Populističke desničarske partije su na putu da na evropskim izborima u junu ostvare velike uspjehe širom kontinenta, dok će stranke lijevog centra i zelene partije izgubiti poslanička mjesta, što će pomjeriti ravnotežu u Evropskom parlamentu udesno, pokazuje istraživanje Evropskog savjeta za spoljne odnose (ECFR).
Od Evropskog parlamenta sa takvim sastavom se može očekivati da će se zalagati za tvrđi stav po pitanju politike proširenja, ocijenio je ECFR, istakavši da će rezultati izbora imati značajne posljedice na sposobnost Evropske komisije i Savjeta Evropske unije (EU) da sprovode odluke i obaveze, prije svega u oblasti spoljne politike i životne sredine.
ECFR predviđa da će radikalne desničarske partije vjerovatno završiti na prvom mjestu u devet zemalja članica – Austriji, Belgiji, Češkoj, Francuskoj, Mađarskoj, Italiji, Holandiji, Poljskoj i Slovačkoj.
Na drugom ili trećem mestu će biti u još devet država – Bugarskoj, Estonjij, Finskoj, Njemačkoj, Letoniji, Portugalu, Rumuniji, Španiji i Švedskoj.
Rezultat toga bi bio da populistička desna koalicija hrišćanskih demokrata, konzervativaca i radikalno desnih poslanika prvi put ima većinu u Evropskom parlamentu.
Promjene u političkim grupama i koalicijama, ocjenjuje ECFR, uticaće na političku agendu EU i pravac budućeg evropskog zakonodavstva.
To "oštro skretanje udesno" će imati posebno velike posljedice na evropske politike u vezi sa životnom sredinom, jer će se nova većina vjerovatno suprotstaviti ambicioznim mjerama EU u borbi protiv klimatskih promjena.
"Može se očekivati da će sljedeći Evropski parlament blokirati zakonodavstvo neophodno za implementaciju politički teške sljedeće faze Zelenog dogovora – koji utiče na klimatski suverenitet EU – i založiti se za čvršći stav po pitanju drugih područja suvereniteta EU, uključujući migraciju, proširenje i podršku Ukrajini", ocijenio je ECFR.
Istraživanje pokazuje da će dvije najveće političke grupe u EP – Evropska narodna partija (EPP) i Savez socijalista i demokrata (S&D) vjerovatno nastaviti da gube poslanička mjesta, kao i Obnovimo Evropu i Zeleni.
Iako se očekuje da EPP ostane najveća politička grupa u parlamentu i da zadrži moć određivanja agende i odlučivanja o izboru narednog predsjednika Evropske komisije, ECFR predviđa da će populistička desnica biti najveći pobjednik izbora.
Krajnje desna grupa Identitet i demokratija (ID) će prema projekcijama dobiti još 40 mjesta u EP čime će, sa gotovo 100 poslanika, biti treća po snazi grupa u novom sazivu.
Zajedno sa Evropskim konzervativcima i reformistima (ECR), koji bi mogli da dobiju 85 mjesta, imali bi 25 odsto poslaničkih mjesta, što bi bilo prvi put da zajedno imaju više mjesta nego EPP ili S&D.
Izbori za EP neće imati posljedice samo na politiku na nivou EU, nego i na domaću politiku u mnogim zemljama.
"Rezultati naše analize treba da kreatorima evropske politike posluže kao poziv na buđenje o tome šta je na kocki na izborima za Evropski parlament 2024. Implikacije ovog glasanja su dalekosežne za geopolitički pravac Evropskog savjeta i Evropske komisije od 2024", istakao je ECFR.
Bonus video:
