U Muzeju dizajna u Londonu danas će biti otvorena izložba o nadrealizmu u dizajnu, od namještaja koje je zamislio španski umjetnik Salvador Dali do neobičnih muzičkih spotova islandske pjevačice Bjork.
Izložba pod nazivom "Predmeti želja - nadrealizam i dizajn od 1924. do danas" dočekaće posjetioce najprije jednom od najpoznatijih predstava ljudske psihe, a to je "Metamorfoza Narcisa", koju je Dali naslikao 1937. godine.
Španski umjetnik je pročitao "Tumačenje snova" Sigmunda Frojda kada je studirao u Madridu 1920-ih, tako da su Frojdove teorije o podsvesti uticale na njegove radove. Dali je 1938. godine i upoznao Frojda, čuvenog austrijskog neurologa i osnivača psihoanalize.
Na londonskoj izložbi biće predstavljeni Dalijevi radovi - čuveni telefon u obliku jastoga, sofa u obliku usana glumice Me Vest i fotelja sa naslonima u obliku ljudskih ruku.
Nadrealizam je nastao u književnosti prije nego što se proširio na primijenjenu umjetnost. Kao umjetnički pravac malo je presahnuo 50-ih godina, ali je preživio u dizajnu.
Predstavnici londonskog muzeja rekli su da su neka djela nadrealizma našla svoje mjesto i u ovom vijeku, kao na primjer Dalijeva lampa na slomljenoj nozi iz 1937. godine koja se smatrala suviše avangardnom u to vrijeme. Prva takva lampa ugledala je svjetlost dana 2019. godine.
Sadašnji narealistički dizajn se može naći u namještaju, kao što je fotelja sastavljena od plišanih lutaka Miki Mausa, ili lampa sa konjskom grivom.
Nadrealizam je nastao kao reakcija na užase Prvog svjetskog rata i pandemiju gripa 1918. godine, i od tada se redovno pojavljuje u teškim vremenima.
"Nije slučajno da ova vremena odgovaraju periodima ekonomske i političke nestabilnosti, jer je nadrealizam nastao kao kreativan način da se prihvati haos, da se prihvati neizvjesnost, neobjašnjivo, a to nam je danas potrebno", naveli su kustosi izložbe.
Na izložbi su i spotovi Bjork, među kojima "Utopia", "Mutual Core" i "Hidden places" koji su kreirali razni reditelji za islandsku pjevačicu u periodu od 2001. do 2017. godine.
Spotovi prikazuju odnose između ljudi, prirode i tehnologije.
Na izložbi su i fotografije Mena Reja, čuvenog američkog avangardnog fotografa.
Bonus video:
