Njemački kancelar Olaf Šolc danas je, u obraćanju na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, snažno branio svoj stav protiv ekstremne desnice i rekao da njegova zemlja neće prihvatiti "treću stranu" da "interveniše u njenoj demokratiji".
Šolc je govorio dan poslije obraćanja potpredsjednika SAD Džej Di Vensa na tom skupu, koji je kritikovao evropske vođe oko njihovog pristupa demokratiji.
Šolc je takođe govorio samo nedjelju dana pred važne parlamentarne izbore u Njemačkoj za koje ankete pokazuju da je ekstremnodesničarska Alternativa za Njemačku (AfD) na drugom mjestu.
"Njemci neće prihvatiti da treće strane intervenišu" u prilog ekstremnodesničarske AfD, rekao je Šolc na ovom skupu.
"Mi ćemo sami odlučiti u kom pravcu će ići naša demokratija. Mi i niko drugi", rekao je Šolc izražavajući žaljenje što je potpredsjednik SAD kritikovao izopštavanje AfD-a ukazujući da se "to ne radi, a iznad svega se ne radi među prijateljima i saveznicima".
Govoreći o ratu u Ukrajini, Šolc je rekao da "nema mira" ako "suverenitet Ukrajine nije obezbijeđen", i dodao da Njemačka nikad neće podržati mir "nametnut" Kijevu.
On se takođe izjasnio protiv "odvajanja evropske i američke bezbjednosti", u vrijeme kada administracija predsjednika SAD Donalda Trampa izražava sumnje oko uključenosti njegove zemlje u bezbjednost Evrope.
Šolc je naglasio da će Njemačka nastaviti da kupuje američku vojnu opremu, ali i ukazao na potrebu za snažnom evropskom indusrijom oružja.
"Nećemo odustati od transatlantskog preklapanja naših odbrambenih industrija", rekao je Šolc na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji.
Evropski lideri pokušavaju da shvate novu čvrstu liniju iz Vašingtona o pitanjima uključujući demokratiju i budućnost Ukrajine, dok adminisrtracija predsjednika SAD Trampa nastavlja da ruši transatlantske konvencije koje su važile od kraja Drugog svjetskog rata, piše agencija AP.
Potpredsjednik SAD Džej Di Vens juče je na tom skupu grdio evropske saveznike oko demokratije i postavio pitanja oko američke posvećenosti da pomogne ukrajinskoj odbrani protiv ruskih snaga.
Vens je održao lekciju evropskim zvaničnicima oko slobode govora i ilegalne migracije na kontinentu upozoravajući ih da rizikuju gubljenje javne podrške ako brzo ne promijene kurs.
Na margini skupa Vens se sastao sa kopredsjedavajućom ekstremnodesničarskog AfD-a i njihovom kandidatkinjom za kancelarku Alis Vajdel. Mejnstrim njemačke stranke kažu da neće da sarađuju sa tom strankom primjenjujući dugogodišnji stav o isključenju ekstremne desnice u zemlji teško obilježenoj naciznom.
Vens je kasnije otputovao u Vašington.
Predsjednik SAD Tramp je imao telefonski razgovor sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom protekle nedjelje, u kome je rekao da će se dvojica lidera vjerovatno uskoro sastati da ispregovaraju mirovni sporazumum u Ukrajini. Tramp je kasnije dao uvjeravanja ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da će i on imati mjesto za pregovaračkim stolom oko okončanja rata koji je počeo prije tri godine ruskom invazijom Ukrajine.
Zelenski je juče rekao da njegova zemlja hoće da ima bezbjednosne garancije prije bilo kakvih razgovora sa Rusijom. Neposredno pred sastanak sa Vensom u Minhenu, takođe juče, Zelenski je rekao da će se složiti samo da se lično sastane sa Putinom kada se zajednički plan ispregovara sa Trampom.
Baro: Niko ne može da nametne svoj model Evrope
Ministar spoljnih poslova Francuske Žan-Noel Baro je danas kritikovao potpredsjednika SAD Džeja Dija Vensa jer je u govoru na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji govorio o "slabljenju demokratije u Evropi", i podsjetio ga da je "u Evropi garantovana sloboda izražavanja".
"Niko nije obavezan da usvoji naš model, ali niko ne može da nam nametne svoj", napisao je Baro na mreži Iks uoči svog današnjeg govora na konferenciji u Minhenu.
Bonus video:
