U zemljama EU najskromnije žive Bugari i Grci, na Zapadnom Balkanu situacija još gora

Najimućniji su građani Luksemburga i Irske, 140 odsto i 112 odsto iznad prosjeka EU, a slijede ih Holanđani, Danci i Austrijanci

9531 pregleda 12 komentar(a)
Atina (ilustracija), Foto: Shutterstock
Atina (ilustracija), Foto: Shutterstock

Poslije deset godina "finansijskog čistilišta" Grci su konačno prebrodili tešku ekonomsko-socijalnu krizu, a svjetske rejting agencije su grčke državne obveznice oslobodile ljage "loših" investicija i Grčka već drugu godinu bilježi privredni rast od preko dva odsto, mada grčko stanovništvo i dalje živi loše, pokazuju zvanični statistički podaci Eurostata.

Skromnije od Grka u EU žive jedino Bugari, jer njihova kupovna moć jedva dostiže 60 odsto prosjeka u Evropskoj uniji, a prema najnovijim nalazima kancelarije EU za statistiku, još slabiji su i kupovna moć i bruto proizvod po stanovniku na Zapadnom Balkanu - svega negdje oko 50 odsto prosjeka EU.

Najimućniji su građani Luksemburga i Irske, 140 odsto i 112 odsto iznad prosjeka EU, a slijede ih Holanđani, Danci i Austrijanci.

Francuzi su tačno na sredini, a na začelju su, pored Grka i Bugara, još i Litvanci, Slovaci i Hrvati.

Grčka se od krize oporavljala tako što su deset godina troškovi ogromnih dugova od preko 360 milijardi eura kresani na račun javnih troškova, plata i penzija, dok inflacija ne jenjava, naročito cijene hrane, benzina i stanarina su visoke, troškovi života su i dalje prava mora.

Oporavak grčke privrede se odvijao na leđima naroda, kažu nezadovoljni sindikati i ljevičarski ekonomisti, ali vlada desnog centra premijera Kirijakosa Micotakisa ukazuje na odlične rezultate privrede i predviđa da će uskoro pasti inflacija i životni standard početi da raste.

"Grčka se deset godina udaljavala od EU, a sledeću deceniju će se približavati, jer je ponovo dobila povjerenje investitora", navodi glavni ekonomski savjetnik premijera Micotakisa Aleksis Patelis.

On ukazuje na činjenicu da su svjetske rejting agencije skinule oznaku "trulih" sa grčkih državnih obveznica, dok je britanski nedjeljnik "Ekonomist" grčku ekonomiju ocijenio kao "najnapredniju u 2023. godini".

Ali dokle će morati da čeka grčko stanovništvo da to "ekonomsko čudo" bude od koristi i za široke mase, a ne samo akcionare, biznis, banke, strane ulagače.

Grcima je još u sjećanju da su prije evropske i svjetske finansijske krize 2008. godine živjeli sasvim pristojno, budući da je bruto domaći proizvod po stanovniku Grčke prije toga iznosio 95 odsto prosjeka u EU.

Ipak, kao da je nešto malo krenulo, jer je za ovu godinu vlada minimalnu garantovanu platu povećala sa bruto 780 eura na 830 eura, mada sindikati ukazuju na to da je godišnja plata u Grčkoj još uvijek 25 odsto ispod prosjeka EU, a penzije su čak nešto smanjene.

Stanovništvu najteže padaju i dalje visoki troškovi života, a prema podacima Centralne banke Grčke, 27 odsto Grka još uvijek živi na pragu siromaštva.

Bonus video: