14 godina kasnije, NATO obnavlja zavjet Ukrajini

Pojedini eksperti smatraju da je odluka iz aprila 2008, kada je obećano članstvo Ukrajini i Gruziji, jedna od najvećih grešaka Alijanse zbog kojih je Rusija osjećala da je satjerana u ćošak

21287 pregleda 10 komentar(a)
Ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko i predsjednik SAD Džordž Buš na NATO samitu u Bukurušetu u aprilu 2008., Foto: Beta/AP
Ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko i predsjednik SAD Džordž Buš na NATO samitu u Bukurušetu u aprilu 2008., Foto: Beta/AP

NATO se danas vraća na mjesto gdje je donio jednu od svojih najkontroverznijih odluka, odlučan da ponovi svoje obećanje da će se Ukrajina - koja devet mjeseci ratuje protiv Rusije - jednog dana pridružiti najvećoj svjetskoj vojnoj alijansi.

NATO šefovi diplomatija su se sastali na dvodnevnom samitu u Palati parlamenta u rumunskoj prijestonici Bukureštu, a agencija Asošijetid pres podsjeća da je upravo tamo u aprilu 2008. godine američki predsjednk Džordž Buš ubijedio svoje saveznike da otvore vrata NATO-a za Ukrajinu i Gruziju, uz veliko protivljenje Rusije.

”NATO pozdravlja evroatlantske težnje Ukrajine i Gruzije za članstvo u NATO-u. Saglasili smo se danas da će ove države postati članice NATO-a”, naveli su tada lideri u saopštenju. Ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je prisustvovao samitu, opisao je to kao “direktnu prijetnju” ruskoj bezbjednosti.

Putin se obraća novinarima na konferenciji za novinare tokom trećeg dana NATO samita u Bukureštu 2008
Putin se obraća novinarima na konferenciji za novinare tokom trećeg dana NATO samita u Bukureštu 2008foto: Beta/AP

Otprilike četiri mjeseca kasnije, ruske snage su napale Gruziju, podsjeća agencija AP.

Pojedini eksperti odluku z Bukurešta opisuju kao ogromnu grešku koja je kod Rusije stvorila osjećaj da je satjerana u ćošak od strane sve većeg NATO-a. Alijansa sa druge strane tvrdi da ne prisiljava države da se pridruže i da su pojedine zemlje tražile članstvo kako bi se zaštitile od Rusije - kao što je to sada slučaj sa Finskom i Švedskom.

Više od 14 godina kasnije, NATO će ove nedjelje obećati da dugoročno podržava Ukrajinu dok se ona brani od ruskih vazdušnih, raketnih i kopnenih napada - od kojih su mnogi pogodili energetsku infrastrukturu i druge civilne mete, usljed čega su milioni ljudi ostali bez struje i grijanja.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg juče je kazao da NATO treba da bude spreman za nove napade na Ukrajinu i dodao da je Rusija vjerovatno nastaviti da napada ukrajinsku energetsku mrežu, gasovode i osnovnu infrastrukturu.

”Takvi postupci dok ulazimo u zimu, pokazujju da predsjednik Putin sada pokušava da upotrijebi zimu kao oružje rata protiv Ukrajine”, kazao je on novinarima na konferenciji za novinare u Bukureštu.

Jens Stoltenberg
foto: REUTERS

Stoltenberg je u petak u Briselu izjavio da će alijansa nastaviti da pruža snažnu podršku Ukrajini radi njene odbrane od ruske agresije jer bi u slučaju pobjede Rusije cijeli svijet godinama plaćao visoku cijenu.

Sjeverna Makedonija i Crna Gora su proteklih godina ušle u Alijansu, a “na taj način smo pokazali da su vrata NATO-a otvorena i da je na NATO članicama i zemljama koje žele da se pridruže da odluče o članstvu. To je takođe poruka za Ukrajinu”, kazao je prošle nedjelje Stoltenberg.

Na skupu u Bukureštu NATO će vjerovatno ponoviti obećanja o nesmrtonosnoj podršci Ukrajini u vidu goriva, medicinskih zaliha, zimske opreme i agregata.

Pojedinačne zemlje će takođe vjerovatno najaviti nove zalihe vojne pomoći Ukrajini - a najvažniji su sistemi vazdušne odbrane koje Kijev očajnički traži kako bi zaštitio svoje nebo. NATO kao organizacija neće ponuditi takvu opremu da bi izbjegao da bude uvučen u širi rat sa nuklearno naoružanom Rusijom, podsjeća AP.

Ukrajina je stekla prednost na bojnom polju dijelom i zahvaljujući zapadnim raketnim sistemima koji joj omogućavaju da gađa ruske pozicije iza linija fronta. U posljednjem primjeru zapadne vojne pomoći Kijevu, Sjedinjene Države razmatraju predlog Boinga da pošalju Ukrajini jeftine bombe koje mogu stati na rakete da dometom od 150 kilometara, prenio je Rojters.

Međutim, ministri, zajedno sa njihovim ukrajinskim kolegom Dmitrom Kulebom, planiraju na duže staze.

”Tokom dužeg perioda pomoći ćemo Ukrajini u tranziciji sa sovjetske opreme na moderne NATO standarde, doktrinu i obuku”, kazao je Stoltenberg. To neće samo unaprijediti ukrajinske oružane snage i pomoći im da se bolje integrišu, već će takođe ispuniti određene uslove za članstvo.

Uprkos svemu tome, Ukrajina u skorije vrijeme neće ući u NATO, navodi AP. Budući da je Rusija pripojila Krim, a ruske trupe i proruski separatisti drže pod kontrolom djelove teritorije na jugu i istoku, još nije jasno ni kako će izgledati granice Ukrajine.

Većina od 30 članica smatra da se sada treba fokusirati na poraz Rusije.

Ali čak i dok ekonomski pritisak u vidu visokih cijena struje i gasa, zajedno sa inflacijom, raste za mnoge saveznike, Stoltenberg ne želi da vrši pritisak na Ukrajinu da uđe u mirovne pregovore.

”Većina ratova završava pregovorima”, kazao je on. “Međutim, ono što se dešava za pregovaračkim stolom zavisi od onoga što se dešava na frontu. Stoga, najbolji način za povećanje šansi za mirno rješenje je podrška Ukrajini”.

Šefovi diplomatije Bosne, Gruzije i Moldavije - tri partnerske zemlje za koje NATO tvrdi da su pod pojačanim pritiskom Rusije - takođe su u Bukureštu. Stoltenberg je kazao da će NATO preduzeti “dalje korake kako bi zaštitio njihovu nezavisnost i jačao njihovu sposobnost da se brane”.