Albanski parlament je, kako se i očekivalo, prihvatio sporazum o migracijama s Italijom. To znači da italijanske vlasti mogu ubuduće ljude koje spasu na Sredozemnom moru direktno da prebace u Albaniju. Tamo će oni u izbjegličkim logorima, koje će voditi italijanske vlasti, moći da podnesu zahtjev za dobijanje azila i da čekaju odluku o svom zahtjevu. A italijanske vlasti će moći, ako se odluče za to, brzo da ih vrate u zemlje njihovog porijekla.
Parlament u Tirani prihvatio je odgovarajući zakon glasovima vladajuće Socijalističke partije premijera Edija Rame i manje stranke, PDIU. Za Zakon je glasalo 77 od 140 poslanika. Desničarski orijentisana opozicija bojkotovala je glasanje, a kasnije je saopštila da taj sporazum ugrožava „nacionalnu bezbjednost, teritorijalnu cjelovitost i javne interese“.
„Podijeliti teret sa EU“
Premijer Rama izjavio je da se radi o „podjeli tereta“ s Evropskom unijom i da važnost sporazuma „nadilazi tradicionalnu podjelu na ljevicu i desnicu“. On je sporazum označio kao „gest solidarnosti“ s Italijom koja je devedesetih godina prošlog vijeka, nakon pada komunističkog režima, prihvatila na hiljade Albanaca.
Plan zbrinjavanja izbjeglica i migranata odobrio je i Ustavni sud u Tirani. On je zaključio da činjenica da će u centrima za azil da važe italijanski zakoni ne krši suverenitet Albanije. Plan je podržala i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen. Albanija je od 2014. zemlja-kandidat za pristup Evropskoj uniji.
Godišnje 36.000 migranata
Za prvi prihvat migranata trebalo bi da služi centar ograđen bodljikavom žicom u lučkom gradu Šenđinu. Tamo bi trebalo da budu obavljeni prvi medicinski pregledi i prva provjera mogućnosti tih migranata da dobiju azil.
Odatle bi migranti onda trebalo da budu prebacivani u izbjeglički centar u sedam kilometara udaljenom Đaderu, u unutrašnjosti, u kojem može da bude smješteno do 3.000 ljudi. Prema italijanskim procjenama, kroz taj centar bi godišnje moglo da prođe 36.000 migranata, što znači da bi oni tamo boravili najviše mjesec dana. Centrima će upravljati italijanske vlasti, one će se brinuti i za bezbjednost, a Italija će snositi i sve troškove. Albanska policija pomagaće samo u spoljnom obezbjeđenju.
U izbjegličkim logorima neće biti smiještane osobe kojima je potrebna posebna zaštita, recimo maloljetnici bez pratnje, trudnice, invalidi, starije osobe ili žrtve trgovine ljudima, kažu u Rimu. Centri u Albaniji nisu predviđeni ni za one migrante koji čamcima dođu do italijanske obale ili koje spase civilni brodovi, nego samo za one koje italijanske vlasti nađu u međunarodnim vodama i spasu ih.
Aktivisti strahuju od ilegalnog zatvaranja
Aktivisti za ljudska prava kritikuju te planove. Oni tvrde da takvi postupci italijanskih vlasti podrazumevaju ilegalno zatvaranje. Osim toga, kažu i da premijer Albanije Rama nije djelovao transparentno i da se o tome nije javno raspravljalo. Organizacija za ljudska Međunarodni komitet spasa (International Rescue Committee, IRC) ocjenjuje da je sporazum „nehuman“, a Amnesti internešenal (Amnesty International) da je „nelegalan i nesprovodljiv“.
U Rimu su oba doma parlamenta već odobrila sporazum. Italija je nastojala da dobije podršku drugih članica EU u zbrinjavanju sve većeg broja migranata. Prema podacima tamošnjeg Ministarstva unutrašnjih poslova, broj migranata koji su stigli u Italiju porastao je 2023. za 50 odsto u poređenju s 2022. godinom. U Italiju je prošle godine stiglo 155.750 migranata, među kojima je bilo više od 17.000 maloljetnika bez pratnje.
Bonus video:
