BR: Za poslanike Bundestaga iz AfD radi više ekstremnih desničara, neonacista...

Novinari javnog servisa BR uspjeli su da dođu u posjed više internih spiskova imena iz Bundestaga. Osim toga, tim novinara imao je uvid i u aktuelne registre zaposlenih iz poslaničke grupe Alternative za Njemačku. Na taj način, oni su identifikovali više od 500 osoba koje, prema dostupnim informacijama, rade za poslanike AfD-a u Bundestagu i istražio je njihove biografije

2936 pregleda 3 komentar(a)
AfD (Ilustracija), Foto: Shutterstock
AfD (Ilustracija), Foto: Shutterstock

Za poslanike Bundestaga iz redova Alternative za Njemačku (AfD) radi više osoba iz ekstremno desničarskog spektra nego što je do sada bilo poznato, pokazuju istraživanja Bavarske radio-televizije. Kako navodi taj javni servis, poslanička grupa AfD-a zapošljava više od stotinu saradnica i saradnika aktivnih u organizacijama koje su od strane njemačkih službi za zaštitu ustava kvalifikovane kao ekstremno desničarske. Među njima su i aktivisti bliski "Identitarnom pokretu", ideološki vođe iz redova "Nove desnice" i više neonacista.

Ne zna se tačan broj saradnika

Nije poznato tačno koliko saradnika zapošljava 78 poslanika AfD-a, samo nekolicina njih navodi članove svog tima na svojoj veb-stranici. Administracija Bundestaga o tome ne iznosi podatke, a poslanička grupa AfD-a sama navodi da ima 182 zaposlenih saradnika, što je stanje od 16. februara ove godine.

Novinari javnog servisa BR uspjeli su da dođu u posjed više internih spiskova imena iz Bundestaga. Osim toga, tim novinara imao je uvid i u aktuelne registre zaposlenih iz poslaničke grupe Alternative za Njemačku. Na taj način, oni su identifikovali više od 500 osoba koje, prema dostupnim informacijama, rade za poslanike AfD-a u Bundestagu i istražio je njihove biografije.

Među njima su osobe čija imena se spominju u izvještajima službi za zaštitu ustava, pa i one koje zauzimaju vodeće pozicije u organizacijama koje su bile u fokusu službi bezbjednosti. Identifikovani su recimo i učesnici neonacističkih marševa u Kemnicu, Dortmundu, Drezdenu, Magdeburgu i Cvikauu.

Veze s "Građanima Rajha" i "Kverdenkerima"

Na spiskovima su i osobe koje su bile povezane sa grupom "Građani Rajha" ili ekstremno desničarskom grupom "Završna bitka". Tu su i neki od osnivača lokalnih ogranaka "Pegide" koji su organizovali demonstracije tzv. "Kverdenkera", pobornika teorija zavjere, kako navodi BR.

Više od polovine poslanika AfD-a zapošljava osobe aktivne u organizacijama koje su službe za zaštitu ustava kvalifikovale kao ekstremno desničarske. Prema istraživanju BR, među njima su i lideri poslaničke grupe frakcije u Bundestagu, Alis Vajdel i Tino Krupala.

Novinari su zatražili od poslaničke grupe, poslanika i njihovih saradnika da o tome iznsu svoj stav, ali većina upita ostala je bez odgovora. Neki poslanici su pak dovodili u pitanje nezavisnost službi za zaštitu ustava.

Više od 30 miliona eura godišnje

Iz poslaničke grupe su naveli da se iz "razloga zaštite podataka i poštovanja prava na privatnost" neće izjašnjavati. Takođe, kako navodi grupa, kvalifikacija Službe za zaštitu ustava "u osnovi je samo mjera te određene agencije", a ona, kako se dodaje, ne podrazumijeva "automatske pravne posljedice".

AfD-ovoj grupi i njenim poslanicima stoji na raspolaganju više od 30 miliona eura godišnje za plaćanje saradnika. Potpredsjednica njemačkog Bundestaga, Katrin Gering-Ekardt iz redova vladajućih Zelenih, ocijenila je za BR da saradnici poslanika sa vezama u ekstremno desničarskim krugovima predstavljaju opasnost i da je njihova namjera da "iznutra podrivaju demokratiju".

Rezultati istraživanja su, kaže, "uznemirujući". Trebalo bi razmisliti, kako je istakla Gering-Ekart, da li bi neprijatelji ustava koji rade u Bundestagu trebalo i dalje da budu plaćani novcem poreskih obveznika. "To bi trebalo da promijenimo. Ne možemo to tek tako da pustimo da se nastavi."

Pripadnici "Nove desnice"

Posebno u oči upadaju akteri iz tzv. "Nove desnice". Riječ je o struji u desnom ekstremizmu koja se zalaže za ideološko obnavljanje nakon nacionalsocijalizma. U aktivnosti "Nove desnice" spada izdavanje različitih časopisa, oni imaju izdavačke kuće, trustove mozgova, udruženja i aktivističke grupe. Predstavnici "Nove desnice" sebe smatraju "pretečom AfD-a".

"Novoj desnici" pripada, na primjer, i udruženje "Jedan odsto", koje se predstavlja kao "najveća patriotska građanska mreža u Njemačkoj". Njeni pripadnici prikupljaju donacije i njima podržavaju aktiviste iz desnog spektra. Savezna služba za zaštitu ustava je prošle godine grupu "Jedan odsto" klasifikovala kao "provjereno desničarsku tendenciju".

Savezna služba to udruženje opisuje kao "agenciju za podršku projektima i umrežavanje", čije kampanje "paušalno omalovažavaju migrante". Prema podacima iz registra udruženja, jedan od članova upravnog odbora "Jedan odsto" je Džon Hoever.

Borilački sportovi s neonacistima

Prema informacijama Bavarske radiotelevizije, Hoever radi za poslanika u Bundestagu Sebastijana Mincenmajera iz pokrajine Porajnje Palatinat. Hoever je uspostavio kontakte sa svojim istomišljenicima, od italijanskih fašista, preko "Identitarnog pokreta", pa do AfD-a.

Na fotografijama koje su u posjedu BR vidi se on kako 2021. godine u Berlinu trenira borilačke veštine s neonacistima iz stranke NPD, koja se prošle godine preimenovala u "Domovina".

Takođe postoje video-snimci koji prikazuju Hoevera u fizičkim sukobima s ljevičarskim demonstrantima u amfiteatru Univerziteta u Magdeburgu u januaru 2017. Hoever i Mincenmajer nisu odgovorili na upite novinara, a o tome se nije iznasila ni grupa "Jedan odsto".

Novinari BR identifikovali su pet saradnika AfD-a u Bundestagu koji imaju bliske veze s "Jedan odsto". Takođe, u Bundestagu rade i autori novodesničarskog časopisa "Secesija", izdavačke kuće "Antaios", kao i časopisa "Kompakt".

Sve te strukture nadgleda Savezna služba za zaštitu ustava. U Bundestagu ukupno radi oko 20 osoba s jakim vezama s organizacijama "Nove desnice", uključujući i one koji su nastupali kao referenti u ekstremno desničarskom "Institutu za državnu politiku" iz Šnelrode.

Oko 25 osoba iz "Mlade Alternative"

Poslanici Alternative za Njemačku u Bundestagu zapošljavaju i osobe koje su čak i u samoj stranci bile previše ekstremne. Tako na vratima jedne kancelarije u Bundestagu stoji natpis s imenom Franka Pazemana. On je u prethodnom sazivu i sam bio poslanik AfD-a, a 2020. godine je isključen iz stranke.

U postupku isključenja optužen je za ponašanje koje "šteti stranci", kao i za antisemitizam. Prema natpisu na vratima, on sada radi za poslanika Jirgena Pola. Paseman i Pol takođe nisu odgovorili na upit novinara.

I Marvin Nojman radi kod jednog poslanika AfD-a. Taj bivši predsjednik "Mlade Alternative", podmlatka AfD-a, pod pritiskom je 2021. godine napustio stranku. Teretio se, između ostalog, za izjavu o "bijeloj prevlasti". Danas radi za Hanesa Gnauka iz Brandenburga. Ni Nojman, ni Gnauk nisu odgovorili na upite novinara.

"Provjereno desničarske težnje"

Služba za zaštitu ustava "Mladu Alternativu" (JA) klasifikuje kao "provjereno ekstremno desničarsku težnju", a ta organizacija se protiv toga trenutno brani pred sudom. Prema istraživanjima novinara, oko 25 članova "Mlade Alternative" radi za poslaničku grupu AfD-a, odnosno njene poslanike u Bundestagu. Tamo radi i nekoliko osoba koje su bile članovi JA, a sada su starije od 35 godina. Članstvo, naime, prema statutu, ističe kada neka osoba napuni 35 godina.

I pokrajinski odbori AfD-a u Saksoniji, Saksoniji-Anhalt i Tiringiji klasifikovani su od strane nadležnih službi za zaštitu ustava u tim pokrajinama kao ekstremno desničarski. Desetine članova iz tih pokrajinskih odbora sada rade za AfD-ove poslanike. Mnogi od njih aktivni su u različitim protivustavnim strukturama, tvrde novinari BR.

U vrijeme kada službe za zaštitu ustava sve više imaju u fokusu AfD, a političari vladajuće koalicije, kao i opozicija trenutno raspravljaju o zabrani Alternative za Njemačku, BR objavljuje istraživanje koje po prvi put pokazuje u kojoj mjeri je AfD neprijateljima ustava omogućio pristup njemačkom parlamentu.

Profesor političkih nauka Armin Fal-Traugber, koji je do 2004. godine bio referent za desničarski ekstremizam u Saveznoj službi za zaštitu ustava, u razgovoru za javni servis ARD ukazuje da je problem "što zaista u organizacionom srcu demokratije u Saveznoj Republici Njemačkoj sjede desničarski ekstremisti". Oni tamo, kako kaže, mogu da "vrše uticaj i šire propagandu".

Aktivisti "Identitarnog pokreta"

Jedan od službenika čak ima zabranu pristupa zgradama Bundestaga: Mario Miler radi za Jana Vencela Šmita, poslanika iz pokrajine Saksonija-Anhalt. U januaru je istraživački tim "Korektiv" izvijestio da je Miler bio jedan od govornika na takozvanom "tajnom sastanku" u Potsdamu. Objavljivanje informacija o tom sastanku podstaklo je brojne masovne proteste u Njemačkoj.

Sam Miler je još od prije dvadesetak godina prisutan na ekstremno desničarskoj sceni, a više puta je i osuđen zbog krivičnih djela vezanih za fizičke povrede. O njegovom angažovanju u Bundestagu prvi je izvještavao list "Velt“".

Novinarima BR dostupne su fotografije na kojima se Miler vidi u okruženju "Mladih nacionalnih demokrata", kako se ranije zvao podmladak NPD-a. Kasnije se Miler probio kao istaknuti član "Identitarnog pokreta", mreže aktivista "Nove desnice".

Savezni ured za zaštitu ustava klasifikuje pripadnike "Identitarnog pokreta" kao ekstremne desničare. Fotografije u koje su novinari BR imali uvid pokazuju Milera 2023. godine na planinarenju s neonacistima. Ni Miler se nije oglašavao na novinarski upit.

Ipak, njegov poslodavac, poslanik Šmit u petak je za BR, tokom jedne stranačke manifestacije AfD-a u Saksoniji-Anhalt, izjavio: "Zadržavam svoj personal u istom sastavu."

Njemu je, kako je rekao, važno da njegovi službenici imaju "obre kvalifikacije". A onda je, okrenuvši se publici, rekao: "I mogu da garantujem da etablirane stranke s pravom imaju strah od nas. One imaju pravo da traže da nas stave pod nadzor Službe za zaštitu ustava. Mi ćemo, kada dođemo na vlast, da promijenimo ključne stvari."

Više od deset osoba iz okruženja "Identitarnog pokreta"

BR je identifikovao više od deset osoba iz okruženja "Identitarnog pokreta" koje rade za poslaničku grupu AfD-a, odnosno njene poslanike. Riječ je o aktivistima koji su učestvovali na demonstracijama ili protestnim akcijama, nosili transparente ili zastave organizacije, pisali za publikacije iz desničarske scene ili bili angažovani u identitarnoj ženskoj grupi.

Riječ je na primjer o Mari-Tereze Kajzer, koja radi za parlamentarnog sekretara AfD-a Bernda Baumana. Ona sama navodi da je angažovana "u ženskoj inicijativi Lukreta". Služba za zaštitu ustava Sjeverne Rajne-Vestfalije navodi da je "Lukreta" grupa osoba sa "sadržajnim i ličnim vezama s Identitarnim pokretom Njemačke".

Kajzer pri tom djeluje kao kreatorka sadržaja. Za udruženje "Jedan odsto" ona vodi jedan video-format. Slično kao i njen šef, i ona je u odgovoru na upit izjavila da je "klasifikovanje AfD-a i njegovog opozicionog prostora od strane Službe za zaštitu ustava apsolutno politički obojeno i stoga nije mjerilo za moje političko djelovanje".

Bonus video: