Bad Išl je poznato turističko odredište u Austriji, pitoreskni alpski gradić u blizini Salcburga kuda je na odmor odlazilo i nekadašnje austrijsko plemstvo.
Turizam – i današnja poplava turista je i jedan od motiva mnogih od 300 kulturnih projekata koje priređuje Bad Išl zajedno s 22 okolna mjestašca koja su još 1997. uvrštena u Svjetsku kulturnu baštinu.
Kako objašnjava kuratorka tamošnjeg programa Elizabet Šveger, cilj je „osvjetliti pozitivne i negativne strane čitavog regiona, a ne tek od toga prirediti vatromet ili nekakav festival“.
No spektakla ipak mora biti: na otvaranju 20. januara nastupa Tom Nojvirt – mnogo poznatiji kao pobjednik(ca) Pjesme Evrovizije Končita Vurst koji potiče iz te regije, i to zajedno s reperima i horom jodlera sa hiljadu učesnika.
Drugi važni motiv kulturnih manifestacija je, osim prekrasnog krajolika, bio i razlog i bogatstva tog područja i poplave turista, a po tome je i Salcburg dobio ime – po nalazištima soli.
"Iznikli smo iz soli, od soli postali bogati, a sa njom idemo u budućnost", sažima Šveger. "Sad je vrijeme dodati još jedan element kao neophodan: kultura, ona je motor za suživot".
Svoje viđenje eksploatacije soli tog područja će prikazati i kineski umjetnik Ai Vejvej, a priređuje se i posebna manifestacija o zloupotrebi tamošnjih rudnika soli u nacističko doba - tamo su pokušali da sakriju umjetnine koje su poharali širom Evrope.
Kolijevka Estonije
Makar daleko veći, Tartu na istoku Estonije nije tako poznat. Zapravo je sa svojih sto hiljada stanovnika drugi po veličini grad zemlje. Tartu je prastari univerzitetski grad koji je pripadao udruženju hanzeatskih trgovačkih gradova još u ranom srednjem vijeku.
„Tartu je oduvijek bio centar nauke, obrazovanja i kulture u Estoniji“, hvali se gradonačelnik Urmar Klas.
To je jedan od najstarijih gradova čitavog Baltika, a tamo je bila i kolijevka nacionalne svjesti Estonaca, rodno mjesto festivala estonskih pjesama, kolijevka estonskog pozorišta i zapravo čitave države.
Upravo tamo je u februaru 1920. potpisan mirovni sporazum sa Sovjetskim Savezom - u kojem su komunisti iz Moskve priznali suverenost Estonije koja je i stvorena tek 1918.
No i kao u mnogim drugim sporazumima s Kremljom, tada ta nezavisnost nije dugo trajala tako da je, sasvim primjereno toj baltičkoj zemlji, glavni motiv manifestacija "umjetnost preživljavanja".
Otvaranje će biti 26. januara posebno komponovanom himnom Tartua kao "grada mlade krvi".
Ipak, u "umjetnosti preživljavanja" je i tamo bilo najvažnije biti duhovit: tako će se u ljeto održati manifestacija masovnog ljubljenja "Kissing Tartu", priređuje se i "Naked Truth" - festival polemika u sauni, a premijerno će se prikazati i predstava "Business as usual" o skandalu s pranjem novca Danske Bank u Estoniji.
U avgustu će biti održan i Tartu Pride - od ove nove godine je i u Estoniji zakonom dozvoljen istopolni brak.
Polarna Evropa
Treća kulturna prijestonica Evrope, norveški Bodo, poseban je barem iz dva razloga: on leži sasvim na sjeveru uz zapadnu obalu Norveške i time će biti prva prijestonica koja se nalazi iznad Polarnog kruga.
Druga je osobitost prostora u kojem će se biti održano više od hiljadu manifestacija: one će biti širom goleme regije Nordlanda koja se prostire na oko 800 kilometara.
I tamo je zadivljujuća ljepota arktičke prirode jedna od glavnih atrakcija kojom se organizatori nadaju da će u 2024. privući pola miliona posjetilaca. Zato je i odnos prema prirodi i održivost jedan od glavnih motiva i Bodo želi da bude "najodrživija" kulturna prijestonica ikada.
"Bodø2024" je najveća kulturna manifestacija koja je ikad priređena u tom dijelu Norveške. Tako će posebno mjesto imati kultura Sama, indigenog stanovništva tog područja, ali isto tako je to i kultura današnjice.
Tako će već na otvaranju 3. februara biti priređen spektakl na plivajućoj pozornici u luci Bodoa, a posebna manifestacija će biti održana i 22. juna, na dan koji tako sjeverno nema noć.
Posebne manifestacije svjetla će pak biti priređene sledećeg novembra i decembra kad Sunce jedva uopšte izlazi.
Bonus video:
