Putnici dolaze u velikom broju, autobusima, biciklima i kamp kombijima. Stoje na ivici vode i u čudu posmatraju ledene sante koje plutaju pred njima - neke su bijele kao snijeg, a neke imaju tamnoplavi odsjaj. Zastane im dah kada se komad odlomi i prevrne u hladnu tirkiznu vodu.
Glečerska laguna Jokulsarlon na jugoistoku Islanda je jedna od glavnih atrakcija u zemlji. Ona je takođe upečatljivo upozorenje na očekivani nestanak glečera, razarajuću posljedicu klimatskih promjena u zemlji gdje su ove usporene rijeke leda kulturno i društveno mjerilo.
Izgleda kao da je stara više vjekova, ali laguna se pojavila tek sredinom tridesetih godina prošlog vijeka, kada je glečer Breidamerkurjokul počeo da se povlači. Proglašen za rezervat prirode u julu, sada je najdublje jezero u zemlji i svakodnevno raste.
Vatnajokul, najveća evropska ledena kapa i izvor Breidamerkurjokula, brzo se smanjuje usljed porasta globalnih temperatura i može potpuno nestati za 200 godina, kažu naučnici. Ostali glečeri mogu nestati mnogo ranije.
„Svi glečeri na Islandu se povlače tempom bez presedana“ kaže je Odur Sigurdson, geolog iz Islandskog meteorološkog zavoda (IMO), koji ih proučava 30 godina.
Blizu deset ledenika sa imenima, kao i mnogi neimenovani, već su nestali, rekao je za Rojters.
Njihov nestanak, prema IMO-u, najava je dubokih promjena u vremenskim obrascima Islanda, tokovima vode, flori i fauni, vulkanskim aktivnostima i kopnenoj masi.
Island postaje zeleniji, a njegova kopnena masa raste dok klimatske promjene uzimaju maha, kažu naučnici, što izaziva ekonomske i druge posljedice.
Ali, za mnoge Islanđane - koji vole da svoju domovinu zovu „Zemlja vatre i leda“, u čast glečerima i vulkanima koji su stvorili njen zapanjujući, nestvarni pejzaž - gubitak njihovih glečera je duboko ličan.
„Srce mi se cijepa dok gledam kako nestaju“, kaže Agnes Gunarsdotir, izvršna direktorka muzeja Perlan u glavnom gradu Rejkjaviku. Tu je priređena izložba o glečerima i ledenim pećinama u cilju edukacije turista i stanovnika o uticaju klimatskih promjena na životnu sredinu.
Gunarsdotir pamti da je Vatnajokul bio mnogo veći kada je išla kod babe i djeda na selo. „Ovo se dešava tokom našeg životnog vijeka. Mijenja se tako brzo - to je zastrašujuće“, rekla je.
Gudmundur Ogmundson, menadžer sjeverne teritorije nacionalnog parka Vatnajokul, fotografisao je proteklih šest godina Skaftafelsjokul, još jedan glečer Vatnajokula, sa vidikovca na njegovog zapadnoj strani.
Dio glečera se jasno vidio na fotografiji 2012, ali se jedva pojavljuje na slici ove godine. Ogmundson se plaši da će do sljedeće godine potpuno nestati.
„Postoji nešto tako veličanstveno u vezi sa glečerima, a onda vidite da nestaju. To je tužno“, kaže za Rojters.
Ova zemlja sve brže gubi led. Tokom dvadesetog vijeka, nestalo je oko 10 procenata, a onda tri odsto samo u prvoj deceniji ovog vijeka. Naučnici kažu da je za to u velikoj mjeri odgovoran porast temperature, naročito tokom ljeta.
Podaci o temperaturama dvjesta godina unazad pokazuju sporadične periode zagrijavanja. Ali, u 21. vijeku, veliki djelovi Islanda su vjerovatno imali najtoplije godine od kada je zemlja naseljena, izjavio je Haldor Bjornson, lider grupe za istraživanje klimatskih promjena u IMO-u.
Glečeri su najveći rezervoari vode na Islandu. Pokrivajući najmanje 10 odsto njegove površine, oni ovoj maloj državi - u kojoj živi samo 330.000 ljudi ispod Arktičkog kruga - obezbjeđuju puno čiste energije i spektakularnih vodopada.
Oni privlače sve veći broj turista, kojih je 2015. godine bilo 1,3 miliona, u odnosu na 320.000 u 2005. godine.
Neke od najvećih elektrana na Islandu zavise od rijeka koje se napajaju iz glečera. Kako se glečeri tope, sve više vode teče u hidroelektrane, ali se predviđa da će u kasnijem dijelu ovog vijeka zapremina vode početi da se smanjuje, rekao je Bjornson.
I dok zemlje daleko južnije strahuju zbog gubitka zemljišta usljed porasta nivoa mora i topljenja glečera, u nekim djelovima Islanda opada nivo mora.
Proređivanje velikih glečera, kao što je Vatnajokul, smanjuje opterećenje na Zemljinu koru blizu ledenih masa, što dovodi do njenog podizanja.
Studija iz 2015. godine, u kojoj su korišteni podaci iz GPS prijemnika, otkrila je da djelovi jugoistočnog Islanda rastu za oko 3,5 cm godišnje zbog ubrzanog gubitka leda.
U Hofnu, luci na jugoistoku Islanda, podizanje iznosi centimetar godišnje, što znači metar po vijeku.
„Teško da postoji razuman porast nivoa mora koji će sustići taj tempo“, kaže Bjornson.
Lučki kanal Hofna je postao plići zbog nanosa naslaga, čime je teže doći do mora - a možda postoje i druge nepredviđene komplikacije, smatraju stručnjaci.
Očekuje se da će se i vulkanska aktivnost povećati, jer otapanje glečera smanjuje pritisak na vulkanske sisteme, kažu naučnici.
Erupcija vulkana ispod glečera može izazvati značajno topljenje leda, što bi dovelo do poplava istorijskih razmjera, navodi Sigurdson.
Ove „jokulhlaups“, vrsta glečerskih poplava, mijenjanju pejzaž, uništavaju vegetaciju i ugrožavaju živote, kao i infrastrukturu, uključujući hidroelektrane duž rijeka koje se napajaju iz glečera.
Možda je teško zamisliti Island bez njegovih prepoznatljivih glečera, koji su ovjekovječeni u srednjovjekovnim sagama i književnim djelima kao što je „Put u središte Zemlje“ Žila Verna. Ali, njihov nestanak je neizbježan, rekao je Sigurdson.
Čak i da se odmah zaustave emisije gasova sa efektom staklene bašte koje zagrijavaju planetu, glečeri će svakako nestati, zajedno sa bogatstvom informacija - jer će se nastaviti rast globalnih temperatura, kaže on.
Led sadrži „hiljade godina istorije“ o vulkanima i klimi, naglasio je, i obuhvata „čitavu istoriju Islanđana“.
„Očekujemo da glečeri potpuno nestanu u roku od 200 godina, tako da svake godine gubimo pet godina istorije“, kaže Sigurdson. „Njihova istorija je nešto što moramo spasiti prije nego što se istope.“
Još ne postoji strategija za odgovor na promjene klime
Island još nema nacionalnu strategiju za prilagođavanje uticajima klimatskih promjena, uključujući topljenje glečera. Država radi na programu prilagođavanja koji vodi IMO, saopštilo je Ministarstvo za životnu sredinu i prirodne resurse.
Na kraći rok, očekuje se da će efekti klimatskih promjena donijeti neke ekonomske koristi za Island, prema mišljenju stručnjaka. Veće temperature mogu omogućiti uzgoj žitarica i povećati proizvodnju energije, a mogu se pojaviti i nove vrste ribe.
Međutim, Smari Makarti, poslanik Piratske stranke koja predstavlja južnu izbornu jedinicu, uključujući Hofn, kaže da se premalo pažnje posvećuje prilagođavanju.
„Island ima razumno dobre planove za smanjenje emisija CO2, ali nisam vidio ništa o tome kako se baviti neizbježnim efektima klimatskih promjena, čak ni odgovarajući popis očekivanih efekata“, rekao je. Za gradove kao što je Hofn, koji žive od ribarstva, mogućnost zatvaranja luke je „egzistencijalni rizik“ kojim se vlada još nije pozabavila, dodao je Makarti.
Ipak, postoje neki potezi u cilju prilagođavanja.
Geolog Sigurdson je rekao da IMO radi na tome da predvidi koje rijeke će u bližoj budućnosti mijenjati pravac kako bi se mogla prilagoditi infrastruktura.
U međuvremenu, nacionalna energetska kompanija Landsvirkjun je u 2015. godini predstavila planove za proširenje skladišnih kapaciteta u nekim rezervoarima kako bi odgovorili na povećani protok vode i klimatske uticaje.
Prevela i priredila: Angelina Šofranac
Bonus video:
