Južnu Evropu očekuje ljeto žestoke suše, a pojedini regioni su već suočeni sa nestašicom vode dok poljoprivrednici očekuju najgore prinose posljednjih decenija.
Dok taj region usljed klimatskih promjena postaje topliji i suvlji, godine uzastopnih suša su iscrpile rezerve podzemnih voda. Zemljište je postalo suvo u Španiji, na jugu Francuske i u Italiji. Niski nivoi rijeka i rezervora prijete i ovogodišnjoj ljetnjoj proizvodnji hidroelektrana.
Dok temperature rastu kako se približava ljeto, naučnici upozoravaju da Evropi predstoji još jedno brutalno ljeto, nakon što je prošla godina bila najtoplija otkad je počelo mjerenje, što je izazvalo sušu za koju su naučnici kazali da je bila najgora u zadnjih 500 godina.
Ove godine, situacija je najozbiljnija u Španiji, ističe Rojters.
”Situacija sa sušom će se pogoršati ovog ljeta”, kazao je Horge Olsina, profesor geografske analize na Univerzitetu Alikante u Španiji.
Male su šanse da u ovom trenutku kiša riješi problem podzemne suše. “U ovom trenutku tokom godine, jedino što možemo imati su privremene lokalne oluje, koje neće riješiti nedostatak padavina”, kazao je Olsina.
Tražeći hitnu pomoć EU, španski ministar poljoprivrede Luis Planas upozorio je da je “situacija koja će proizaći iz ove suše takvih razmjera da posljedice ne mogu biti suzbijene samo iz nacionalnih fondova”, navodi se u pismu koje je 24. aprila upućeno Evropskoj komisiji a u koje je Rojters imao uvid.
Južna Evropa nije jedina koja je na udaru ozbiljnih nestašica vode ove godine. Rog Afrike prolazi kroz najtežu sušu posljednjih decenija, a rekordna suša u Argentini se već odrazila na usjeve soje i kukuruza.
Češće i teže suše u regionu Mediterana - gdje je prosječna temperatura sada za 1,5 stepeni Celzijusa viša nego prije 150 godina - u skladu je sa onim kako naučnici predviđaju da će se klimatske promjene odraziti na region.
”U smislu pokazatelja klimatskih promjena, to je u velikoj mjeri u skladu sa onim što smo očekivali”, kazao je Hejli Fouler, profesor posljedica klimatskih promjena na Njukasl univerzitetu.
Uprkos tome što je ovakva situacija predviđana već duže vrijeme, pripreme izostaju. Mnogi poljoprivredni regionu tek treba da se prilagode metodama štednje vode poput preciznog zalivanja ili prelaska na usjeve otpornije na sušu, poput suncokreta.
”Vlade kasne. Kompanije kasne”, kazao je Robert Votard, klimatolog i direktor Instituta Pjer Simon Laplas u Francuskoj. “Pojedine kompanije čak i ne razmišljaju o promjeni modela potrošnje, one samo pokušavaju da pronađu neke čudotvorne tehnologije koje bi donijele vodu”.
Francuska izlazi iz najsuvlje zime od 1959. godine, a uzbuna na sušu je aktivirana u četiri prefekture, ograničavajući snabdijevanje vodom samo na prioritetne oblasti - među kojima nije poljoprivreda.
Portugal takođe očekuje ranu sušu. Oko 90 odsto zemljišta pati od suše, a teška kriza pogađa jednu petinu zemlje - što je skoro pet puta više u odnosu na godinu ranije.
U Španiji, gdje je u aprilu duplo manje kiše od prosjeka, hiljade ljudi se oslanjaju na cistijerne za pijaću vodu, dok su u pojedinim regionima uključujući i Kataloniju uvedene restrikcije na snabdijevanje vodom.
Pojedini poljoprivrednici su već prijavili gubitak usjeva od čak 80 odsto, a među najpogođenijima su žitarice, prenosi Rojters.
”Ovo je najteži gubitak žetve posljednjih decenija”, kazala je Peka Pesonen, koja je na čelu evropske farmerske grupe Kopa-Kogeka, komentarišući situaciju u Španiji. “Gore je nego prošle godine”.
Španija je odgovorna za polovinu EU proizvodnje maslina i jednu trećinu voća, saopštila je EK.
Sa rezervoarima koji su u prosjeku na 50 odsto kapaciteta, ta zemlja je prošle nedjelje izdvojila više od 2 milijarde eura za reagovanje u vanrednim situacijama. Još uvijek čeka odgovor Komisije na njen zahtjev da se krizni fond od 450 miliona eura opredijeli iz budžeta bloka za subvencije za poljoprivredu.
Iz EK je saopšteno da pomno prate situaciju.
”Teške suše u Južnoj Evropi su naročito zabrinjavajuće, ne samo za poljoprivrednike već i zbog toga što to može izazvati dalji rast ionako visokih cijena ukoliko proizvodnja u EU bude znatno niža”, kazala je portparolka Komisije Mirijam Garsija Ferer.
Slična situacija se očekuje i u Italiji, gdje oko 80 odsto zaliha vode ide na poljoprivredu. Međutim, usljed ovogodišnjeg tankog sniježnog pokrivača i slabe vlažnosti zemljišta, italijanski poljoprivrednici planiraju da smanje usjeve. Teritorija planirana za ljetnje usjeve ove godine je za šest odsto manja od uobičajenog, pokazali su nacionalni podaci.
Nakon dvije godine nestašice, Sjeverna Italija ima 70 odsto deficita u rezervama sniježnih voda i 40 odsto deficita vlažnosti tla, kazao je za Rojters Luka Broka, direktor istraživanja u italijanskom Nacionalnom istraživačkom savjetu.
Tako velika nestašica otvara put za ponavljanje situacije od prošlog ljeta, kada je Italiju zadesila najveća suša u zadnjih 70 godina.
”Godina 2022. je bila zaista vanredna. Takođe i ova godina djeluje da će biti zaista vanredna i teška”, kazao je Broka.
Bonus video:
