Ruski predsjednik Vladimir Putin spreman je da zaustavi rat u Ukrajini dogovorenim prekidom vatre koji priznaje trenutne linije ratišta, rekla su četiri ruska izvora agenciji Rojters, rekavši da je spreman da se bori ako Kijev i Zapad ne odgovore.
Tri izvora, koja su upoznata sa razgovorima u Putinovom okruženju, rekli su da je ruski lider izrazio frustraciju maloj grupi savjetnika zbog, kako on smatra, pokušaja koje podržava Zapad da se zaustave pregovori i odluke ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da isključi razgovore.
"Putin može da se bori koliko god je potrebno, ali Putin je takođe spreman za prekid vatre – da zamrzne rat", rekao je drugi od četvorice, visoki ruski izvor koji je radio sa Putinom i ima saznanja o razgovorima na najvišem nivou u Kremlju.
On je, kao i ostali citirani u ovoj priči, govorio pod uslovom anonimnosti s obzirom na osjetljivost stvari.
Za ovaj izvještaj, Rojters je razgovarao sa ukupno pet ljudi koji rade ili su radili sa Putinom na višem nivou u političkom i poslovnom svijetu.
Peti izvor nije komentarisao zamrzavanje rata na trenutnim linijama fronta.
Putinov portparol Dmitrij Peskov, u odgovoru na zahtjev za komentar, rekao je da je šef Kremlja više puta jasno stavio do znanja da je Rusija otvorena za dijalog kako bi postigla svoje ciljeve, rekavši da zemlja ne želi "vječni rat".
Ministarstvo spoljnih poslova i odbrane Ukrajine nisu odgovorili na pitanja.
Prošlonedjeljno imenovanje ekonomiste Andreja Belousova za ruskog ministra odbrane neki zapadni vojni i politički analitičari su vidjeli kao stavljanje ruske ekonomije na trajnu ratnu osnovu kako bi se pobijedilo u dugotrajnom sukobu, navodi Rojters.
To je uslijedilo nakon kontinuiranog pritiska na bojnom polju i teritorijalnog napredovanja Rusije posljednjih nedjelja.
Međutim, izvori su rekli da bi Putin, reizabran u martu na novi šestogodišnji mandat, radije iskoristio trenutni zamah Rusije da ostavi rat iza sebe.
Nisu direktno komentarisali novog ministra odbrane.
Na osnovu svojih saznanja o razgovorima u višim redovima Kremlja, dva izvora su rekla da Putin smatra da su dobici u dosadašnjem ratu dovoljni da prodaju pobjedu ruskom narodu.
Najveći kopneni sukob u Evropi od Drugog svetskog rata koštao je desetine hiljada života na obje strane i doveo do oštrih sankcija Zapada ruskoj ekonomiji.
Tri izvora su rekla da je Putin shvatio da bi svaki dramatičan novi napredak zahtijevao još jednu mobilizaciju širom zemlje, koju on nije želio, a jedan izvor, koji poznaje ruskog predsjednika, kaže da je njegova popularnost opala nakon prve mobilizacije u septembru 2022.
Nacionalni poziv je uplašio dio stanovništva u Rusiji, što je dovelo do toga da stotine hiljada muškaraca u regrutaciji napusti zemlju.
Ankete su pokazale da je Putinova popularnost opala za nekoliko poena.
Peskov je rekao da Rusija nema potrebu za mobilizacijom i da umjesto toga regrutuje dobrovoljce u oružane snage.
Izgledi za prekid vatre, ili čak mirovni pregovori, trenutno izgledaju daleko.
Zelenski je više puta rekao da mir pod Putinovim uslovima nije početak. On je obećao da će ponovo preuzeti izgubljenu teritoriju, uključujući Krim, koji je Rusija anektirala 2014.
On je potpisao dekret 2022. kojim je bilo kakav razgovor sa Putinom formalno proglašen "nemogućim".
Jedan od izvora je predvidio da do dogovora ne može doći dok je Zelenski na vlasti, osim ako ga Rusija ne zaobiđe i ne postigne dogovor sa Vašingtonom.
Međutim, američki državni sekretar Entoni Blinken, govoreći u Kijevu prošle nedjelje, rekao je novinarima da ne vjeruje da je Putin zainteresovan za ozbiljne pregovore.
Razgovori u Švajcarskoj
Ukrajina se priprema za razgovore čiji je domaćin Švajcarska sljedećeg mjeseca, a koji imaju za cilj da ujedine međunarodno mišljenje o tome kako da se okonča rat.
Pregovori su održani na inicijativu Zelenskog koji je rekao da Putin ne bi trebalo da prisustvuje.
Švajcarska nije pozvala Rusiju. Moskva je rekla da razgovori nisu kredibilni bez toga.
Ukrajina i Švajcarska žele da prisustvuju ruski saveznici, uključujući Kinu.
Govoreći u Kini 17. maja, Putin je rekao da bi Ukrajina mogla da iskoristi švajcarske pregovore da natjera širu grupu zemalja da podrži zahtjev Zelenskog za potpunim povlačenjem Rusije, za koji je Putin rekao da bi to bio nametnuti uslov, a ne ozbiljni mirovni pregovori.
Švajcarsko ministarstvo spoljnih poslova nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar.
"Spremni smo za diskusiju. Nikada nismo odbili", rekao je Putin u Kini.
Kremlj kaže da ne komentariše napredak onoga što naziva svojom specijalnom vojnom operacijom u Ukrajini, ali je više puta rekao da je Moskva otvorena za ideju razgovora zasnovanih na "novim realnostima na terenu".
Odgovarajući na pitanja za ovu priču, portparol američkog Stejt departmenta rekao je da svaka inicijativa za mir mora da poštuje "teritorijalni integritet Ukrajine, unutar njenih međunarodno priznatih granica" i opisao Rusiju kao jedinu prepreku miru u Ukrajini.
"Kremlj tek treba da pokaže bilo kakav značajan interes za okončanje svog rata, upravo suprotno", rekao je portparol.
U prošlosti, Kijev je odbacio navodnu spremnost Rusije da razgovara kao pokušaj da se na nju prebaci krivica za rat.
Kijev kaže da se Putinu, čiji je tim više puta poricao da je planirao rat prije invazije na Ukrajinu 2022. godine, ne može vjerovati da će poštovati bilo koji dogovor.
I Rusija i Ukrajina su takođe rekle da se plaše da će druga strana iskoristiti bilo kakav prekid vatre za ponovno naoružavanje.
Kijev i njegovi zapadni podržavaoci računaju na paket američke pomoći od 61 milijardu dolara i dodatnu evropsku vojnu pomoć kako bi preokrenuli ono što je Zelenski za Rojters ove nedjelje opisao kao "jedan od najtežih trenutaka" rata punih razmjera.
Pored nestašice municije nakon kašnjenja SAD u odobravanju paketa, Ukrajina je priznala da se bori da regrutuje dovoljno vojnika i prošlog mjeseca je snizila starosnu granicu za muškarce koji mogu biti regrutovani sa 27 na 25 godina.
Teitorija
Putinovo insistiranje je na tome da se ne može pregovarati o teritorijama koje je Rusija za sada osvojila, sugerišu svi izvori.
Oni takođe sugerišu da je Putinovo insistiranje da se u dogovoru zaključuju bilo kakve dobitke na bojnom polju, o čemu se ne može pregovarati.
Putin bi, međutim, bio spreman da se zadovolji sa zemljom koju sada ima i da zamrzne sukob na sadašnjim linijama fronta, rekla su četiri izvora.
"Putin će reći da smo pobijedili, da nas je NATO napao i da smo sačuvali suverenitet, da imamo kopneni koridor do Krima, što je tačno", rekao je jedan od njih, dajući sopstvenu analizu.
Zamrzavanje sukoba na sadašnji način ostavilo bi Rusiju u posjedu značajnih djelova četiri ukrajinska regiona koje je on formalno uključio u sastav Rusije u septembru 2022, ali bez pune kontrole ni nad jednim od njih.
Takav aranžman ne bi bio u skladu sa ciljevima koje je Moskva postavila sebi u to vrijeme, kada je rekla da joj četiri ukrajinska regiona - Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson - sada u potpunosti pripadaju.
Peskov je rekao da ne može biti govora o vraćanju četiri regiona koji su sada trajno u sastavu Rusije.
Još jedan faktor koji utiče na stav šefa Kremlja da rat treba da se završi jeste da što se duže odugovlači, to se više prekaljenih veterana vraća u Rusiju, nezadovoljnih posleratnim izgledima za posao i prihode, što potencijalno stvara tenzije u društvu, rekao je jedan od izvora, koji su sarađivali sa Putinom.
"Rusija će gurati dalje"
U februaru su tri ruska izvora rekla Rojtersu da su Sjedinjene Američke Države (SAD) odbacile prethodni Putinov predlog o prekidu vatre kako bi se zamrznuo rat.
U nedostatku primirja, Putin želi da zauzme što je moguće više teritorije da bi pojačao pritisak na Ukrajinu, dok nastoji da iskoristi neočekivane prilike za dobijanje više, rekla su tri izvora.
Ruske snage kontrolišu oko 18% Ukrajine i ovog mjeseca su se bacile na sjeveroistočni region Harkova.
Putin računa da će brojna ruska populacija u poređenju sa Ukrajinom održati superiornu ljudsku snagu čak i bez mobilizacije, podržana neobično velikodušnim platnim paketima za one koji se prijave.
"Rusija će nastaviti dalje", rekao je izvor koji je radio sa Putinom.
"Putin će polako osvajati teritorije sve dok Zelenski ne ponudi da prestane", rekla je ta osoba, rekavši da je ruski lider izrazio stav saradnicima da Zapad neće obezbijediti dovoljno oružja, što narušava moral Ukrajine.
Američki i evropski lideri rekli su da će stajati uz Ukrajinu dok se njen bezbjednosni suverenitet ne garantuje.
Zemlje NATO-a i saveznici kažu da pokušavaju da ubrzaju isporuke oružja.
"Rusija bi mogla da okonča rat u bilo kom trenutku povlačenjem svojih snaga iz Ukrajine, umjesto da nastavi da pokreće brutalne napade na ukrajinske gradove, luke i ljude svakog dana", saopštio je Stejt department u odgovoru na pitanje o snabdijevanju oružjem.
Svih pet izvora rekli su da je Putin rekao savjetnicima da nema planova na teritoriji NATO-a, odražavajući njegove javne komentare o tom pitanju.
Dva izvora su navela zabrinutost Rusije zbog rastuće opasnosti od eskalacije sa Zapadom, uključujući nuklearnu eskalaciju, zbog sukoba u Ukrajini.
Stejt department je saopštio da Sjedinjene Države nisu prilagodile svoj nuklearni stav, niti su vidjele bilo kakav znak da se Rusija sprema da upotrebi nuklearno oružje.
"Nastavljamo da pratimo strateško okruženje i ostajemo spremni", rekao je portparol.
Bonus video:
