Nezvanično, izborna kampanja u Poljskoj već mjesecima je u punom jeku.
Šef nacionalno-populističkog vladinog tabora Jaroslav Kačinjski i liberalni opozicioni lider Donald Tusk putuju širom zemlje kako bi mobilisali svoje pristalice i pridobili razočarane glasače protivničke strane.
Dva glavna rivala u jednom se slažu: izbori 15. oktobra 2023. godine će biti najvažniji izbori od demokratskog preokreta 1989. Poljaci su tada, uz pomoć glasačkog listića, srušili komunistički režim. Sada se radi o odluci: liberalna ili neliberalna Poljska.
Poljski predsjednik Andžej Duda konačno je najavio da će 15. oktobra 2023. biti održani izbori i time zvanično otvorio izbornu kampanju.
Iako još uvijek u ustavnim okvirima, Dudino dugo oklijevanje je, kako smatra opozicija, taboru vlasti dalo nepravednu prednost.
Jer, brojne manifestacije na kojima su predstavnici vlasti do neba hvalili sebe i svoju politiku, finansirane su iz državnog budžeta – iz izvora koji je nedostupan opoziciji.
Sada kada je izborna kampanja zvanično počela, svaki potrošen zlot mora doći iz izbornog fonda stranke i mora biti obračunat.
Loš start za vladajuću stranku
Uprkos toj početnoj prednosti, trka za mandate za vladajuću stranku Pravo i pravda (PiS) nije krenula optimalno. Premijer Mateuš Moravjecki morao je u utorak (8. avgust) da otpusti svog ministra zdravlja Adama Nidželskog.
Ministar je grubo prekršio propise o zaštiti podataka time što je putem Tvitera otkrio da je doktor koji je prema njemu bio kritički nastrojen, sam sebi prepisao psihofarmake.
To je gorak poraz za vladajuću stranku, jer je Nidželski trebalo da igra važnu ulogu u predizbornoj kampanji.
Njegova nasljednica, 37-godišnja poslanica i ljekarka Katažina Sojka, sada bi, kao žena, trebalo da poboljša imidž stranke PiS.
Izborne teme Kačinjskog: Njemačka i bezbjednost
S obzirom na nedostatak uspjeha u ekonomskoj i socijalnoj politici, Kačinjski se i dalje oslanja na antievropsko i antinjemačko raspoloženje. U intervjuu za desničarski poljski nedjeljnik „Sieci“, on je Tuska nazvao „izaslanikom briselske birokratije, kojom snažno dominira Njemačka i koja sve brutalnije pokušava da stavi Poljsku pod svoju kontrolu“. Tusk je „briselski birokrata kojeg kontroliše Berlin“, kaže šef PiS-a. U jednom ranijem obraćanju, upozorio je da bi pobjeda Tuska značila „kraj Poljske“.
Vladina propagandna mašina odmah reaguje na svaku kritičku izjavu prema Poljskoj koja dolazi iz Njemačke, kako bi u zemlji održala antinjemačko raspoloženje. Desničarski propagandisti pritom koriste svaki oblik manipulacije. Posljednja žrtva bio je predsjednik Evropske narodne partije (EPP) Manfred Veber. U intervjuu za njemački javni servis ZDF, bavarski političar Veber stranku PiS je nazvao protivnikom.
Poljski mediji, bliski vladi, to su preveli riječju „neprijatelj“. I prešli u ofanzivu: „Napad na Poljsku“, glasi naslov katoličkog dnevnog lista „Naš Dzijenik“. Veber nas je „nazvao svojim neprijateljima. To je još jedna takva izjava. Dosta je!“, ogorčeno je izjavio Moravjecki u video-poruci. Poljski premijer izazvao je Vebera na televizijski duel, ali je šef EPP to odbio.
Tenkovi i borbeni avioni kao argumenti u kampanji
Pored odnosa sa Njemačkom, važnu ulogu za Kačinjskog igra i bezbjednosna politika. Kao odgovor na prijetnju iz Rusije, ministar odbrane Marijuš Blaščak snažno je ojačao i modernizovao poljsku vojsku. Poljska je u procesu instaliranja najnovije generacije PVO-sistema Patriot. Varšava je u SAD kupila borbene avione F-35 i tenkove Abrams. Ali, i sa tom omiljenom temom vlast ima problema. Nedavno su dva bjeloruska helikoptera narušila vazdušni prostor Poljske bez ikakve reakcije poljske protivvazdušne odbrane.
Vlada u Varšavi 15. avgusta 2023. ima priliku da popravi imidž oružanih snaga. Na taj dan, kada se tradicionalno slavi poljska pobjeda nad Crvenom armijom 1920. u glavnom gradu Poljske treba da se održi vojna parada. Moderno naoružanje treba da impresionira građane i da ih podstakne da stranci PiS povjere svoj glas.
Kako bi privukao više ljudi na birališta, Kačinjski je preuzeo trik Viktora Orbana. Kao i u Mađarskoj, zajedno sa parlamentarnim izborima treba da se održi i referendum o migracijama. To je tema s kojom je njegova stranka PiS profitirala na izborima 2015. godine. Ali, ovoga puta izgleda da je raspoloženje u zemlji manje antimigrantsko.
Tusk želi da mobiliše sa "maršem miliona"
Pošto su propali planovi opozicije da izađe na izbore sa zajedničkom listom, Tusk cilja na samostalan trijumf svoje stranke. Kako je rekao, njegova Građanska platforma (PO) mora da bude najjača snaga na izborima sa pet odsto prednosti, jer poljski izborni zakon favorizuje najjaču stranku.
Posljednji predizborni test liberalne opozicije prije glasanja biće „Marš miliona” 1. oktobra 2023. u Varšavi, na koji poziva Tusk. Fokus će biti na ženskim pravima. Tusk takođe opisuje parlamentarne izbore kao bitku između dobra i zla.
U većini anketa, PiS zauzima prvo mjesto, ali prednost u odnosu na PO se smanjila na samo nekoliko procentnih poena. Desničarska antisistemska partija Konfederacija, kao i potencijalni koalicioni partneri PO – Ljevica i Hrišćansko-demokratski savez „Polska2050/PSL“ značajno zaostaju.
Bonus video:
