Lars Baumgertel želi da njemački političari izvade čekovne knjižice.
Ovaj 58-godišnji direktor vodi jednu od posljednjih preživjelih proizvodnih kompanija u Gelzenkirhenu, nekadašnjem rudarskom gradu u industrijskoj Rurskoj dolini.
Međutim, njegova kompanija, poput mnogih u Mitelstandu - mreži malih i srednjih preduzeća koja pokreće njemačku ekonomiju - teško se nosi s visokim troškovima energije nakon što je rat u Ukrajini prekinuo snabdijevanje jeftinim ruskim gasom.
Najveća evropska ekonomija zabilježila je pad drugu godinu zaredom u 2024, što je njen najlošiji učinak u posljednje dvije decenije. A Gelzenkirhen je među najteže pogođenim gradovima - ima najvišu stopu nezaposlenosti u Njemačkoj, što je doprinijelo dramatičnom porastu popularnosti krajnje desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD).
Uoči današnjih opštih izbora, širom zemlje se vodila žestoka debata o tome kako oživjeti njemačku privredu.
Baumgertel se nada da će nova vlada obezbijediti prijeko potrebna ulaganja u infrastrukturu kako bi se obnovio energetski sistem Njemačke i prešlo na zeleniju, moderniju ekonomiju. Njemačka je obećala da će do 2045. godine emisiju štetnih gasova svesti na nulu.
“Cijela Rurska oblast, a posebno Gelzenkirhen, pokazuje koliko su stalne promjene neophodne za održavanje ekonomskog rasta”, rekao je za Rojters tokom obilaska svoje fabrike. Porodična firma, osnovana 1889. godine, i dalje zapošljava oko 2.000 ljudi koji proizvode galvanizovane čelične premaze.
Međutim, prema riječima ekonomista, njemačka ustavna kočnica zaduživanja sprečava vlade da sprovedu ključna ulaganja - od javne infrastrukture do obuka za radnu snagu - neophodnih za modernizaciju posrnulog ekonomskog modela Njemačke.
Kočnica zaduživanja - dio njemačkog odgovora na finansijsku krizu iz 2009. pod vladom bivše kancelarke Angele Merkel - ograničava budžetski deficit savezne vlade na svega 0,35% BDP-a. Poređenja radi, budžetski deficit SAD-a prošle godine iznosio je više od 6% BDP-a.
Stanovnici Gelzenkirhena, kao i pojedini političari i ekonomisti, smatraju da nova vlada mora razmotriti temeljne promjene njemačkog strogog, izvozno orijentisanog ekonomskog modela - uključujući i reformu kočnice zaduživanja - kako bi oživjela privredu.
Fridrih Merc, konzervativac i ubjedljivi favorit za kancelara koalicione vlade nakon izbora, tiho ostavlja mogućnost za reformu, kazali su izvori iz njegove partije.
Njegov zvaničan stav je da kočnica zaduživanja mora ostati u ustavu i da nema planova za njenu reformu. Štaviše, Merc je prošlog ljeta odbacio predlog visokih članova svoje Demohrišćanske stranke (CDU) da se reforma kočnice zaduživanja eksplicitno spomene u predizbornom programu, navodeći njen simbolički značaj za konzervativne birače koji podržavaju fiskalnu štednju.
Međutim, visoki stranački lideri kazali su za Rojters da je Merc privatno prihvatio da je promjena neizbježna zbog ogromnih investicionih potreba Njemačke u privredi i odbrani, posebno s obzirom na to da američko angažovanje u evropskoj bezbjednosti više nije sigurno pod predsjednikom Donaldom Trampom.
“Naravno da ćemo imati reformu nakon izbora”, rekao je jedan konzervativni lider jedne njemačke savezne države, koji je želio da ostane anoniman zbog osjetljivosti teme.
Stanovnici žele promjenu
U Gelzenkirhenu su znakovi ekonomske krize vidljivi na svakom koraku. Iako je ovaj grad igrao značajnu ulogu u njemačkom poslijeratnom “ekonomskom čudu”, propadanje je počelo sa padom industrije uglja i teške industrije tokom 1960-ih. Njegova populacija opala je sa 390.000 tada na samo 260.000 danas, dok je lokalna ekonomija propadala.
Prema zvaničnim podacima, Gelzenkirhen sada ima jedan od najnižih nivoa prihoda po glavi stanovnika u Njemačkoj i jednu od najviših stopa dječjeg siromaštva.
Mnogi stanovnici više ne osjećaju da ekonomija radi u njihovu korist i žele promjene.
Klaus Hercmanatus, rudar četvrte generacije, bio je primoran da 2000. godine ode u prijevremenu penziju, u svojoj 40. godini, nakon zatvaranja rudnika. Sa zaprepašćenjem je posmatrao kako industrijski pad u Gelzenkirhenu zahvata i ostatak Njemačke.
“Mi smo industrijska nacija. Ne možemo praviti haos u industriji”, rekao je za Rojters, kritikujući političare u Berlinu koji su, kako kaže, iznevjerili Njemačku. “Mora postojati pristupačno snabdijevanje energijom za kompanije.”
Mnogi stanovnici, očajni zbog ekonomske situacije, okreću se ekstremističkim strankama.
Nekada bastion Socijaldemokratske partije (SPD), Rurska oblast sada bilježi porast popularnosti krajnje desničarske Alternative za Njemačku (AfD), koja je, prema anketama, sada druga najpopularnija stranka u zemlji, odmah iza CDU.
U Gelzenkirhenu AfD je osvojila 22% glasova na evropskim izborima u junu, što je njen najbolji rezultat u Njemačkoj.
AfD pitanje troškova energije vidi kao ključni faktor za osvajanje glasova. Stranka krivi višegodišnje postepeno gašenje nuklearne energije u Njemačkoj, koje je počelo 2000-ih i imalo podršku svih glavnih političkih partija.
“Zatvorili smo elektrane ovdje - neke od najsigurnijih nuklearnih elektrana na svijetu - da bismo uvozili struju iz nuklearnih elektrana u Francuskoj”, rekao je lokalni zvaničnik AfD-a Kristijan Lus.
Kada je Njemačka u aprilu 2023. isključila svoja posljednja tri nuklearna reaktora, postala je uvoznik energije iz Francuske, koja proizvodi 70% svoje energije iz nuklearnih izvora. Međutim, uvoz francuske energije čini samo 3% njemačke potrošnje energije.
CDU, koji bi prema očekivanjima nakon današnjih ozbora trebalo da predvodi koalicionu vladu, ostavio je mogućnost ponovnog otvaranja ovih nuklearnih postrojenja. Lider CDU Fridrih Merc opisao je njihovo zatvaranje kao “fatalnu odluku”.
Dok neki glasovi iz poslovnog sektora pozivaju Njemačku da odloži ciljeve nulte emisije ugljenika, politički konsenzus i dalje podržava energetsku tranziciju koja bi održala klimatske ambicije na pravom putu i podstakla novu generaciju zelenih radnih mjesta i privrednog rasta.
Problem je: gdje naći novac za to?
Prema procjenama ekonomskog instituta IW, rješavanje strukturnih izazova Njemačke - od energetskih potreba i klimatskih obaveza do neophodnih poboljšanja u stanovanju, transportu i obuci radne snage - koštalo bi 600 milijardi eura samo u narednoj deceniji.
Sa dugom od oko 63% BDP-a prošle godine, Njemačka ima više fiskalnog prostora nego većina drugih zemalja. Nasuprot tome, SAD imaju nacionalni dug od 123% BDP-a.
Za desnicu u Njemačkoj, očuvanje kočnice zaduživanja (koja ograničava budžetski deficit) bilo je neprikosnoveno - sve do sada.
Jedna od mogućih reformi bila bi ukidanje ograničenja potrošnje nametnutog 16 njemačkih saveznih pokrajina, čiji regionalni budžeti pokrivaju sve - od socijalnog stanovanja do zelene tranzicije. Za njih su pravila još stroža, jer ne smiju imati nikakav godišnji deficit.
“Dodatak kočnici zaduživanja za savezne države je zamisliv”, rekao je za Matijas Midelberg, jedan od glavnih budžetskih savjetnika Fridriha Merca. “To bi se svakako moglo ispraviti.”
Prema procjeni Ifo instituta, malo povećanje budžetskog deficita moglo bi osloboditi 6,0 milijardi eura godišnje - što nije zanemarljivo, ali svakako nije ni prekretnica za ekonomiju.
Veći korak bi bio ako bi ljevičarske Socijaldemokrate (SPD) i Zeleni uslovili svoj ulazak u veliku koaliciju pod Mercom time da on pristane da određene budžetske stavke - posebno dugoročne investicije - potpuno izuzme iz ograničenja kočnice zaduživanja.
Merc je isključio mogućnost saradnje sa AfD-om.
“Ovo je trenutak kada Njemačka mora da investira, a svi drugi to rade osim Njemačke”, rekao je za Rojters Nikolaus Volf, direktor Instituta za ekonomsku istoriju na Humbolt univerzitetu u Berlinu. “To je zaista neka vrsta ekonomskog samoubistva.”
Obim bilo kakve reforme zavisiće od rezultata izbora. Međutim, jedan izvor blizak Mercu rekao je za Rojters u novembru da kada Merc javno kaže da nema planove za reformu kočnice zaduživanja, to treba shvatiti kao da nema takve planove - za sada.
Brojne greške
Pojedini u Gelzenkirhenu smatraju da greške napravljene u ovom gradu odražavaju otpor njemačkih lidera da se prilagode promjenama, dok su razvijene ekonomije širom svijeta postepeno prelazile sa industrijskih na modele zasnovane na znanju.
Visoki troškovi energije su nanijeli štetu njemačkim proizvođačima nakon rata u Ukrajini, dok kočnica duga ograničava ulaganja u infrastrukturu i obrazovanje
Dok je susjedni Bohum - nekadašnji centar uglja i čelika - rano prepoznao ovaj trend i 1965. godine osnovao prvi univerzitet u Rurskoj oblasti, lokalni lideri Gelzenkirhena odlučili su da ne slijede isti put.
Stopa nezaposlenosti u Bohumu sada iznosi 10%, što je više od 3 procentna poena niže nego u Gelzenkirhenu.
“Stav je bio: ‘Imamo ugalj i čelik, zašto bi nam trebali ti ludi akademici?’”, rekao je Karl-Martin Obermajer, profesor na Vestfalskom univerzitetu primijenjenih nauka, koji je Gelzenkirhen osnovao tek 1992. godine, 27 godina poslije Bohuma.
“Fokusirali smo se isključivo na tešku industriju, klasični ugalj i čelik”, rekao je za Rojters. “Napravljeno je mnogo grešaka.”
Gradonačelnica Gelzenkirhena, Karin Velge, članica vladajuće Socijaldemokratske partije (SPD), izjavila je da bi veća fiskalna fleksibilnost pomogla njenom gradu u strukturnoj transformaciji, posebno u preuređenju naselja i ulaganju u obrazovanje.
“Ovdje zavisimo od podrške države”, rekla je. “Reforma kočnice zaduživanja mogla bi takođe otvoriti put za otplatu starih dugova, što bi nam zauzvrat dalo prostor za nova ulaganja.”
Bez brzog preokreta
Pažljivi posmatrači njemačke ekonomije ne očekuju da će ovi izbori donijeti dramatične promjene. Dva vodeća ekonomska instituta već prognoziraju treću godinu uzastopne ekonomske kontrakcije u 2025, što bi bio najduži period slabosti u poslijeratnoj istoriji Njemačke.
Franciska Palmas, viša ekonomistkinja za Evropu u Capital Economics, izjavila je da je malo vjerovatno da će sljedeća vlada dati prioritet dugoročnim strukturnim promjenama, posebno s obzirom na trenutne neizvjesnosti u globalnoj ekonomiji.
Donosioci odluka mogli bi dugoročno više uticati na njemačku privredu fokusiranjem na poslovno okruženje za nove sektore rasta, ubrzanje digitalizacije i poboljšanje uslova za startapove, kazala je Palmas.
“Međutim, mada su ove teme uključene u programe većine stranaka, sumnjamo da će biti prioritet sljedeće vlade”, dodala je.
U Gelzenkirhenu, bivši rudar Hercmanatus ostaje uvjeren da “možemo ponovo izaći iz ove krize”. Nekada pristalica Socijaldemokrata (SPD), koji su rudarske gradove smatrali svojim uporištem, odavno je prešao na podršku CDU-u.
Posjetiocima rudarskog muzeja, u kojem volontira, na kraju radnog dana u oknu daje tradicionalni rudarski pozdrav: “Glück auf” - “Srećan uspon”.
Isto bi se moglo reći i za njemačku ekonomiju.
Prevod: N.B.
Bonus video:
