Poljakinje su na parlamentarnim izborima češće svoje glasove dale lijevo-liberalnim strankama nego muški birači. One odbacuju restriktivni zakon o abortusu i zahtijevaju da se više pažnje posveti pravima žena.
"Konačno postoji tračak nade u promjene", raduje se Vanda Kažor iz Varšave. Ona je na parlamentarnim izborima u Poljskoj 15. oktobra glasala za Ljevicu.
Ta stranka namjerava da uđe u koaliciju s opozicionim savezom Građanska koalicija (KO) i hrišćansko-demokratskom strankom Treći put (TD). One bi imale većinu u poljskom parlamentu, Sejmu, i skinule bi s vlasti stranku Pravo i pravda (PiS).
Žene kao 30-godišnja kulturološkinja Kažor očekuju od nove vlade da će se jače zauzimati za prava žena, između ostalog da će liberalizovati zakon o abortusu. Otkako je PiS prije tri godine pooštrila zakon, trudnoća smije da bude prekinuta samo u slučaju silovanja ili opasnosti po život ili zdravlje žene. Pooštravanje zakona tada je izazvalo veliki talas protesta.
"Ja jesam hrišćanka, ali sam ipak za slobodu odlučivanja", kaže Kažor u razgovoru za Dojče vele (DW). U njenom okruženju smatraju da je ona ekstremno lijevo orijentisana, između ostalog i zato što je 2020. učestvovala na demonstracijama žena protiv zakona o abortusu. Radi, pored ostalog, i kao urednica u katoličkom časopisu "Magazin Kontakt" i već godinama je aktivna u progresivnom Klubu katoličke inteligencije (KIK).
Iako se osjeća povezanom s Katoličkom crkvom, ona zagovara pravo na abortus do 12. nedjelje trudnoće.
"To ne bi dovelo do toga da bi odjednom sve žene abortirale. Restriktivni zakon nanosi veću štetu nego legalizacija abortusa", smatra ona.
Abortus – kontroverzna tema
Potpuno drugačije mišljenje zastupa Kinga Jurek, koja je već nekoliko godina aktivna u omladinskoj organizaciji desno-ekstremne i anarhističke stranke Konfederacja. Ona se slaže s pooštrenim zakonom o abortusu.
"Konfederacija u središte pažnje stavlja pravo pojedinca, dakle i nerođeno dijete mora da bude zaštićeno", kaže 20-godišnja studentkinja prava. Pritom se abortus ne tiče samo pogođene žene. "Ako žena želi da abortira, morao bi i otac djeteta da ima pravo da kaže svoje mišljenje."
Kinga Jurek je sa svojim mišljenjem o restriktivnom zakonu u manjini. Prema jednom ispitivanju internet-portala "OKO.Press", 75 odsto Poljaka zagovara legalizaciju abortusa do 12. nedjelje trudnoće.
Da li će žene opet biti izigrane?
Pooštravanje zakona o abortusu jedan je od razloga za gubitke stranke PiS na parlamentarnim izborima 15. oktobra, ocjenjuje za DW poljski politikolog Bartlomjej Biskup. Podrška toj partiji pala je sa 43,6 odsto u 2019. godini, na sadašnjih 35,4 procenta.
"Od toga sada profitira Ljevica za koju su većinom glasale žene i Građanska koalicija, koja se proteklih godina takođe okrenula više ulijevo", objašnjava Biskup.
Liberalna Građanska koalicija, koju predvodi bivši, a vjerovatno i budući predsjednik vlade Donald Tusk, morala bi i idućem legislativnom razdoblju "konačno nešto da učini kako ne bi ponovo izdala biračice", kaže Biskup, stručnjak s Varšavskog univerziteta. "Za vrijeme prošle vladavine, od 2007. do 2015, ona ništa nije učinila po pitanju abortusa."
Građanska koalicija, istina, obećava legalizaciju abortusa do 12. nedjelje trudnoće, ali Biskup ne vidi da za to u Sejmu postoji neophodna većina.
Koalicioni partner Treći put, a to je hrišćansko-konzervativna grupacija, "najvjerovatnije to neće da prihvati". Građanska koalicija i Ljevica, dakle, nemaju većinu za liberalizaciju restriktivnog zakona, kaže Biskup.
Rekordni odziv birača
Činjenica da politiku većinom vode muškarci i da odlučuju ne obazirući se na žene, da veliki protesti žena ništa nisu promijenili, kao i da se u izbornim programima stranaka gotovo uopšte ne vodi računa o pravima žena – to je posljednjih godina dovelo do smanjenja interesovanja žena za politiku. Nekoliko nedjelja prije izbora samo je polovina Poljakinja izjavljivala da će izađi na izbore.
Ipak, brojni apeli i kampanje, u kojima se aktivistkinje i poznate osobe pozivale na izlazak na izbore, okrenuli su taj trend gotovo u poslednjem trenutku. Na kraju je na izbore izašlo 74,7 odsto žena i 73,1 odsto muškaraca. Ukupna izlaznost od 74,4 odsto bila je najveće od pada komunizma 1989. godine.
Najviše žena je svoj glas ipak dalo PiS-u: 35,9 procenata. Naročito su žene starije od 60 godina glasale za PiS (52,8 odsto), dok su one između 18 i 29 godina PiS-u dale samo 14,4 odsto glasova. Građanskoj koaliciji žene su dale 32,5 procenata glasova.
Presudnu ulogu odigrale su zato male stranke. Naročito su Ljevica i Treći put profitirali od glasova mlađih žena. Ekstremna desnica dobila je veoma malo ženskih glasova i po glasovima žena ne bi ni ušla u parlament.
I nakon izbora ostaje borba
U idućem legislativnom razdoblju u Sejmu će biti 136 žena, što je najviše do sada. Ali, one ipak čine samo oko 30 odsto poslanika, jer poljski parlament ima 460 mjesta. I bez obzira na to što su žene ojačale lijevo-liberalni blok i doprinijele rušenju PiS-a, njihovi zahtjevi mogli bi ponovo da budu ignorisani.
Politikolog Biskup kaže da ni prava žena, ni socijalni programi, ne spadaju u prioritete vjerovatne buduće vlade sastavljene od lijevih liberala i demohrišćana. Možda će biti donijete odluke o manje kontroverznim temama, kao što su veća prava za roditelje djece s posebnim potrebama ili o obećanju Donalda Tuska da će podržati majke pri povratku na radno tržište.
Ipak, borba se za sada nastavlja kao i u predizbornoj kampanji. "Teže teme će doći na red tek na lokalnim i evropskim izborima na proljeće. A do tada će stranke nastojati da pokažu slogu. Ipak, s vremenom će se sve jasnije pokazivati razlike između tih stranaka", prognozira Biskup. Pitanje abortusa samo je jedan primjer za to.
Bonus video:
