Prije pet nedjelja, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov održao je rutinski govor u kojem je osudio "hegemonističke, egoistične" Sjedinjene Države na čelu "kolektivnog Zapada." Međutim, svjetonazor ovog 74-godišnjeg veterana diplomatije od tada je doživio vrtoglave promjene.
U intervjuu za rusku državnu televiziju u nedjelju, Lavrov je nabrojao nedaće koje je svijetu donijela Evropa - a ne Amerika. Sjedinjene Države su, kako je rekao, prešle put od arhitekte zla do nevinog posmatrača.
"Kolonizacija, ratovi, krstaški pohodi, Krimski rat, Napoleon, Prvi svjetski rat, Hitler", rekao je Lavrov. "Ako posmatramo istoriju unazad, Amerikanci nisu igrali nikakvu podsticajnu, a kamoli zapaljivu ulogu".
Dok Tramp okreće naglavačke decenije američke spoljne politike, u Rusiji se odvija još jedna vrtoglava promjena - kako u Kremlju, tako i na državnoj televiziji: Nova poruka glasi da Sjedinjene Države, ipak, nisu toliko loše.
Gotovo preko noći, u ruskom narativu je Evropa - a ne Amerika - postala izvor nestabilnosti. U svojoj udarnoj nedjeljnoj emisiji na kanalu Rusija-1, voditelj Dmitrij Kiseljov opisao je "ratnu partiju" u Evropi kao inferiornu u odnosu na "veliku trojku" - SAD, Rusiju i Kinu - koja će formirati "novu strukturu svijeta".
Duže od decenije, SAD su bile glavni bauk ruske propagandne mašinerije - "hegemon", "lutkar" i "gospodar preko okeana", koji je želio da uništi Rusiju gurajući Evropljane, Ukrajince i teroriste u sukob s Moskvom.
Nakon povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću, ruski zvaničnici su u početku tvrdili da se neće mnogo toga promijeniti.
"Razlika, osim u terminologiji, je mala", rekao je Lavrov u tom govoru 30. januara, poredeći administracije Trampa i Džoa Bajdena.
Međutim, uslijedio je telefonski razgovor 12. februara između Trampa i predsjednika Rusije Vladimira Putina, zatim pregovori Bijele kuće i Kremlja u Saudijskoj Arabiji, glasanje u Ujedinjenim nacijama u kojem je Amerika stala na stranu Rusije, kao i prošlonedjeljno oštro kritikovanje predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog u Ovalnom kabinetu.
Za samo nekoliko nedjelja, postalo je jasno da bi drugi Trampov mandat mogao donijeti mnogo više proruske spoljne politike nego prvi.
Predvodnik promjene tona je Putin. Lider koji je nekada oštro kritikovao Zapad predvođen Amerikom zbog pokušaja da "rasparča i opljačka Rusiju", prošle nedjelje je predložio da SAD eksploatišu ruske rijetke metale i pomognu u razvoju proizvodnje aluminijuma u Sibiru. To je bio dio Putinovog približavanja Trampu, nudeći mu potencijalno ogromno bogatstvo iz ruskih resursa.
U petak, samo nekoliko sati prije nego što je Tramp izgrdio Zelenskog u Bijeloj kući, Putin je svoj novi, proamerički stav izrazio na najmanje očekivanom mjestu: na godišnjem sastanku ruske domaće obavještajne službe, FSB-a, koja je na čelu ruskog rata iz sjenke protiv Zapada.
Putin je rekao da razgovori s Trampovom administracijom "ulivaju određene nade", pohvalio je njen "pragmatizam" i pozvao prisutne špijune da se odupru pokušajima "da se naruši ili kompromituje započeti dijalog".
Nagla promjena odnosa sa Vašingtonom bila je toliko upečatljiva da je ruska državna televizija u nedjelju prikazala novinara koji je portparola Kremlja upitao kako je moguće da su "prije samo nekoliko mjeseci javno govorili da smo gotovo neprijatelji".
"Ovo, zaista, nije moglo ni da se zamisli", odgovorio je portparol Dmitrij Peskov, diveći se preokretu. Američka spoljna politika, dodao je, sada se "u mnogim aspektima poklapa s našom vizijom".
Nagla promjena odnosa sa Vašingtonom bila je toliko upečatljiva da je ruska državna televizija u nedjelju prikazala novinara koji je portparola Kremlja upitao kako je moguće da su "prije samo nekoliko mjeseci javno govorili da smo gotovo neprijatelji"
Propagandisti Kremlja se trude da pomognu Rusima da shvate ovu promjenu. Neki komentatori posežu za istorijskim presedanima, idući čak do odluke Katarine Velike da odbije pomoć Britaniji u gušenju Američke revolucije. Drugi pak tvrde da se promijenio američki birač.
"Američki narod se umorio od globalnog carstva", objasnio je prošle nedjelje stalni gost emisija na državnoj TV, reditelj Karen Šahnazarov.
U intervjuu za "Njujork tajms", Jevgenij Popov - čija je emisija "60 minuta" najgledaniji dnevni politički program na ruskoj državnoj TV - rekao je da razgovori o saradnji sa SAD nisu ništa neobično, jer su američke kompanije poslovale čak i u doba Sovjetskog Saveza.
"Ovo su sasvim prirodni procesi koji se ovdje dešavaju", rekao je Popov. "Želimo mirne, konstruktivne i pragmatične, a što je najvažnije, ravnopravne odnose sa SAD".
Ipak, Popov je istakao da američko oružje ubija ruske vojnike na ratištu u Ukrajini i da ne vjeruje da bi uskoro moglo doći do prijateljskog odnosa sa zemljom čiji "tenkovi pucaju na naš narod".
Neki gosti u njegovoj emisiji otišli su i korak dalje. Aleksej Žuravljov, radikalni poslanik poznat po prijetnjama SAD-u nuklearnim uništenjem, rekao je prošle nedjelje u emisiji "60 minuta" da bi Rusija mogla "sklopiti prijateljstvo sa Amerikom i vladati svijetom".
"Potrebni smo Trampu", rekao je Žuravljov. "Da li je Tramp potreban nama? Da. Da li se naši interesi poklapaju? Poklapaju. Protiv koga? Protiv Evropske unije".
U osnovi ruskog interesa za zbližavanje sa SAD leži i nevoljni respekt prema toj zemlji, kao i široke lične veze, posebno među kulturnom i poslovnom elitom. Ivan Kurila, stručnjak za američko-ruske odnose sa Velsli koledža, rekao je da su ruski i sovjetski lideri dugo vidjeli SAD kao naciju vrijednu oponašanja - bilo zbog njihove ekonomske moći ili samouvjerenosti na svjetskoj sceni.
"Ova dvostruka percepcija Amerike - tako je već dugo vermena", rekao je Kurila, koji je do prošle godine bio profesor na Evropskom univerzitetu u Sankt Peterburgu.
Popov, koji je ranije bio dopisnik ruske državne televizije iz Njujorka, naveo je nekoliko stvari koje, po njegovom mišljenju, Rusija i SAD imaju zajedničko: snažnu izvršnu vlast, protekcionističke politike, velike vojske, tržišne ekonomije "manje-više" i moćne organe za sprovođenje zakona.
"Obje su u nekom smislu policijske države - u dobrom smislu te riječi", rekao je Popov u video pozivu prošle nedjelje dok se probijao kroz moskovski saobraćaj. Zaključio je, obraćajući se Amerikancima: "Ako želite da razumijete šta Rusi misle, pogledajte se u ogledalo".
Za najvatrenije pristalice ruskog rata, približavanje Vašingtonu zvučalo je kao izdaja, s obzirom na to da je Putin godinama opisivao invaziju kao posrednički rat protiv američke agresije
Iznenadna mogućnost poboljšanja odnosa sa SAD obradovala je rusku javnost, za koju istraživači kažu da je sve više nestrpljiva da se rat u Ukrajini okonča i da vidi pregovore sa Vašingtonom kao neophodan uslov za to.
Nezavisni moskovski istraživački centar Levada je u februaru otkrio da bi 75 odsto Rusa podržalo trenutno okončanje rata, što je najviši procenat od 2023. godine, dok 85 odsto odobrava pregovore sa SAD. Očekivanja da bi moglo doći do ublažavanja sankcija i povratka američkih investicija doprinijela su rastu ruskog tržišta akcija za čak 10 procenata nakon telefonskog razgovora Trampa i Putina 12. februara.
Za najvatrenije pristalice ruskog rata, približavanje Vašingtonu zvučalo je kao izdaja, s obzirom na to da je Putin godinama opisivao invaziju kao posrednički rat protiv američke agresije. Na aplikaciji Telegram, ruski proratni blogeri su sa iznenađenjem reagovali na Putinov predlog o saradnji sa američkim kompanijama na eksploataciji ruskih prirodnih resursa.
Nacionalistički blog na Telegramu "Dva majora", koji ima više od milion pratilaca, zapitao se kako se priča o "zloj želji prokletih Jenkija da ukradu ruske prirodne resurse" preobratila u raspravu o "obostrano korisnoj saradnji sa američkim partnerima".
Ali za samog Putina, u ovom zaokretu prema Vašingtonu možda postoji neka unutrašnja dosljednost. On je generalno izbjegavao da cijelu Ameriku označi kao neprijatelja Rusije.
Umjesto toga, Putin je tvrdio da je neprijatelj Rusije zapadna "neoliberalna elita" koja pokušava da nametne svoje "čudne" vrijednosti svijetu i teži uništenju Rusije, dok je američke konzervativce prikazivao kao prijatelje Rusije. To je odraz propagandnih narativa iz sovjetskog doba, kada su američki progresivci predstavljani kao saveznici Moskve.
"U Sjedinjenim Državama", rekao je Putin 2022. godine, "postoji vrlo značajan dio javnosti koji podržava tradicionalne vrijednosti i oni su na našoj strani. Mi to znamo".
Priredila: A.Š.
Bonus video:
