U decembru 2021. godine, poljska ultrakonzervativna, nacionalistička vlada dočekala je neke od najuticajnijih evropskih desničarskih političara, uključujući Marin le Pen i Viktora Orbana. Na zatvaranju skupa u Varšavi, grupa jer objavila deklaraciju protiv "društvenog inžinjeringa" sa ciljem stvaranja "nove evropske nacije" i obećala da će sarađivati u evropskom parlamentu.
Svega nekoliko mjeseci nakon samita u Varšavi, vlade Poljske i Mađarske, koje su godinama bile srodne duše u ideološkom smislu u EU, razišle su se u stavovima oko ruske invazije na Ukrajinu. Dok je Varšava jedan od najčvršćih pristalica Kijeva i poziva na oštrije sankcije, mađarskli lider Orban je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog opisao kao svog "protivnika" i okrivio politiku EU prema Rusiji za inflaciju i rast cijena energenata.
Jaz je postao najočigledniji u aprilu kada je Jaroslav Kačinjski, najmoćniji poljski političar i predsjednik vladajuće partije Pravo i pravda, opisao Orbanov stav prema Ukraji kao "veoma tužan" i "razočaravajući". Privatno, poljske diplomate su izrazile nevjericu. "Za mene, ovo je zemlja iz 1848-9, zemlja koju je Rusija masakrirala", kazao je jedan poljski diplomata u maju, govoreći o pozivu carske Austrije ruskom caru da uguši Mađarsku revoluciju. "Iskreno, ne razumijem logiku (mađarske pozicije)!" kazao je diplomata, dodajući da Višegradska grupa - savez četiri evropske države, Poljske, Mađarske, Češke Republike i Slovačke - više ne postoji.
Poljski premijer Mateuš Moravjecki kazao je jednom provladinom magazinu prošlog mjeseca da će se Poljska vratiti saradnji sa Višegradskom grupom (V4), zapravo otvarajući vrata za bolje odnose sa Mađarskom. EU zvaničnici u Briselu shvatili su to kao znak da je poljska vlada razočarana što do sada nije uspjela da otključa 34,5 milijardi iz fondova EU za oporavak od kovida, uprkos tome što je nudila skromne ustupke u njenom sporu sa Briselom oko vladavine prava.
Vojčieč Przibilski, urednik časopisa "Višegrad insajt", kazao je da Moravjecki pokušava da testira javno mnjenje Poljske, ali da suočen sa izborima 2023. godine, ne može da prenebregne proruske sklonosti pojedinih političara koji su bili u Varšavi prošlog decembra, uključujući Orbana. Pojedini poljski politički lideri, kazao je Przibilčovski, željeli bi da "mijenjaju i da kuju zavjere unutar evropske politike" sa Orbanom, ali to ne mogu da čine zbog nepopularnosti mađarskog lidera. "Oni treba javno da se distanciraju od Viktora Orbana, čija je politička komunikacija postala toksična za popularnost političara u Poljskoj", kazao je on.
Saradnju sa Orbanom su blokirale poljske vladajuće partije zbog "dominantnog osjećaja nesigurnosti u poljskom društvu i načina na koji se doživljava Rusija a na koji se percipira Ukrajina", kazao je on.
Nedavno YouGov istraživanje ukazalo je na podjelu u načinu na koji se percipira rat u dvije susjedne zemlje. Dok 65 odsto Poljaka podržava sankcije protiv Rusije, svega 32 odsto Mađara podržava ovu politiku EU. Slično tome, tri četvrtine poljskih građana okrivljuje Rusiju za rat, u poređenju sa svega 35 odsto Mađara.
"Ruski rat je stvar bezbjednosti i pitanje identiteta za Poljsku, što ne važi za mađarsku vladu", kazala je Zuzana Veg iz Evropskog savjeta za spoljne odnose. "Mađarska vlada i dalje zapravo ne smatra Rusiju direktnom bezbjednosnom prijetnjom. U tom pogledu ove dvije vlade se ne slažu".
Uprkos tvrdnjama da je V4 mrtva, Slovačka je prošle nedjelje bila domaćin predsjednicima četiri države kako bi razgovarali o regionalnoj bezbjednosti i energetskoj krizi. Međutim na završnoj konferenciji za novinare, slovačka predsjednica Zuzana Čaputova, ukazala je nedosljednu poziciju V4 o vojnoj pomoći Ukrajini. Te nedosljednosti ponovo su izbile na površinu 17. oktobra kada je Mađarska bila uzdržana povodom osnivanja EU misije za obuku ukrajinskih vojnika.
Poljsko-mađarski spor je samo posljedni znak razdora unutar centralnoevropske četvorke, čiji su političari manje politički homogeni nego 2015-16. kada su se uglavnom ujedinili protiv izbjegličkih kvota tokom migracione krize.
Uprkos razlikama oko rata u Ukrajini, Poljska i Mađarska dijele zajednički stav prema vladavini prava i ulozi EU institucija. Prošlog mjeseca, poslanici PiS-a pridružili su se drugim nacionalističkim partijama u glasanju protiv rezolucije Evropskog parlamenta kojom je Mađarska okarakterisana kao "izborna autokratija". Dvije strane bi i dalje mogle naći interes u zajedničkom djelovanju, budući da su obje izložene riziku da ostanu bez sredstava EU usljed zabrinutosti Brisela zbog korupcije i politizovanog sudstva.
"Ideološka bliskost" vladajućih partija u Poljskoj i Mađarskoj može im pružiti zajedničku agendu "dok nastavljaju njihovu takozvanu borbu protiv Brisela", kazala je Veg. Međutim, ona je dodala: "Konflikt oko Rusije to zaista ograničava i ja ne mislim da to može biti lako prevaziđeno u ovom trenutku".
Prevod: N. Bogetić
Bonus video:
