Međunarodni krivični sud (MKS) planira da zatraži hapšenje ruskih zvaničnika zbog prislinog deportovanja djece iz Ukrajine i napada na civilnu infrastrukturu što bi značilo otvaranje prvih međunarodnih procesa zbog zločina u ukrajinskom ratu.
Izvor agencije Rojters je kazao da će biti izdati nalozi za hapšenje nekoliko ruskih pojedinaca i da bi mogli uključivati i zločin genocida, kao i da se očekuju u "kratkom roku" ako zahtjev tužioca odobri pretpretresni sudija suda u Hagu.
Tužilac MKS Karim Kan je prije godinu dana otvorio istragu o mogućim ratnim zločinima, zločinima protiv čovječnosti i genocidu u Ukrajini. On je tokom četiri posjete Ukrajini naglasio da su u njegovom fokusu zločini nad djecom i targetiranje civilne infrastrukture.
Na pitanje da li bi optužbe protiv ruskih zvaničnika mogle uključivati genocid, Rojtersov izvor je kazao: "Izgleda da je tako".
U izvještaju od prošlog mjeseca koji su uz podršku SAD uradili istražitelji sa Jejl univerziteta navodi se da Rusija drži najmanje 6 000 ukrajinske djece na lokacijama na Krimu.
Identifikovana su najmanje 43 lokacije gdje se nalaze ukrajinska djeca, a koje su dio "sistemske mreže velikih razmjera" kojima upravlja Moskva.
UN konvencija o genocidu definiše "prisilni transfer djece iz jedne grupe u drugu" kao jedno od pet djela koje se mogu krivično goniti kao genocid.
Genocid se smatra jednim od najtežih zločina za dokazivanje jer zahtijeva dokaze o konkretnoj namjeri, podsjeća Rojters.
Kijev tvrdi da hiljade deportovane ukrajinske djece usvajaju ruske porodice, da su smještene u ruske logore i sirotišta, da dobijaju ruske pasoše i da ih odgajaju da odbacuju ukrajinsku nacionalnost i smatraju sebe Rusima.
Ukrajinski javni tužilac je kazao da njegov kabinet istražuje 71 000 prijavu ratnih zločina među kojima su i vazdušni napadi na hiljade civilnih meta.
Rusija odbacuje optužbe da namjerno gađa civilnu infrastrukturu u Ukrajini, tvrdeći da je cilj napada da smanji sposobnost Kijeva da se bori. Moskva ne krije program u okviru kojeg su hiljade ukrajinske djece dovedene u Rusiju, ali ga predstavlja kao humanitarnu kampanju za zaštitu siročadi i djece napuštene u zoni konflikta.
Kijev vodi nekoliko krivičnih procesa protiv ruskih vojnika zbog pojedinačnih incidenata kao što su ubistva ili silovanja na okupiranoj teritoriji. Međutim, optužbe koje razmatraju tužioci MKS će vjerovatnije targetirati zvaničnike odgovorne za politike a ne samo počinioce djela na terenu.
Izvjesno je da će Moskva odbaciti naloge za hapšenje njenih zvaničnika. Međutim, sudsko gonjenje od strane jednog međunarodnog suda za ratne zločine moglo bi produbiti diplomatsku izolaciju Moskve i optuženima otežati putovanje u inostranstvo.
Bonus video:
