Njemačka vlada je ove srijede (23. avgust) predstavila svoj nacrt Zakon o državljanstvu. Zakon koji je predložila ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer olakšaće dobijanje dvojnog državljanstva, kao i dodjelu državljanstva ljudima koji nisu iz Evropske unije. „Ova reforma pokazuje privrženost modernoj Njemačkoj“, rekla je Fezer predstavnicima medija u Berlinu.
Ministarka unutrašnjih poslova je istakla da reformu Zakona o državljanstvu treba posmatrati u kontekstu sveobuhvatne revizije nemačkog Zakona o imigraciji koja je uglavnom usmerena na podsticanje dobro kvalifikovanih radnika da dođu u Nemačku i nadoknade veliki manjak radne snage na tržištu rada.
„Moći ćemo da privučemo najkvalifikovanije ljude svijeta samo ako oni u dogledno vrijeme u potpunosti postanu dio našeg društva sa svim demokratskim pravima“, naglasila je Fezer. Riječ je o reformi koju je započela koalicija lijevog centra socijaldemokrata, zelenih i liberala, koja je na vlasti od jeseni 2021.
NE PROPUSTITE
U novom zakonu predviđene su sljedeće odredbe:
Imigrantima koji legalno žive u Njemačkoj biće dozvoljeno da podnesu zahtjev za državljanstvo nakon pet godina boravka, umjesto dosadašnjih osam, a ako imaju posebna dostignuća to se može svesti na samo tri godine
Djeca rođena u Njemačkoj od najmanje jednog roditelja koji pet ili više godina legalno živi u zemlji automatski će dobiti njemačko državljanstvo
Imigranti stariji od 67 godina moći će da polažu usmeni umjesto pismenog testa njemačkog jezika
Biće dozvoljeno više državljanstava
Ljudi koji žive isključivo od državne pomoći neće imati pravo na njemačko državljanstvo. Njemačko državljanstvo biće uskraćeno i ljudima koji su počinili antisemitska, rasistička, ksenofobična ili druga difamirajća krivična djela za koja se smatra da su „nepomirljiva sa privrženošću osnovama slobodnog demokratskog poretka“.
O novom zakonu će se raspravljati u parlamentu i mogao bi da stupi na snagu ove jeseni.
Više od jednog državljanstva
Prema njemačkom Ministarstvu unutrašnjih poslova, oko 14 odsto stanovništva nema njemački pasoš. To je nešto više od 12 miliona ljudi. Njih pet miliona već najmanje deset godina žive u Njemačkoj. U 2022. zahtjev za njemačko državljanstvo podnijelo je 168.545 ljudi, što je bilo ispod prosjeka Evropske unije.
Do sada je dvojno državljanstvo u Njemačkoj bilo moguće samo za državljane Evropske unije i Švajcarske, kao i za one čija zemlja porijekla ne dozvoljava da se odreknu državljanstva (npr. Iran, Avganistan, Maroko). Osim toga, uz njemački pasoš, svoj stari pasoš mogla su da zadrže djeca roditelja koji imaju dvojno državljanstvo, izbjeglice kojima se prijeti progonom u njihovoj domovini, te Izraelci. Sirijci koji su u Njemačku došli kao izbjeglice i za koje se smatra da su se dobro integrisali, takođe mogu brzo da dobiju njemačko državljanstvo.
Reforme će Njemačku svrstati u isti red sa drugim evropskim zemljama. U Evropskoj uniji, Švedska je imala najveću stopu dodjele državljanstva strancima koji žive u njoj. Godine 2020. švedsko državljanstvo dobilo je 8,6 odsto svih stranaca koji tamo žive. U Njemačkoj je stopa iznosila 1,1 odsto.
Prema njemačkom Saveznom zavodu za statistiku, u Njemačkoj trenutno živi oko 2,9 miliona ljudi s više od jednog državljanstva. To je oko 3,5 odsto stanovništva. Stvarni broj bi mogao biti veći, jer je procenat novih njemačkih državljana koji zadržavaju svoj originalni pasoš porastao na 69 procenata. U tome prednjače ljudi s poljskim, ruskim ili turskim pasošima.
Protivljenje promjenama
Opoziciona Hrišćansko-demokratska unija (CDU), partija desnog centra, koja je u prošlosti dosljedno blokirala sve reforme u ovoj oblasti, protivi se najavljenim promjenama. „Njemačko državljanstvo je nešto veoma dragocjeno i prema njemu treba postupati veoma pažljivo“, rekao je lider Demohrišćana Fridrih Merc za javni servis ARD u decembru 2022, kada je objavljen prvi Nacrt zakona.
Krajnje desničarska antiimigraciona partija Alternativa za Njemačku (AfD), strogo se protivi planiranim promjenama. Poslanik te stranke je u debati o državljanstvu koja je održana u Bundestagu maja ove godine, rekao da „dvije trećine Njemaca ne žele da se procedura dodjele državljanstva pojednostavi“ i da se baš u to vrijeme dešava „rasprodaja državljanstva“ koja prema njemu samo prikriva nedostatak integracije i „izmišlja“ statistiku.
Promjene su kasnile
Dojče vele je više puta izvještavao o planovima vlade, a u decembru 2022. intervjuisao je nekoliko osoba kojih se lično tiče ovo pitanje.
Na primjer, Mark Jang, koji je rekao da živi u Njemačkoj već 20 godina i da mu je odavno dosadila politička debata. „Tada bih bio najstrasniji njemački građanin kojeg ste mogli zamisliti“, rekao je on za DW. „Ali, odbio sam da dam svoj američki pasoš. Zadržavanje starog pasoša ne znači da imate podijeljene lojalnosti kao što to tvrde mnogi njemački konzervativci. To samo odražava ko ste vi zaista. Promjena je dosta zakasnila.“
„Zakon o njemačkom državljanstvu zasnovan je na principu izbjegavanja više državljanstava“, rekla je za DW u decembru Greta Agustini, njemačka pravnica specijalizovana za imigraciju. „Druge evropske zemlje, kao što su Italija, Švedska, Irska, Francuska i druge, dozvoljavaju dvojno državljanstvo i imaju manje birokratskih zakona u vezi sa ovim pitanjem“.
Mnogi klijenti koje je zastupala borili su se da pronađu način da dobiju njemačko državljanstvo. „Oni odbijaju da se odreknu državljanstva matične zemlje, ali žele i da steknu njemačko“, rekla je Agustini.
"Prekasno za generaciju gastarbajtera"
Grupa koja je osjetila efekat njemačkih zakona o državljanstvu jače nego bilo koja druga jeste turska zajednica. Veliki broj Turaka došao je u Njemačku šezdesetih, kada su zemlji bili potrebni radnici.
U to vrijeme, Zapadna Njemačka koja se brzo razvijala potpisala je ugovore s nekoliko država o regrutovanju „gastarbajtera“, uglavnom za nekvalifikovane poslove u industriji. Ubjedljivo najviše ih je došlo iz Turske, a procjenjuje se da sada u Njemačkoj živi oko tri miliona ljudi turskog porijekla, od kojih 1,45 miliona još uvijek ima tursko državljanstvo.
Aslihan Ješilkaja-Jurtbaj, jedan od lidera organizacije Turske zajednice u Njemačkoj (TGD), ocijenio je da su reforme došle „prekasno“ za mnoge iz te prvobitne generacije - „ali, bolje ikada nego nikad“.
„Za generaciju gastarbajtera ova reforma znači priznanje i poštovanje njihovih života i njihovog rada u ovoj zemlji i za nju“, rekao je Ješilkaja-Jurtbaj za DW. „Mislim da će se mnogi Turci druge i treće generacije osjećati osnaženim zbog toga jer su uvijek imali dilemu identiteta. Mnogi ljudi su ovo čekali i možda su izgubili nadu“, rekao je on. Dodao je da, ukoliko reforma zakona zaista dođe, očekuje da će mnogi njegovi sunarodnici postati njemački državljani.
Ješilkaja-Jurtbaj je rekao i da bi Njemačka bila drugačija zemlja da je do reforme došlo ranije. „Ljudi bi se više identifikovali s Njemačkom da je postojala ta mogućnost“, objasnio je on. „Siguran sam da bi ljudi bili politički zainteresovaniji i aktivniji u društvu da je ova prilika postojala pre 20 ili 30 godina.“
Mark Jang je takođe rekao da mu je sopstveno iskustvo omogućilo da nasluti šta su ljudi turskih korijena morali da trpe decenijama. On je dodao da je odgajao njemačku djecu, da nema namjeru da ode, i da će vjerovatno podnijeti zahtjev za njemačko državljanstvo kada reforme budu sprovedene.
„Podno bih zahtjev ako bi Njemačka dozvolila dvojno državljanstvo, ali sada bih to video mnogo više kao transakciju“, rekao je on. „Plaćao sam porez i jednog dana ću biti njemački penzioner, sviđalo se to lideru CDU Fridrihu Mercu ili ne. Možda bi se to promijenilo ako postanem Njemac, ali za sada je za mene vrijeme cvjetanja tevtonske ruže prohujalo.“
Bonus video:
