Stoltenberg: NATO pojačao podršku BiH, Gruziji i Moldaviji poslije ruske agresije

Stoltenberg je kazao da se podrška Alijanse tim zemljama ogleda u pomaganju u izgradnji njihovih odbrambenih kapaciteta, u sprovođenju reformi i jačanju otpornosti institucija

3001 pregleda 2 komentar(a)
Foto: Reuters
Foto: Reuters
Ažurirano: 30.11.2022. 14:42h

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je danas u Bukureštu da su se ministri spoljnih poslova članica alijanse dogovorili da pojačaju podršku Bosni i Hercegovini, Gruziji i Moldaviji, kao važnim partnerima koji se suočavaju sa ruskim pritiskom. Na konferenciji za novinare nakon treće, posljednje sjednice Sjevernoatlantskog savjeta (NAC) na dvodnevnom skupu u Bukureštu, Stoltenberg je rekao da "lekcija naučena" iz ruskog rata u Ukrajini pokazuje da je važno na vrijeme podržati te tri partnerske zemlje. Na trećoj sjednici NAC, na kojoj su se ministrima članica NATO-a, Švedske i Finske pridružili šefovi diplomatija Bosne i Hercegovine, Gruzije i Moldavije, bilo je riječi "o zajedničkim bezbjednosnim brigama i načinima za jačanje saradnje", kazao je Stoltenberg. "Saveznici su se složili da pojačaju podršku tim zemljama, uključujući izgradnju bezbjednosnih kapaciteta, reforme i obuku za poboljšanje bezbjednosnih i odbrambenih institucija", naveo je Stoltenberg. Za Bosnu i Hercegovinu je rekao da je važna za stabilnost Zapadnog Balkana, podsjetivši da je NATO u regionu prisutan od 1990-ih i da je "doprinio da se zaustavi brutalan etnički rat". Kad je riječ o Gruziji, Stoltenberg je kazao da su saveznici potvrdili podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu te zemlje, kao i potrebu za sprovođenjem demokratskih reformi. Stoltenberg je naveo i da su se ministri danas bavili i dugoročnim izazovima koje Kina postavlja interesima, vrijednostima i bezbjednosti NATO-a, kao i daljim jačanjem otpornosti alijanse. "Ne vidimo Kinu kao protivnika. Nastavićemo da sarađujemo sa Kinom kada je to u našem interesu. Ne samo da bismo prenijeli Kini naš jedinstven stav o ruskom ilegalnom ratu u Ukrajini. Ministri su danas razmatrali ambiciozan vojni razvoj Kine, njen tehnološki napredak i sve šire sajber i hibridne aktivnosti", kazao je Stoltenberg. Dodao je da je rat u Ukrajini "pokazao opasnu zavisnost" Zapada od ruskog gasa. "Ovo bi trebalo da nas navede da procijenimo naše zavisnosti od drugih autoritarnih režima, ne samo od Kine. Nastavićemo, naravno, da trgujemo i da ekonomski sarađujemo sa Kinom. Ali moramo biti svjesni naših zavisnosti, smanjiti našu ranjivost i upravljati rizicima", rekao je Stoltenberg. Ministri članica NATO-a, kao i Švedske i Finske, čiji se ulazak u alijansu uskoro očekuje, sinoć su na radnoj večeri razgovarali sa šefom ukrajinske diplomatije Dmitrom Kulebom o hitnim potrebama njegove zemlje i dugoročnoj podršci Kijevu, kazao je Stoltenberg. "Saveznici su jasno stavili do znanja da je naša kontinuirana vojna podrška Ukrajini od ključnog značaja, i to prije svega dodatna protivvazduhoplovna odbrana. Saveznici su takođe najavili dodatne doprinose sveobuhvatnom paketu pomoći Ukrajini, uključujući gorivo i generatore", naveo je. Upitan zašto se Ukrajini ne omogući brzi ulazak u NATO, Stoltenberg je rekao da je preduslov za to da ta zemlja opstane. "Mi pomažemo Ukrajini da opstane, oružjem, municijom, naftom i svim drugim što je potrebno za odbranu. Ukrajini istovremeno pružamo i podršku u prelasku sa sovjetske opreme na onu koja je u skladu sa NATO standardima", kazao je generalni sekretar NATO-a. Stoltenberg je rekao i da su na sve tri sjednice Sjevernoatlantskog savjeta u Bukureštu, uz ministre 30 članica NATO-a, učestvovali i šefovi diplomatija Švedske i Finske. "Proces ratifikacije članstva Finske i Švedske u NATO-u je sada gotovo završen. Ulazak u NATO Finsku i Švedsku će učiniti sigurnijim, našu alijansu jačom, a evroatlantski prostor bezbjednijim. Vrijeme je da postanu punopravne članice alijanse", dodao je Stoltenberg.