Predsjednik Rusije, Vladimir Putin pozvao je 160.000 muškaraca u dobi od 18 do 30 godina, što je najveći broj regruta u Rusiji od 2011. godine, dok zemlja nastoji proširiti veličinu svoje vojske.
Poziv na jednogodišnju vojnu službu uslijedio je nekoliko mjeseci nakon što je Putin rekao da Rusija treba da poveća ukupnu brojnost vojske na gotovo 2,39 miliona i broj aktivnih vojnika na 1,5 miliona.
To je povećanje od 180.000 u naredne tri godine.
Viceadmiral Vladimir Cimljanski rekao je da novi regruti neće biti poslati da se bore u Ukrajini u okviru onoga što Rusija naziva svojom "specijalnom vojnom operacijom".
Međutim, bilo je izvještaja o regrutima koji su poginuli u borbama u ruskim pograničnim regijama i koji su poslati da se bore u Ukrajini u prvim mjesecima punog rata, piše Bi Bi Si.
Trenutni poziv, koji se odvija između aprila i jula, dolazi uprkos pokušajima SAD-a da postignu prekid vatre u ratu.
Nasilje se nije smanjivalo u utorak, kada je Ukrajina rekla da je ruski napad na energetsko postrojenje u južnom gradu Hersonu ostavio 45.000 ljudi bez struje.
Rusija je takođe tvrdila da je zauzela još jedno ukrajinsko selo, Rozliv u regiji Donjeck.
Rusija poziva regrute u proljeće i jesen, ali najnoviji poziv za 160.000 mladića je za 10.000 veći nego u istom periodu 2024. godine.
Od početka prošle godine, broj mladića dostupnih za regrutaciju povećan je podizanjem maksimalne starosne granice sa 27 na 30 godina.
Osim poziva koji se dostavljaju poštom, mladići će primati obavještenja na državnoj veb stranici "Gosuslugi".
Pored dvogodišnjeg poziva, Rusija je takođe pozvala veliki broj muškaraca kao ugovorne vojnike i regrutovala hiljade vojnika iz Sjeverne Koreje.
Moskva je morala odgovoriti na velike gubitke u Ukrajini, s više od 100.000 vojnika koje su Bi Bi Si i Mediazona potvrdili kao poginule u Ukrajini.
Prava brojka bi mogla biti više nego dvostruko veća.
Putin je tri puta povećao veličinu vojske otkako je naredio trupama da zauzmu Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Rusko ministarstvo odbrane povezalo je povećanje veličine vojske u decembru 2023. godine s "rastućim prijetnjama" kako iz rata u Ukrajini, tako i iz "stalnog širenja NATO-a".
NATO se proširio uključivanjem Finske i Švedske, kao direktan rezultat ruske invazije na Ukrajinu.
Finska ima najdužu granicu NATO-a s Rusijom, dugu 1.343 km, a premijer Peteri Orpo rekao je da će se njegova zemlja pridružiti drugim državama susjedima Rusije u povlačenju iz Otavske konvencije koja zabranjuje protivpješadijske mine.
Poljska i baltičke države donijele su slične odluke prije dvije sedmice zbog vojne prijetnje iz Rusije.
Orpo je rekao da je odluka o ponovnom korištenju protivpješadijskih mina donesena na osnovu vojnih savjeta i da narod Finske nema razloga za brigu.
Vlada u Helsinkiju takođe je rekla da će se izdaci za odbranu povećati na 3 odsto bruto domaćeg proizvoda, u odnosu na 2,4 odsto prošle godine.
Bonus video:
