Makronov projekat rizikuje da otvori Pandorinu kutiju

Neki su Evropsku političku zajednicu odmah odbacili kao još jednu pričaonicu, kojom će biti teško upravljati ne samo zbog veličine nego i zbog političke i kulturne raznolikosti i tradicionalnih rivalstava između mnogih članica

18488 pregleda 10 komentar(a)
Sumnja se u održivost širokog evropskog formata: Sa samita u Pragu, Foto: Rojters
Sumnja se u održivost širokog evropskog formata: Sa samita u Pragu, Foto: Rojters

Lideri Evropske unije i susjeda od Britanije do Turske sastali su se juče da razgovaraju o bezbjednosnoj i enegetskoj krizi kojom su svi pogođeni od invazije na Ukrajinu, na simboličnom samitu koji je naglasio izolovanost Rusije.

Skup u Pragu je inauguracioni samit Evropske političke zajednice (EPC), formata koji je ideja francuskog predsjednika Emanuela Makrona i koji okuplja 27 članica Evropske unije i 17 drugih evropskih zemalja. Novi forum je stvoren u odgovoru na rusku invaziju da ponudi širu, inkluzivniju evropsku mrežu.

Danska premijerka Mete Frederiksen je spriječena da prisustvuje zbog ključne parlamentrane debate kod kuće, pa je umjesto 44 lidera, kako je prvobitno zamišljeno, prisustvovalo njih 43.

”Svi okupljeni ovdje znaju da je napad Rusije na Ukrajinu brutalno kršenje mira i bezbjednosnog poretka koji smo imali posljednjih decenija u Evropi”, rekao je njemački kancelar Olaf Šolc.

Sastanak je bio velika demonstracija solidarnosti za kontinent pogođen višestrukim krizama, od bezbjednosnih posljedica rata u Ukrajini do nestašice energenata i prijeteće recesije koja je potopila nade u snažan oporavak nakon pandemije kovida-19.

”Ovaj sastanak je način traženja novog poretka bez Rusije. To ne znači da želimo da zauvijek isključimo Rusiju, ali ova Rusija, Rusija (predsjednika Vladimira) Putina, nema mjesto”, rekao je šef diplomatije EU Žozep Borel.

Demonstracija solidarnosti za kontinent pogođen krizama
Demonstracija solidarnosti za kontinent pogođen krizamafoto: Reuters

Britanska premijerka Liz Tras je nakon sastanka sa domaćinom samita, češkim premijerom Petrom Fijalom, naglasila njihovu “snažnu saglasnost o važnosti da evropske demokratije koje imaju isto mišljenje predstave jedinstven front protiv Putinove brutalnosti”.

Zbog njene odluke da prisustvuje samitu, neki su se ponadali toplijem tonu između EU i Londona nakon breksita, gdje i dalje postoje neslaganja povodom trgovinskih pitanja oko Sjeverne Irske, piše Rojters.

Makron je rekao da je njegov prioritet stvaranje dodatnih veza u oblasti električne energije i niže cijene gasa.

”Dijelimo isti prostor. Vrlo često, istu istoriju. I trebalo bi da zajedno stvaramo našu budućnost”, rekao je francuski predsjednik.

Osim uzvišenih objava, ne očekuje se da forum ponudi konkretne ciljeve i akcije.

Neki su ga odmah odbacili kao još jednu pričaonicu, kojom će biti teško upravljati ne samo zbog njene veličine nego i zbog političke i kulturne raznolikosti i tradicionalnih rivalstava između mnogih njenih članica, od Jermenije i Azerbejdžana do Grčke i Turske.

Ukrajina neće biti zadovoljna time da se samo pridruži forumu za raspravu, Britanija će pokušati da dominira, Turska i njena puzeća autokratija će privući svu pažnju, a zapadni Balkan je već umoran od otrcanih obećanja o članstvu u EU

Portal “Politiko” piše da je Evropska politička zajednica sada platforma za zemlje poput Britanije i Turske, a Makron više ne može da je kontroliše.

Makron je juče dobio ono što želi jer je, imajući u vidu stalne Putinove pokušaje da iskoristi podijeljeni Zapad, sami čin okupljanja najviših evropskih zvaničnika sam po sebi pobjeda, ocjenjuje briselski portal.

”Međutim, Makronov plan takođe rizikuje da otuđi ljude prije nego što je čak i krenuo. Šira mreža znači raznovrsniju postavu likova. A opasnost je u tome što, sa toliko interesa u igri, Makron obećava sve svima, a da nikoga ne usreći”, ističe “Politiko”.

