Evropa mora nastaviti da podržava Ukrajinu i uvjeriti Kijev da može da se osloni na evropsku podršku poručio je njemački kancelar Olaf Šolc iz Pariza gdje je održan hitni sastanak evropskih lidera sazvan nakon odluke Vašingtona da započne pregovore sa Rusijom bez konsultacija sa Evropskom unijom
"Ne smije biti podjele bezbjednosti i odgovornosti između Evrope i SAD", rekao je Šolc novinarima. "Drugim riječima, NATO se zasniva na činjenici da uvijek dijelujemo zajedno i dijelimo rizik, čime osiguravamo našu bezbjednost. Ovo se ne smije dovesti u pitanje".
"Pozdravljamo to što se vode razgovori o mirovnom sporazumu, ali za nas je jasno da to ne smije biti diktat", rekao je. Takođe je naglasio da Ukrajini mora biti omogućeno da se brani, da nastavi put ka pridruživanju EU i da ima sopstvenu snažnu vojsku. Dodao je da o tim pitanjima nema pregovora.
Britanski premijer Kir Starmer izjavio je nakon sastanka da SAD moraju pružiti bezbjednosne garancije kako bi evropske zemlje bile spremne da pošalju mirovne snage u Ukrajinu nakon rata, te da je još prerano reći koliko bi britanskih vojnika mogao da rasporedi.
„Evropa mora odigrati svoju ulogu, i spreman sam da razmotrim angažovanje britanskih snaga na terenu zajedno s drugima, ako bude postignut trajan mirovni sporazum. Međutim, mora postojati američka garancija, jer je američka bezbjednosna podrška jedini način da se efikasno odvrati Rusija od ponovnog napada na Ukrajinu,“ rekao je Starmer novinarima.
Poljski premijer Donald Tusk je nakon sastanka kazao da "su evropski partneri svjesni da su transatlantski odnosi ušli u novu fazu" i "da je vrijeme za snažniju evropsku odbranu i ulaganja". On je dodao da su se "svi učesnici samita saglasili da je neophodna saradnja unutar NATO-a" i da "Evropa i SAD treba da blisko sarađuju". Tusk je ponovio da "ne smije biti odluka o Ukrajini bez Ukrajine, niti o Evropi bez Evrope".
Hitni evropski samit u Parizu sazvan je nakon što je administracija predsjednika Donalda Trampa, glavnog vojnog saveznika Kijeva, najavila da će sjesti za pregovarački sto s Rusijom u cilju okončanja rata. Rusija je isključila mogućnost ustupanja teritorije, dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacio pregovore između SAD-a i Rusije koji se odvijaju bez njegovog učešća.
Sastanku u Parizu, koji je opisan kao "neformalni susret", pored Šolca i Tuska prisustvovali su italijanska premijerka Đorđa Meloni, španski premijer Pedro Sančez, britanski premijer Kir Starmer, danska premijerka Mete Frederiksen, i holandski premijer Dik Šof. Takođe su bili prisutni predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta i generalni sekretar NATO-a Mark Rute.
Evropski saveznici, koji pokušavaju da usaglase zajedničku strategiju, između ostalog su razgovarali o mogućnosti slanja mirovnih trupa.
Starmer je ranije ove nedjelje saopštio da je Britanija spremna da pošalje mirovne trupe kao podršku mirovnom sporazumu u Ukrajini a njegova izjava odražava sve veću svijest među evropskim nacijama da će morati preuzeti veću odgovornost za bezbjednost Ukrajine.
Slanje mirovnih trupa povećalo bi rizik od direktnog sukoba sa Rusijom, koja je pokrenula punu invaziju na Ukrajinu 2022, ali bi takođe dodatno opteretilo evropske vojske, čiji su arsenali iscrpljeni dugogodišnjim isporukama oružja Ukrajini i decenijama relativnog mira.
Evropske lidere u Jelisejskoj palati dočekao je predsjednik Emanuel Makron, koji je prethodno razgovarao sa Trampom, ali detalji tog razgovora nijesu saopšteni.
Njemačka je saopštila da "neće ustuknuti" pred mogućnošću slanja kopnenih trupa, ali je istakla da očekuje konkretne dogovore. Švedski premijer Ulf Kristerson rekao je da "apsolutno postoji mogućnost" slanja švedskih mirovnih trupa, ali samo ako bude postojao jasan mandat. Holandska vlada je tokom vikenda takođe nagovijestila da bi mogla da doprinese misiji, pod uslovom da postoji jasan mandat i američka podrška u slučaju eskalacije.
Međutim, Poljska, koja ima treću po veličini vojsku u NATO-u, saopštila je da neće slati trupe, dok je Španija izjavila da je još uvijek prerano za takav potez.
Naglašavajući teškoće s kojima bi se Evropa mogla suočiti u okupljanju jedinstvenog odgovora, neke države članice, uključujući Sloveniju, Češku i Rumuniju, izrazile su nezadovoljstvo što sastanak u Parizu nije bio samit svih članica EU.
"Na simboličkom nivou, organizatori pariskog samita šalju poruku svijetu da čak ni unutar EU nijesu sve države tretirane jednako," izjavila je slovenačka predsjednica Nataša Pirc Musar, koja je poznata po proevropskim stavovima.
Mađarska vlada, koja održava prijateljske odnose s Moskvom i jedna je od glavnih pristalica Donalda Trampa u EU, nazvala je skup u Parizu "sastankom pro-ratnih, anti-Trampovskih, frustriranih evropskih lidera", tvrdeći da mu je cilj "sprječavanje mirovnog sporazuma u Ukrajini".
Tramp je prošle nedjelje šokirao Ukrajinu i evropske saveznike kada je objavio da je pozvao Putina, koji je godinama izopšten sa Zapada, kako bi razgovarali o okončanju rata - bez prethodnog konsultovanja s njima.
Visoki američki i ruski zvaničnici sastaće se sjutra u Saudijskoj Arabiji. Ovi, najviše rangirani, pregovori između dvije zemlje u posljednjih nekoliko godina trebalo bi da prethode susretu Trampa i Putina.
Saudijski prijestolonaslednik Mohamed bin Salman danas se u Rijadu sastao s američkim državnim sekretarom Markom Rubiom, kao i sa nacionalnim savjetnikom za bezbjednost Majkom Volcom i specijalnim izaslanikom za Bliski istok Stivom Vitkofom, koji su dio američkog pregovaračkog tima.
Sa ruske strane, prema saopštenju Kremlja, u pregovorima će učestvovati ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i spoljno-politički savjetnik Kremlja Jurij Ušakov.
Međutim, Rojters primjećuje da postoje naznake razlika u pristupu između SAD-a i Rusije.
Portparolka američkog Stejt departmenta Tami Brus izjavila je da će razgovori utvrditi da li je Rusija ozbiljna u vezi s mirovnim pregovorima i da li je uopšte moguć prvi korak ka miru.
S druge strane, Kremlj je saopštio da će fokus razgovora biti "obnova cjelokupnog kompleksa rusko-američkih odnosa", nagovještavajući širu agendu.
Dok borbe i dalje bijesne, a Rusija ostvaruje spore, ali stalne napretke na frontu, Lavrov je odbacio mogućnost ustupanja bilo kog dijela teritorije Ukrajine koja je trenutno pod ruskom kontrolom.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je tokom vikenda boravio u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kategorički je odbacio pregovore u Saudijskoj Arabiji.
"Ukrajina smatra da bilo kakvi pregovori o Ukrajini bez Ukrajine ne mogu imati nikakav rezultat i ne možemo priznati nijedan dogovor koji se donese o nama - bez nas", rekao je novinarima.
Trampov izaslanik za Ukrajinu, Kit Kelog, izjavio je u subotu da Evropa neće imati mjesto za pregovaračkim stolom. Međutim, danas je u sjedištu NATO-a u Briselu rekao da će na kraju Zelenski i ukrajinski narod biti ti koji će odlučiti da li će prihvatiti bilo kakav sporazum.
Vašington je već poslao upitnik evropskim prijestonicama, u kojoj traži odgovore na šta su spremni kako bi doprinijeli bezbjednosnim garancijama za Kijev i koje zemlje su spremne da pošalju trupe.
Na pitanje da li će SAD pružiti oslonac evropskoj podršci, Kelog je odgovorio: "Bio sam uz predsjednika Trampa, i politika je uvijek bila: Nijedna opcija nije isključena."
"Prije nego što se finalizuju bilo kakvi pregovori i bezbjednosne garancije, naravno da će se ti razgovori voditi," rekao je. "Odgovori na ta pitanja biće utvrđeni kako se bude razvijao konačni proces".
Bonus video:
