Ruski predsjednik Vladimir Putin kazao je juče da je francuski lider Emanuel Makron prekinuo odnose sa njim, ali je ostavio prostor za obnavljanje tog odnosa, prenio je portal “Politiko”.
Prije rata u Ukrajini, Makron je pokušao da zauzme ulogu pregovarača između Zapada i Rusije - francuski predsjednik je putovao u Moskvu nekoliko nedjelja prije ruske invazije u posljednjem pokušaju smirivanja tenzija. Fotografije Makrona kako sjedi na suprotnoj strani dugog stola u Kremlju postale su popularan mim i mračan pokazatelj da Putin ne želi da pregovara, podsjeća briselski portal.
Juče, tokom godišnje konferencije na kojoj je četiri sata odgovarao na pitanja predstavnika medija i javnosti, novinar francuskog kanala TF1 je od Putina tražio da prokomentariše odnos sa Makronom.
Putin je kazao da su imali “prilično dobar radni odnos i bili smo spremni na dalju sradanju sa Francuskom povodom bilateralnih i globalnih tema”. Međutim, kazao je Putin, “u jednom trenutku francuski predsjednik je prekinuo odnos sa nama. To nijesmo učinili mi, niti ja. On je prekinuo odnose”. “Ukoliko postoji interesovanje za uspostavljanje odnosa, mi smo spremni. Ako ne, snaći ćemo se”, kazao je Putin i dodao: “Imamo druga posla”.
Ranije tokom konferencije, Putin je pohvalio slovačkog predsjednika Roberta Fica i mađarskog lidera Viktora Orbana, za koje je kazao da “nijesu proruski, već pronacionalni”, lideri. “Ostali svi zavise od velikog brata”, kazao je Putin, aludirajući na Sjedinjene Države.
Ruski predsjednik, koji će u martu sljedeće godine tražiti još jedan šestogodišnji predsjednički mandat, ponovo je zauzeo beskompromisan stav povodom rata u Ukrajini. On je, kako prenosi Rojters, kazao da će se borbe nastaviti dok Ukrajina ne bude “demilitarizovana”, “denacifikovana” i neutralna, osim ukoliko Kijev ne prihvati dogovor kojim bi ti ciljevi bili ostvareni.
“Mir će biti uspostavljen kada ostvarimo naše ciljeve... što se tiče demilitarizacije, ukoliko Ukrajinci ne žele dogovor - mi ćemo onda biti primorani da preduzmemo druge mjere, uključujući i vojne”, kazao je Putin. On je, takođe, istakao da su ruske snage preuzele inicijativu na frontu. “Praktično duž cijele linije konflikta, naše oružane snage skromno napreduju”, kazao je on.
Kazao da je pimijetio znake da zapadni entuzijazam za pružanje vojne i finansijske pomoći Ukrajini jenjava, ali da on vjeruje da će Kijev još neko vrijeme dobivati pomoć. Ponovio je tvrdnju da je širenje NATO-a na istok primoralo Rusiju na rat.
“Neobuzdana želja da se približi našim granicama, uzimanje Ukrajine u NATO, sve to dovelo je do ove tragedije”, rekao je.
Putin je izjavio da će ruska ekonomija, uzdrmana zapadnim sankcijama, ove godine rasti za 3,5%, ali je takođe naveo da bi godišnja inflacija mogla dostići 8%, okrivljujući vladu za nagli porast cijene jaja.
Dok je govorio, pitanja iz publike pojavljivala su se na gigantskom ekranu, a neka od njih su se odnosila na skupoću osnovnih namirnica.
Bonus video:
