Predsjednik SAD Džozef Bajden i britanski kralj Čarls III, lideri koji su decenijama čekali vrhunac svojih karijera, iskoristili su danas svoj prvi sastanak otkad su na tim funkcijama da istaknu pitanje klimatskih promjena uz podsticanje privatnih kompanija da učine više za čistu energiju u zemljama u razvoju.
Pedantno koreografisan skup u zamku Vindzor unio je suštinu u susret predsjednika i monarha koji je ranije bio uglavnom pompezna ceremonija. Posle formalnosti pri dolasku, Bajden i Čarls su učestvovali na okruglom stolu o klimi sa zvaničnicima iz finansijskog i filantropskog sektora.
Za Čarlsa (74), krunisanog u maju, životna sredina je odavno značajan dio političkog dijela i on se dugo bori za zaštitu divljih životinja i protiv klimatskih promjena. A Bajden je identifikovao klimatske promjene kao jednu od četiri krize s kojima je odlučan da se suoči kao predsjednik. On je prošle godine potpisao sveobuhvatan zakonodavni paket koji uključuje skoro 375 milijardi dolara podsticaja vezanih za klimu.
Bajden (80) je poslednji put zvanično razgovarao s Čarlsom, tada princom, na klimatskom samitu COP26 UN u Glazgovu, u Škotskoj, novembra 2021. Predsjednik SAD je takođe prisustvovao državnoj sahrani Čarlsove majke, kraljice Elizabete II, u septembru, kao i prijemu za šefove država u Bakingemskoj palati tim povodom. Bajden nije prisustvovao Čarlsovom krunisanju, već je poslao svoju suprugu Džil.
Džejk Saliven, savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost, rekao je da predsjednik "veoma poštuje" kraljevu posvećenost klimatskim pitanjima. Rekao je da je Čarls bio "jak glas" o klimi i "pokrenuo akciju".
Bajden i Čarls su pokazali svoje prijateljstvo i toplinu još na svečanom dočeku u zamku Vindzor kod Londona. Pošto su se rukovali, Bajden je zagrlio Čarlsa, izgledali su opušteno i srdačno, sasvim suprotno formalnim susretima nekadašnjih predsjednika SAD i članova britanske kraljevske porodice.
Stavovi pokojne kraljice Elizabete II o politici i političkim pitanjima bili su strogo čuvana tajna, a njeni sastanci sa inostranim liderima bili su gotovo u potpunosti ceremonijalni. Čarls je proveo decenije kao prijestolonaslednik, izražavajući mišljenja o pitanjima od arhitekture do životne sredine, i nastavio da se živo zanima za klimatske promjene otkako je kralj. Međutim, ni on ni Bajden nisu danas javno govorili u zamku Vindzor.
Bajdenova posjeta kralju bila je uparena s njegovim šestim sastankom s britanskim premijerom Rišijem Sunakom.
Sunak i Bajden su razgovarali o nizu globalnih pitanja, uključujući rat u Ukrajini. Njihove države su među najsnažnijim braniocima Kijeva, a Ujedinjeno Kraljevstvo je podstaklo Bijelu kuću da preduzme agresivnije korake u pružanju vojne pomoći Ukrajini.
Cilj njihovog sastanka je bilo da istaknu takozvani trajni "poseban odnos" SAD i Ujedinjenog Kraljevstva.
Prije no što je stigao u zamak Vindzor, Bajden je sa Sunakom razgovarao u premijerovoj rezidenciji u ulici Dauning 10 u Londonu o Ukrajini i drugim temama, uključujući prošlonedeljnu odluku američkog predsjednika da Ukrajini da kasetnu municiju, oružje koje je više od dvije trećine članica NATO-a zabranilo zbog potencijalne opasnosti po živote civila.
Bajden je rekao da je isporuka tih bombi koje se otvaraju u vazduhu i rasipaju male protivpješadijske bombe, bila "teška odluka", ali da Ukrajincima nestaje municije i da je to oružje neophodno da nastave da se bore protiv ruskih snaga.
"Trebalo mi je neko vrijeme da me ubijede da to uradim", rekao je Bajden za TV CNN u nedelju. "Ali glavna stvar je da oni imaju oružje da spriječe Ruse... da zaustave njihovu ofanzivu".
Sunak se međutim distancirao od odluke SAD. Portparol premijera je rekaoda su on i Bajden danas razgovarali o protivljenju Velike Britanije upotrebi kasetne municije.
"Prva stvar koju treba reći je da je ovo bio težak izbor za SAD koji im je nametnut ruskim agresorskim ratom", rekao je Sunakov portparol Maks Blejn.
"Kao što je premijer rekao tokom vikenda, Velika Britanija je država potpisnica konvencije o kasetnoj municiji. Razgovarali su o obavezama Ujedinjenog Kraljevstva po toj konvenciji i da se kasetna municija ne proizvodi ili ne koristi, a da se njena upotreba obeshrabruje", naveo je on.
SAD nisu potpisinica međunarodnog sporazuma o tome.
Sunak je tokom vikenda naglasio da će Velika Britanija "nastaviti da čini svoj dio u podršci Ukrajini protiv ruske ilegalne i ničim izazvane invazije", ali je dodao da su to uradili tako što su obezbijedili teške borbene tenkove, a nedavno i oruđe dugog dometa, i da se nadaju da sve zemlje mogu da nastave da podržavaju Ukrajinu.
Sunak je Bajdenu tokom njihovog sastanka rekao da razume da je isporuka kasetne municije bila teška odluka za Bajdena i da je prepoznao razloge SAD za to, prenio je zvaničnik Bijele kuće koji ne želi da mu se objavi ime.
Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džejk Saliven takođe je umanjio značaj neslaganja o kasetnoj municiji.
"Mislim da su premijer Sunak i predsjednik Bajden strateški na istoj strani o Ukrajini, u korak sa širom slikom onoga što ujedinjeni pokušavamo da postignemo", rekao je Saliven.
U ponedeljak uz čaj u bašti Dauning stritu 10, Bajden je rekao da je odnos SAD i Velike Britanije "čvrst", a Sunak dodao da su to "dva najčvršća saveznika u NATO-u".
Kabinet premijera je saopštio da je sastanak bio prilika i da se procijeni napredak u merama i inicijativama u okviru Atlantske deklaracije koju su dvojica lidera potpisala kada je Sunak prošlog mjeseca posjetio Bijelu kuću.
Deklaracija se odnosi na pregovore o sporazumu o kritičnim rudama za podršku zajedničkom liderstvu SAD i Velike Britanije u "zelenoj tehnologiji", navodi se u saopštenju.
Bonus video:
