"OPTIMISTIČKA" PORUKA EVROPSKE KOMISIJE

U februaru strategija za prijem Crne Gore i Srbije do 2025. godine

Poseban naglasak će biti na vladavini prava, fundamentalnim pravima, borbi protiv korupcije i na ukupnoj stabilnosti regiona
43 komentar(a)
Žan Klod Junker, Foto: Reuters
Žan Klod Junker, Foto: Reuters
Ažurirano: 14.09.2017. 14:14h

Evropska komisija je za februar 2018. najavila strategiju za uspješan prijem Crne Gore i Srbije u Evropsku uniju do 2025, navedno je u dokumentima koji su juče objavljeni na sajtu izvršnog tijela EU.

U takozvanom Pismu o namjerama u okviru izvještaja Stanje unije 2017 navodi se da će u strategiji za dvije države, koje su „vodeći kandidati na Zapadnom Balkanu“, poseban naglasak biti na „vladavini prava, fundamentalnim pravima i borbi protiv korupcije i na ukupnoj stabilnosti regiona“.

„Ako želimo više stabilnosti u našem susjedstvu, moramo zadržati kredibilnu perspektivu proširenja za Zapadni Balkan“, rekao je juče predsjednik EK Žan Klod Junker u godišnjem izlaganju o „stanju Unije“ u Evropskom parlamentu.

Kako je predviđeno da Britanija napusti Evropsku uniju 2019, Junker je rekao da ne vidi novo proširenje bloka prije 2020.

„Ali nakon toga, EU će imati više od 27 država članica“, dodao je.

Junker je naveo da „uslovi za ulazak neke nove članice u EU sa Zapadnog Balkana neće moći da budu ispunjeni do kraja mandata sadašnje Evropske komisije“ 2019. godine.

„A svaki put za svaku novu državu članicu će morati da se u potpunosti uspostavi pravna država i da temeljne vrijednosti EU budu poštovane“, predočio je Junker i naglasio da je „to apsolutni prioritet“.

Rojters ocjenjuje da je Junker stavio pečat na nedavno oživljeno angažovanje Evropske unije na Balkanu i da je region važan za blok zbog niza pitanja, od kontrole imigracije dio suzbijanja bezbjednosnih prijetnji.

Agencija podsjeća da je EU ranije ove godine optužila Rusiju da nastoji da destabilizuje Balkan i da je ta zabrinutost dovela do obnovljenog angažovanja u regionu.

„Evropskoj uniji ponovo duva vjetar u jedra, sadašnji ekonomski oporavak pospješuje i politički napredak“ i to omogućava obnovu Unije i njenu snažniju integraciju do 2025, izjavio je Junker u Strazburu.

On je pozvao vlade bloka da iskoriste ekonomski oporavak i breksit kao odskočnu dasku ka tješnjoj uniji, sa proširenom eurozonom i vodećom ulogom u svjetskoj trgovini.

Predstavio je viziju EU nakon 2019, gdje bi oko 30 članica koristilo euro, pri čemu bi ministar finansija EU upravljao ključnim budžetima kako bi pomogao državama u nevolji.

Čelnik izvršnog tijela EU je naglasio želju da zaliječi podjele između istočnih i zapadnih država. On to smatra ključnim za suprotstavljanje inicijativi, iza koje stoje i osnivačke članice Francuska i Njemačka, da se u okviru bloka uspostave nove strukture koje bi isključile neke siromašnije, bivše komunističke članice na istoku.

Junker je pozvao nacionalističke istočne lidere, iako nije nikog pomenuo po imenu, da prestanu da prkose sudovima EU oko građanskih prava, a zapadne da odustanu od pokušaja odbijanja jeftinije radne snage sa istoka i podmetanja prehrambenih proizvoda nižeg kvaliteta siromašnijim tržištima.

Međutim, njegov glavni predlog za suprotstavljanje „Evropi u više brzina“ ohrabrivanjem svih država da uđu u eurozonu i druge strukture nailazi na otpor i u državama izvan oblasti jedinstvene valute i potencijalno u Parizu i Berlinu, gdje predsjednik Emanuel Makron i kancelarka Angela Merkel pripremaju sopstvene planove.

Junker: Zasada se isključuje ulazak Turske u EU

Šef EK je stavio do znanja da je zasada isključen ulazak Turske u članstvo EU.

Kako je obrazložio, Turska se „već izvjesno vrijeme džinovskim koracima udaljava od EU“.

„Tamošnji novinari moraju imati slobodu govora u redakcijama, novinari ne smiju biti zatvarani“, upozorio je Junker.

Čelnik Evropske komisije je rekao da poziva one koji su odgovorni u Turskoj da oslobode „naše i ne samo naše novinare“ i da „prestanu da vrijeđaju naše države i njihove vođe nazivajući ih fašistima i nacistima“.

Za formalni prekid pristupnih pregovora sa Turskom potrebna je jednoglasnost među članicama EU, koja trenutno ne postoji. Za njihovu suspenziju je potrebna podrška većine.

Lideri EU će raspravljati o Turskoj na samitu u Briselu u oktobru, iako formalnu odluku možda neće donijeti prije proljeća.