Poljski premijer Mateuš Moravjecki apelovao je danas u Varšavi na Ukrajinu da dozvoli ekshumaciju oko 100.000 žrtava Volinjskog masakra koji je prije 80 godina na zapadu Ukrajine izvršila Ukrajinska ustanička armija (UPA), oružana formacija ukrajinskih nacionalista Stefana Bandere jer bez toga, kako je naglasio poljski premijer, neće biti ukrajinsko-poljskog pomirenja.
"Naši ukrajinski saveznici sigurno danas shvataju koliko je za nas važno da nađemo sve posmrtne ostatke, kao hrišćani ih sahranimo, pomolimo se za njih, zapalimo svijeće. Nećemo se zaustaviti dok ih sve ne nađemo. Bez toga neće biti poljsko-ukrajinskog pomirenja", kazao je premijer Moravjecki na centralnoj komemoraciji žrtvama u Varšavi.
Od ranog jutra poljski političari polažu vijence na Spomenik žrtvama Volinjskog masakra u Varšavi i pale svijeće za oko 100.000 poljskih civila, ali i Čeha ili Jevreja pobijenih u selima u Volinjskom vojvodstvu i istočnoj Galiciji u današnjoj Ukrajini u Drugom svjetskom ratu od 1943. do 1945. godine.
Na današnji dan prije 80. godina počela je kulminacija Volinjskog masakra, kada su vojnici UPA uz pomoć i aktivno učešće u masakru dijela ukrajinskih seljaka iskoristili nedeljno prije podne kada su Poljaci u crkvama na misama i koordinirano su izvršili napad na 150 sela i pobili a negdje i žive spalili poljske, češke i jevrejske susjede.
Dok poljski istoričari upozoravaju da su ukrajinski nacionalisti Stefana Bandere pokušali da iskoriste košmar Drugog svjetskog rata da etnički počiste uglavnom Poljake ali i Jevreje ili Čehe iz zapadnih oblasti današnje Ukrajine, ukrajinski istoričari na ta ubijanja civila gledaju kao na posledicu sukoba poljske antifašisticke Zemaljske armije i UPA kao oružane frakcije nacionalista.
U kasnijim akcijama odmazde poljskog pokreta otpora, Zemaljske armije, stradalo je prema procjenama istoričara oko 20.000 ukrajinskih civila.
"Volinjski zločin bio je masakr, genocid. Ali način na koji je to urađeno, sjekirama, testerama bio je toliko nezamislivo okrutan da on ima posebno ime genocidium atrox, strašni, okrutni genocid", kazao je danas poljski premijer Moravjecki.
Sejm poljskog parlamenta danas je minutom ćutnje odao poštu žrtvama Volinjskog masakra, a kako je naglasio poslanik opozicije, lider Poljske narodne stranke Vladislav Kosnjak Kamiš, žrtve ne prizivaju osvetu ni da se džaraju stare rane već samo da im se oda pošta.
Istoričar Gžegož Motika iz poljskog Instituta pamćenja naroda upozorio je povodom 80. godišnjice da spor oko Volinjskog masakra nikada neće potpuno nestati jer za Ukrajince to je sukob poljske antifašističke Zemaljske armije sa Ukrajinskom ustaničkom armijom (UPA) nacionaliste Stefana Bandere na koju gledaju kao na borce za nezavisnost a vjeruju da su obje strane tada počinile iste zločine.
"Za Poljake iz tih oblasti to je organizovani masakr uporediv samo sa Holokaustom i možda genocidom u Ruandi. Prema poljskim akademskim krugovima i istoričarima zločin u Volinju ne može se ipak upoređivati sa Holokaustom, već prije sa zločinima koje su počinile hrvatske ustaše nad Srbima", kazao je u jednom od ranijih intervjua istoričar Motika.
Od oko 100.000 žrtava Volinjskog masakra, od toga oko 60.000 u samoj Volinjskoj oblasti, nađene su i sahranjane samo oko 3.000 žrtava, dok ostali počivaju uglavnom u bezimenim grobovima po šumama i u neoznačenim masovnim grobnicama.
Bonus video:
