Prvo Mamdani, pa El Sajed: Progresivno krilo sve jače

Izbor prvog muslimana u američki Senat, pokazuje da ljevica može da uspije i izvan tradicionalnih uporišta, otvarajući borbu za budući pravac Demokratske stranke uoči predsjedničkih izbora 2028. godine

1835 pregleda 0 komentar(a)
Abdul el Sajed, Foto: Rojters
Abdul el Sajed, Foto: Rojters

Pobjeda Abdula el Sajeda, progresivnog demokratskog kandidata u Mičigenu, pokazala je da predstavnici lijevog krila Demokratske stranke mogu ostvariti i najviše političke ambicije, ocjenjuje španski “El Pais”.

Ovaj 42-godišnji ljekar, sin egipatskih imigranata, uspio je da savlada ne samo republikanskog protivkandidata, već i uticajne ličnosti unutar sopstvene stranke, izraelski lobi i antimuslimanske predrasude koje su Donald Tramp i njegove pristalice podsticali tokom prethodnih mjeseci.

El Sajed će tako postati prvi musliman u istoriji američkog Senata, čime je srušio još jednu barijeru u američkoj politici, ističe španski list.

Prije El Sajeda bio je Zohran Mamdani. Pobjeda socijaliste u kolijevci kapitalizma bila je iznenađenje, ali je tumačena kao pojava ograničena na progresivna uporišta poput Njujorka. Sada lijevo krilo Demokratske stranke može da tvrdi da je moguće pobijediti i u neodlučnim saveznim državama poput Mičigena, koje nijesu ni čvrsto republikanske ni demokratske.

Zohran Mamdani
foto: REUTERS

Ova savezna država, sa više od 10 miliona stanovnika, savršen je primjer takvog promjenljivog biračkog raspoloženja: Mičigen je 2024. glasao za Trampa, ali od 1994. godine nije izabrao republikanca u Senat.

Ova pobjeda nagovještava sukob koji će vjerovatno obilježiti Demokratsku stranku u naredne dvije godine, sve do predsjedničkih izbora 2028. godine, ocjenjuje El Pais.

Progresivno krilo tvrdiće da su se vremena promijenila i da kandidati stranačkog establišmenta više ne uspijevaju da pridobiju birače iz srednje i radničke klase, pritisnute visokim troškovima života i sve većim teškoćama u obezbjeđivanju kvalitetnog zdravstvenog osiguranja.

Centristi će odgovoriti da je utorak bio izuzetno uspješna izborna noć za demokrate širom zemlje i da je El Sajed možda pobijedio uprkos tome što pripada progresivnom krilu, a ne zahvaljujući tome.

Ukazaće i na primjer Endži Nikson - jedan od rijetkih neuspjeha demokrata na ovim izborima - koja nije uspjela da osvoji mjesto u Senatu na Floridi.

Izborni uspjesi demokrata nijesu, međutim, razriješili dilemu o budućem političkom pravcu stranke. Naprotiv, otvorili su prostor za nadmetanje između progresivnog krila, koje zagovara temeljne ekonomske i društvene reforme, i umjerenijih demokrata, koji nastoje da privuku širi krug birača. Te razlike oličavaju kongresmenka Aleksandrija Okasio-Kortez, jedna od najistaknutijih predstavnica američke ljevice, i senator iz Džordžije Džon Osof, koji je izgradio politički profil na kritici Trampa, borbi protiv korupcije i obraćanju umjerenijim biračima. Oboje se pominju u spekulacijama o mogućim predsjedničkim kandidatima 2028. godine.

Aleksandrija Okasio Kortez
Aleksandrija Okasio Kortezfoto: REUTERS

Sve ukazuje na to da će se rasprava intenzivirati čim se završi slavlje povodom izbornih rezultata.

Dinamična kampanja počela je unutarstranačkim izborima na kojima je El Sajed tijesno pobijedio kandidatkinju koju je podržavao stranački establišment, kongresmenku Hejli Stivens. Među pitanjima oko kojih su se razilazili bio je i odnos prema Izraelu.

Stivens, koja je za svoju kampanju dobila više od 30 miliona dolara od izraelskog lobija, odlučna je zagovornica odnosa između SAD i Izraela. El Sajed je, nasuprot tome, oštar kritičar vlade Benjamina Netanjahua, otvoreno je optužuje za genocid u Gazi i zalaže se za obustavljanje američke pomoći Izraelu.

Posljednji veliki preokret u kampanji dogodio se prošle nedjelje, kada je Stivens neočekivano objavila da podržava republikanskog kandidata Rodžersa. Potez kongresmenke, koji je u stranci doživljen kao izdaja, izazvao je ogorčenje među demokratama, koje su se ujedinile u podršci El Sajedu.

Dva dana kasnije, El Sajed je pobijedio na izborima, čime se vinuo u sam vrh američke politike. Održao je emotivan govor u kojem se prisjetio uvreda kojima je bio izložen tokom, kako smatra, najprljavije izborne kampanje koju je ikada vidio.

“Dok sam vodio kampanju, neki od vas su mi prilazili i pitali me: Zašto im ne uzvratiš? Zašto ih ne nazoveš rasistima ili ljudima punim mržnje? Odgovor je da oni nijesu ciljali niti napadali mene. Ciljali su i napadali vas, samu ideju Amerike”, rekao je.

Pogledajte još: