušlo je sinoć, nešto poslije 22 sata, u šatorsko naselje pristalica SNS-a u Pionirskom parku, u centru Beograda, poznato kao “Ćacilend”.
Građani su uklonili ogradu prema Domu Narodne skupštine i ušli u ograđeni prostor, nakon čega su počeli da ruše šatore i lome stolice. Policija nije reagovala, dok su pristalice SNS-a prethodno napustile prostor.
Premijer Crne Gore Milojko Spajić čestitao je predstavnicima Studentske liste pobjedu na izborima i poručio da vjeruje da je pred Srbijom i Crnom Gorom novo poglavlje.
“Današnji dan u Srbiji slikovit je podsjetnik da su volja građana i njihovo pravo da slobodno odlučuju o svojoj budućnosti temelj svake demokratske promjene. Čestitam predstavnicima Studentske liste i čvrsto vjerujem da je pred Crnom Gorom i Srbijom novo poglavlje, zasnovano na uvažavanju i otvorenom dijalogu, bez nepotrebnog podizanja tenzija. Građani obje države zaslužuju odnose koji će se mjeriti konkretnim rezultatima saradnje, a ne dubinom diplomatskih nesporazuma”, naveo je Spajić.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik čestitao je Studentskoj listi pobjedu, a posebno se zahvalio Aleksandru Vučiću na saradnji i razumijevanju koje je, kako je naveo, godinama pokazivao prema Republici Srpskoj.
Dodik, koji je bio pored Vučića kada je priznao poraz, oglasio se kasnije na društvenoj mreži Iks.
“Čestitam Studentskoj listi na pobjedi. Građani Srbije i svi politički akteri su još jednom demonstrirali demokratski karakter jednog od najstarijih državotvornih naroda u Evropi”, napisao je Dodik.
Kos: Vrata EU su otvorena
„Za Srbiju može početi novo poglavlje. Vrata EU su otvorena i spremni smo da zajedno krenemo naprijed”, poručila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos.
"Draga Srbijo, vaš glas se čuo! Nakon gotovo dvije godine protesta za demokratiju, vladavinu prava i borbu protiv korupcije, građani Srbije su izašli na izbore u istorijskom broju", navela je u objavi na Iksu, čestitajući Studentskoj listi na pobjedi.
"Upravo su te vrijednosti u samom srcu naše Evropske unije", istakla je Kos.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta je poručio da su "građani Srbije u rekordnom broju izašli na izbore kako bi oblikovali budućnost svoje zemlje”. "Spremni smo da podržimo reforme u oblasti vladavine prava, slobode medija, borbe protiv korupcije i jačanja demokratskih institucija, kao i da zajedno radimo na izgradnji budućnosti Srbije u Evropskoj uniji", napisao je Košta na Iksu.
Mađarski premijer Peter Mađar objavio je sinoć da je telefonom razgovarao sa liderima Studentske liste, da im je čestitao na pobjedi i uvjerio ih u podršku Mađarske.
Mađar, koji je na parlamentarnim izborima u aprilu ubjedljivo pobijedio dugogodišnjeg mađarskog lidera Viktora Orbana, naveo je na Iksu da mu je drago što je taj ishod pružio snagu Studentskoj listi tokom njene teške borbe protiv vlasti Aleksandra Vučića.
Republikanski predstavnik u američkom Kongresu Džo Vilson čestitao je sinoć srpskom narodu, posebno studentima, pobjedu na vanrednim parlamentarnim izborima.
“Amerikanci šalju srdačne čestitke narodu Srbije povodom teško izvojevane izborne pobjede, a posebno studentima koji su pokazali istorijsku odlučnost i patriotizam u svojoj misiji da vrate vladavinu prava u svojoj zemlji”, napisao je Vilson na Iksu.
“Sada počinje težak rad. Jedva čekam obnovljene odnose između Srbije i Sjedinjenih Američkih Država! Bog blagoslovio Srbiju”, dodao je Vilson.
Dvije godine borbe
Vanredni parlamentarni izbori u Srbiji, održani 25. oktobra, uslijedili su nakon gotovo dvije godine masovnih protesta predvođenih studentima protiv korupcije i autoritarnih tendencija vlasti. Proteste je pokrenula pogibija 16 ljudi u padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu u novembru 2024. godine, a studentski pokret je u međuvremenu stekao široku podršku građana. Studenti su u maju 2025. zatražili raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
Iako je Vučić godinama uspijevao da nadvlada razjedinjenu opoziciju, studentski pokret, koji nema formalnog lidera, pokazao se kao najozbiljniji izazov njegovoj vlasti otkako je Srpska napredna stranka (SNS) došla na vlast 2012. godine.
Vučić je 9. septembra, na predlog Vlade Srbije, raspustio Narodnu skupštinu i raspisao vanredne izbore. Odluku je obrazložio tenzijama u društvu i političkim podjelama, tvrdeći da bi odlaganje izbora moglo da ugrozi održavanje međunarodne izložbe EXPO 2027, ali i, kako je naveo, opstanak demokratije u Srbiji.
Pravo glasa imalo je oko 6,45 miliona građana, koji su na 18 izbornih lista birali 250 poslanika Narodne skupštine. Ipak, izborna trka se u velikoj mjeri svela na politički duel Vučićeve SNS i Studentske liste, pa su izbori doživljavani kao svojevrsni referendum o njegovoj vlasti.
Izlaznost na izborima bila je gotovo 70 odsto. Ispred biračkih mjesta širom Srbije, ali i u inostranstvu, uključujući Podgoricu, formirali su se dugi redovi birača, što je ukazivalo na veliku zainteresovanost građana za izbore.
Glasanje su obilježile brojne prijave nepravilnosti. CeSID je saopštio da je do 20 časova primio više od 300 prijava mogućih nepravilnosti, uključujući fotografisanje glasačkih listića, porodično i grupno glasanje, propuste u provjeri identiteta birača i probleme u radu biračkih odbora.
Prema nalazimam Crte, fotografisanje listića zabilježeno je na 48 odsto posmatranih biračkih mjesta, a propusti u korišćenju UV lampi na 30 odsto. Prijavljene su i sumnje na kupovinu glasova i pokušaje takozvanog “bugarskog voza”, odnosno organizovane manipulacije glasačkim listićima.
Predsjednik Republičke izborne komisije (RIK) Vladimir Dimitrijević izjavio je u 19 časova da glasanje na velikoj većini biračkih mjesta protiče uredno, uz manje nepravilnosti.
Vučić je 27. septembra podnio ostavku na funkciju predsjednika Srbije, prije isteka drugog mandata, kako bi pokušao da se vrati na mjesto premijera. Uprkos dugotrajnim antivladinim protestima, zadržao je značajnu podršku dijela birača, koji mu pripisuju zasluge za privredni razvoj Srbije i modernizaciju zemlje, uključujući izgradnju auto-puteva, željezničkih pruga, škola i bolnica.
Tokom kampanje je obećao povećanje penzija i plata u javnom sektoru, kao i veća ulaganja u državno zdravstvo. Na međunarodnom planu nastojao je da ojača veze sa Kinom, jednim od najvećih investitora u Srbiji, dok je istovremeno održavao bliske odnose sa Rusijom, tradicionalnim saveznikom i važnim snabdjevačem Srbije prirodnim gasom. Ujedno je nastavio da ističe članstvo u Evropskoj uniji kao strateški cilj Srbije, dok EU, njen najveći trgovinski partner, upozorava na sporost reformi, posebno u oblasti vladavine prava.
Program Studentske liste prvenstveno je usmjeren na borbu protiv korupcije, jačanje institucija i reformu obrazovanja. Studentski pokret protivi se uvođenju sankcija Rusiji, dok Kosovo smatra sastavnim dijelom Srbije, uz zalaganje da se kosovsko pitanje rješava u saradnji sa međunarodnom zajednicom.
Iako su studenti inicirali formiranje izborne liste, među 250 kandidata za poslanike nema studenata. Na listi su univerzitetski profesori, ljekari, umjetnici, sportisti i poljoprivrednici, od kojih su mnogi malo poznati široj javnosti. Studentski pokret uoči izbora nije saopštio koga bi predložio za premijera ukoliko bi bio u prilici da formira vladu.
Studentski pokret je nastojao da pridobije i birače u manjim mjestima i ruralnim sredinama, koje su tradicionalno predstavljale važna uporišta Vučićeve vlasti. Studenti su tokom kampanje obilazili Srbiju pješice i biciklima, predstavljajući svoj pokret kao alternativu postojećem političkom sistemu.
Organizacije za ljudska prava i aktivisti su upozoravali da su se tokom gotovo dvije godine protesta pojačali pritisci na kritičare vlasti. Vučić i SNS odbacivali su optužbe za represiju, korupciju i špijuniranje političkih protivnika.
Izbore je pažljivo pratila i Evropska unija, čija je Srbija kandidatkinja za članstvo. Domaći i međunarodni posmatrači upozoravali su na neravnopravne uslove tokom kampanje, pritiske na aktiviste i ograničenja medijskih sloboda. Prethodni parlamentarni izbori, održani 2023. godine, takođe su bili praćeni optužbama opozicije za izbornu krađu i protestima.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