Erdogan sa šefom diplomatije Čavušogluom i liderima Azerbejdžana, Jermenije i Mađarske
Erdogan sa šefom diplomatije Čavušogluom i liderima Azerbejdžana, Jermenije i Mađarskefoto: Reuters

Ukrajina neće biti zadovoljna time da se samo pridruži forumu za raspravu, Britanija će pokušati da dominira, dok će Turska i njena “puzeća autokratija”, privući svu pažnju. A Zapadni Balkan je već umoran od “otrcanih” obećanja o članstvu u EU, dodaje “Politiko”.

”Podržavamo inicijativu francuskog predsjednika - ali to ne bi trebalo da bude zamjena za proces pridruživanja”, izjavila je ukrajinska vicepremijerka Olga Stefanišina za “Politiko” uoči jučerašnjeg okupljanja. “Trebalo bi da ubrza integraciju kroz proces pristupanja”.

Uvođenje Turske znači davanje mjesta za stolom Redžepu Tajipu Erdoganu u trenutku dok on upućuje sve oštrije prijetnje Grčkoj, članici EU. A prisustvo Britanije izaziva posebnu napetost

Evropska politička zajednica je prvobitno zamišljena kao forum gdje evropski lideri, ali ne samo EU, mogu da razgovaraju o temama od uzajamnog interesa. To je najnovija verzija koncepta koji se decenijama provlači kroz EU. Bivši francuski predsjednik Fransoa Miteran je propagirao koncept “Evropske konfederacije” prije više od 30 godina, ali on nikada nije zaživio, podsjeća portal i dodaje da su tada, kao i sada, bezbrojni evropski programi pretvorili tu inicijativu u političko minsko polje.

Uvođenje Turske znači davanje mjesta za stolom Redžepu Tajipu Erdoganu u trenutku dok on upućuje sve oštrije prijetnje Grčkoj, članici EU. A prisustvo Britanije izaziva posebnu napetost, ocjenjuje “Politiko”.

Portal navodi da je Britanija 2016. uništila 60 godina istorije EU kada je postala prva članica koja je odbacila taj blok. Iako je EU prebrodila tu krizu, prihvatanje Britanije u EPC moglo bi se protumačiti kao poruka ostalim euroskeptičnim članicama da i one mogu da se pridruže kao bivše članice. To joj takođe nudi priliku da progura svoju post-breksit poruku na evropskoj pozornici, navodi se u komentaru.

Ujedinjeno Kraljevstvo, očekivano, sa zadovoljstvom koristi tu šansu, što se može zaključiti iz saopštenja u srijedu veče: “UK će igrati vodeću ulogu na samitu kako bi podstaklo međunarodnu akciju povodom nacionalnih prioriteta”. Britanska vlada je saopštila da će iskoristiti događaj da izvrši pritisak na članice EU povodom jedne od njihovih najbolnijih tačaka - vojne podrške Ukrajini.

Premijerka Tras je juče kazala da njeno prisustvo u Pragu nema za cilj približavanje Evropi.

”Cilj je saradnja sa Evropom povodom pitanja sa kojima smo suočeni i jedni i drugi. A suočeni smo sa rastom troškova energenta”.

Trasova je juče kazala da je Makron prijatelj Britanije
Trasova je juče kazala da je Makron prijatelj Britanijefoto: Reuters

Francuzi odbacuju ideju da će EPC normalizovati britanski manir preziranja EU.

”Dvadeset sedam članica je ostalo jedinstveno tokom breksita. Ali, Ujedinjeno Kraljevstvo je i dalje evropska zemlja i ima svoje mjesto (u ECP), posebno povodom tema bezbjednosti i odbrane. To je različiti, širi prostor”, kazala je Sabin Tiej, poslanica Makronove stranke.

Zvaničnici uključeni u pripreme za samit naglasili su da je to “međuvladin” proces - a ne klub EU-plus-plus.

Međutim, kako piše “Politiko”, predstavljanje jučerašnjeg sastanka kao zajednice ravnopravnih ima za cilj ne se samo da ohrabri euroskeptične učesnike poput Britanije, nego i da osigura svetost same EU i izbjegne sve što zadire u zakon i strukture EU.

Portal navodi da diplomate u Francuskoj već nekoliko mjeseci nastoje da smjeste EPC negdje između rigidnosti institucija EU i labavosti jednostavnog foruma.

”Bićemo pažljivi povodom hijerarhije standarda. Ne možemo da se upustimo u projekat koji bi oslabio standarde EU”, rekao je savjetnik u francuskom ministarstvu spoljnih poslova.

”Izgleda da je vjerovatnije da ćemo krenuti ka saradnji između vlada na dobrovoljnoj osnovi”, dodao je, priznajući da je projekat još “nejasan”.

Bonus video: