Nakon ruske invazije 2022. godine, inače burni politički život Ukrajine utihnuo je pod ratnim stanjem. Međutim, sve je više pokazatelja da politička aktivnost ponovo raste, budući da su Sjedinjene Države namjerile da što skorije okončaju rat sa Rusijom.
Tokom protekle sedmice jedan ukrajinski politički blok optužio je tim predsjednika Volodimira Zelenskog da se više brine o izborima nego o ratu, gradonačelnik Kijeva je izjavio da funkcioner kojeg je imenovao predsjednik sabotira njegov rad, a opozicioni političari sve češće putuju u inostranstvo.
"To je sve zbog Trampa, očekivanja da će doći do pregovora... Aktivnost se povećala, očigledno je da postoji veća unutrašnja politička nervoza", rekao je Volodimir Fesenko, politički analitičar iz Kijeva.
Osjećaj da se politika vraća na scenu mogla bi podstaći i vijest da tim američkog predsjednika Donalda Trampa želi da Kijev održi predsjedničke izbore do kraja godine, posebno ako bi sa Moskvom mogao biti postignut dogovoro prekidu vatre.
Petro Porošenko, bivši predsjednik i vodeća opoziciona figura, posljednjih nedjelja viđen je kako se rukuje s brojnim stranim zvaničnicima.
On negira da to ima bilo kakve veze s izborima, tvrdeći da bi oni išli u korist ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i destabilizovali Ukrajinu u opasnom trenutku.
"Naš zadatak je da pobijedimo u ratu", rekao je Porošenko za Rojters.
Ipak, njegova stranka Evropska solidarnost optužila je Zelenskog da pokušava da ga isključi iz parlamenta i da se fokusira na "predstojeće izbore umjesto na vođenje rata".
Bivša premijerka Julija Timošenko postala je vidljivija u posljednje vrijeme, sastajući se sa zvaničnicima Evropske unije u inostranstvu i protestujući protiv pritvaranja jednog generala u Ukrajini zbog neuspjele odbrambene operacije u maju prošle godine.
Prošle sedmice gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko, potencijalni predsjednički kandidat, optužio je okruženje Zelenskog za političke spletke, rekavši da gradski vojni administrator, kojeg je imenovao predsjednik, namjerno podriva rad njegove civilne administracije.
Upitan za komentar, tim Zelenskog uputio je novinare na gradskog administratora, koji je odbacio Kličkove optužbe kao neosnovane.
Fesenko je rekao da se određene političke grupacije okupljaju, angažuju aktiviste i pripremaju izborne kampanje. Dodao je da nije primijetio takvu aktivnost u taboru Zelenskog i da političari vjerovatno trče pred rudu ako misle da su izbori neizbježni.
"Po mom mišljenju, ovo je lažni start", rekao je on.
Lažni izgovor?
Američki zvaničnici kažu da još nijesu donijete političke odluke i da se njihova strategija prema Ukrajini i dalje razvija. Ukrajinski političari, iz vladajućeg bloka i iz opozicije, smatraju da bi izbori prije završetka rata mogli da ugroze nacionalno jedinstvo.
Takođe postoje i logistički izazovi.
Serhij Dubovik, zamjenik šefa Centralne izborne komisije Ukrajine, rekao je za Rojters da bi bilo potrebno najmanje četiri do šest mjeseci da se pripreme uslovi za početak predizborne kampanje, s obzirom na raseljenost birača i ogromna razaranja.
Milioni Ukrajinaca i dalje žive u inostranstvu, milioni su interno raseljeni zbog rata, petina teritorije Ukrajine je okupirana, a područja na frontu su devastirana.
Zelenski je izjavio da će izbori biti održani odmah nakon ukidanja ratnog stanja, koje je proglašeno kako bi država dobila vanredna ovlašćenja za borbu protiv Rusije. Ukrajinski zakon izričito zabranjuje održavanje izbora tokom ratnog stanja.
Zelenski, kojem je petogodišnji mandat istekao prošlog maja, nije rekao da li će se ponovo kandidovati. To mu, kako tvrdi, nije prioritet.
Putin, koji je na vlasti već 25 godina, tvrdi da Zelenski nije legitimni lider i da nije u poziciji da pregovara jer izbori nijesu održani.
U Ukrajini, čak i oni koji ne odobravaju dosadašnji rad Zelenskog uglavnom ga vide kao legitimnog lidera, rekao je Anton Hrušecki, direktor kijevskog centra za istraživanje javnog mnjenja KIIS.
Ukrajinski zvaničnik rekao je za Rojters da Putin pokušava da stvori lažni izgovor kako bi izbjegao pregovore. Ukrajina želi da održi izbore, ali je to nemoguće tokom opšteg rata, kazao je zvaničnik.
Prema istraživanjima javnog mnjenja, povjerenje javnosti u Zelenskog i dalje je iznad 50%, iako je opalo u odnosu na period neposredno nakon ruske invazije 24. februara 2022, kada je premašilo 90% dok su se Ukrajinci okupljali oko zastave.
Za pojedine posmatrače ključno pitanje o kojem se ne govori je Valerij Zalužni, koji je dvije godine vodio oružane snage nakon invazije, prije nego što je smijenjen i imenovan za ambasadora u Londonu.
Neki poslanici su postavili pitanje da li bi Zalužni mogao biti pridružen nekoj već postojećoj političkoj snazi i kandidovati se za predsjednika.
Ukrajinska ambasada u Londonu nije odgovorila na pisani zahtjev za komentar.
Zalužni javno nije iskazao političke ambicije, ali ankete sugerišu da je popularan. Njegov lik prisutan je širom knjižara u Kijevu, gdje su hiljade primjeraka njegove nove knjige "Moj rat" već prodate.
Hrušecki je rekao da je teško procijeniti političke sklonosti javnosti tokom rata, posebno kada nije poznato ko bi se kandidovao na izborima. Ankete pokazuju da je javnost u velikoj mjeri protiv održavanja izbora dok traje rat, dodao je.
"Za većinu je prioritet postizanje uspjeha u ratu, a zatim održavanje izbora", rekao je.
Bonus video:
