Njemački ministar finansija Kristijan Lindner izašao je juče pred hiljade ljutitih poljoprivrednika koji protestuju zbog rasta poreza i kazao im da više nema novca za subvencije.
Berlin je, kako prenosi Rojters, skoro paralisan demonstracijama u okviru kojih je traktorima i kamionima zakrčen saobraćaj u prijestonici u koju su stigle desetine hiljada poljoprivrednika, kako bi zaokružili nedjelju protesta zbog poreza koji su postali okosnica nezadovoljstva prema vladi.
“Ne mogu vam obećati više državne pomoći iz saveznog budžeta”, kazao je Lindner demonstrantima sa bine ispred Brandenburške kapije. “Ali možemo se zajedno boriti kako biste vi uživali veću slobodu i poštovanje za vaš rad”.
Protesti su dodatno povećali pritisak na koaliciju kancelara Olafa Šolca dok se bori da riješi budžetni haos i suzbije uspon desničara.
Njemačka prolazi kroz dvogodišnju recesiju, nakon što se njen ekonomski rast smanjio tokom 2023. godine usljed uticaja povećanih troškova energije i slabije industrijske potražnje. Njemački državni zavod za statistiku saopštio je da su “višestruke krize” koje su uticale na ekonomiju doprinijele padu BDP-a za 0,3% u 2023. godini u poređenju sa prethodnom godinom, dok su više kamatne stope i povećani životni troškovi uzeli svoj danak.
Njemačka ekonomija bila je 0,7% veća u 2023. godini u poređenju sa 2019. prije početka pandemije. Međutim, analitičari tvrde da će se u najboljem slučaju najveća evropska ekonomija u 2024. suočiti sa još jednom godinom stagnacije, sa povećanim rizikom od drugog uzastopnog godišnjeg smanjenja proizvodnje.
Među razvijenim ekonomijama očekuje se da će Njemačka ove godine imati jedan od najslabijih učinaka, sa predviđenim rastom od 0,8% prema prognozama EU iz novembru. Stručnjaci su, kako prenosi britanski “Gardijan” kazali da je ekonomija zemlje u “permanentnom režimu krize” zbog problema u lancu snabdijevanja, trajnih inflacionih pritisaka, slabije globalne potražnje za proizvodima i povećanih kamatnih stopa koje opterećuju nacionalni proizvod.
U naporu da ublaži nezadovoljstvo poljoprivrednika, vlada je već objavila da će zadržati povrat poreza na nove poljoprivredna vozila i postepeno ukidati subvencije za poljoprivredni dizel tokom nekoliko godina. Međutim, poljoprivrednici, uz glasnu podršku opozicionih konzervativaca i desničarskih grupa tvrde da to nije dovoljno.
“Poštujem svakog političara koji je spreman da dođe kod nas”, kazao je predsjednik sindikata poljoprivrednika Joakim Rukvajd, koji je juče u nekoliko navrata morao da uzme mikrofon od Lindnera i zamoli okupljene da prestanu da mu zvižde i da ga saslušaju.
Lindner koji sebe opisuje kao čovjeka sa sela koji je svojevremeno čistio štale nastojao je, mada bezuspješno, da pridobije poljoprivrednike upoređujući njihove mirne proteste u Berlinu s ponašanjem aktivista za klimu koji su prskali boju po Brandenburškoj kapiji, “simbolu njemačkog nacionalnog jedinstva”.
Međutim, on je kazao da je ono malo novca koliko imaju na raspolaganju potrebno za dugo zanemarene investicije u škole i puteve i za subvencije za industrijsku energiju.
Zviždanje se naročito pojačalo kada je Lindner kazao da je novac potreban i zbog rata u Ukrajini.
“Sa ratom u Ukrajini, mir i sloboda u Evropi su ponovo ugroženi, stoga treba ponovo da investiramo u našu bezbjednost”, kazao je on.
Poremećaji izazvani brojnim protestima i štrajkom željezničara prošle nedjelje nanose ozbiljnu štetu rejtingu partija u vladajućoj koaliciji, dok raste podrška desničarskoj Alternativi za Njemačku, pokazala su istraživanja.
Nezadovoljstvo zbog visokih troškova energije i konkurencije ukrajinskog žita proteklih mjeseci je podstaklo proteste širom Evrope. Rumunski poljoprivrednici su juče takođe protestovali blizu granice sa Ukrajinom, ključne tranzitne rute za ratne napore Kijeva, kako bi naglasili svoj zahtjev za većom podrškom javnosti.
Istočne članice Evropske unije zahtijevaju od EU da uvede namete na uvoz ukrajinskog žita, navodeći kao razlog nelojalnu konkurenciju, saopštilo je juče mađarsko ministarstvo poljoprivrede.
Saopšteno je da su ministarstva poljoprivrede Bugarske, Poljske, Mađarske, Rumunije i Slovačke uputila pismo Evropskoj komisiji zahtijevajući mjere, ističući da zbog jeftinijih poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine oni ne mogu da plasiraju svoju robu na izvoznim tržištima.
Bonus video:
