NATO planira da do ljeta donese odluku o novim ciljevima za naoružanje i broj trupa, izjavio je visoki vojni zvaničnik, nazivajući to najvećom reformom saveza od Hladnog rata, dok se suočava sa sve većom prijetnjom iz Rusije.
Zapadni vojni i politički savez nalazi se pod pritiskom ne samo zbog ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, već i interno, s obzirom na to da novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp poziva članice da značajno povećaju izdvajanja za odbranu, piše Rojters.
Ministri odbrane NATO-a pokušaće da postignu dogovor o novim ciljevima sposobnosti nekoliko nedjelja prije nego što se lideri saveza sastanu u Hagu od 24. do 26. juna, rekao je u intervjuu za Rojters šef Vojnog komiteta saveza, holandski admiral Rob Bauer.
"Cilj nam je da postignemo dogovor prije samita u Hagu“, izjavio je Bauer, "kako bismo osigurali da se preostali problemi riješe, a ako bude potrebno, da ih lideri riješe na samitu".
Godine 2023, lideri NATO-a usvojili su hiljade stranica tajnih odbrambenih planova koji prvi put od Hladnog rata detaljno opisuju kako bi savez reagovao na ruski napad.
Međutim, dokumenti su otkrili značajne nedostatke u vazdušnoj odbrani, projektilima dugog dometa, broju trupa, municiji, logistici i bezbjednoj digitalnoj komunikaciji na bojnom polju.
Ove praznine trebalo bi da budu riješene novim ciljevima sposobnosti, koji su prvobitno trebali biti dogovoreni na sastanku ministara odbrane NATO-a na jesen 2025. godine.
Samit u Hagu će takođe razmatrati povećanje postojećeg cilja NATO-a za vojne troškove, koji trenutno iznosi dva odsto nacionalnog BDP-a, dok neki stručnjaci predlažu novi cilj od tri odsto. Tramp, koji se vraća u Bijelu kuću 20. januara, nedavno je pozvao na cilj od pet odsto.
Bauer nije želio da precizira brojku, ali je rekao da je ideja da se novi ciljevi sposobnosti ubrzaju kako bi "svi bolje razumjeli vezu sa novcem", jer su potrebe jasno definisane kroz nove odbrambene planove.
"Razlika je ono što treba da se kupi, i to je ono što će novi ciljevi sposobnosti definisati", rekao je admiral.
"U osnovi, to će pomoći ljudima da shvate zašto nam treba više od dva odsto".
Tokom Hladnog rata, saveznici NATO-a su prosječno trošili između tri i šest odsto svog nacionalnog BDP-a na vojne snage, naveo je Bauer.
"Da smo nastavili da trošimo (kao savez) onoliko koliko smo trošili početkom 90-ih, kada je taj nivo bio tri odsto, potrošili bismo 8,6 triliona dolara više nego što smo sada potrošili", rekao je Bauer.
Bonus video:
